Predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica Miodrag Linta zatražio je da Tužilaštvo Srbije za ratne zločine pokrene kod Tužilaštva BiH pitanje procesuiranja odgovornih za ratne zločine protiv Srba u dolini Neretve. Linta ističe da za mnoge zločine nad Srbima još nisu podignute ni optužnice, te da u BiH i dalje traje opstrukcija u procesuiranju ratnih zločina počinjenih nad Srbima devedesetih godina. On u saopštenju napominje da u BiH još niko nije osuđen za ratni zločin protiv srpskog naroda u Tuzlanskoj koloni, Dobrovoljačkoj ulici, za zločine u Sarajevu, te za zločine mudžahedina i pripadnika Petog korpusa Armije BiH. U saopštenju se podsjeća da je 7. juna 1992. godine Hrvatska vojska, zajedno sa HVO i muslimanskim

Njegovo preosveštenstvo vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije juče je u Spomen hramu Svetog Vasilija Ostroškog i Tvrdoškog u krugu Kasarne „Bilećki borci“ služio Svetu arhijerejsku liturgiju i pomen svim pripadnicima hercegovačkog korpusa koji su poginuli u odbrambeno – otadžbinskom ratu. „U ovom ratu, u ovoj našoj Hercegovini, ja kao i svaki od vas može da posvjedoči da smo imali izvanredne oficire i vojnike i ono što predstavlja veliku čast i radost jeste da nema naših oficira i vojnika tamo gdje se pominju oni kojima je okaljan obraz, ruke i ime“, istakao je vladika Grigorije obraćajući se prisutnima povodom obilježavanja 12. maja – Dana Vojske Republike Srpske. Vladika Grigorije je poručio

Bivši logoraš u Dretelju Ilija Domazet rekao je da su u logoru pripadnici Hrvatskih odbrambenih snaga /HOS/ tukli sve zatvorene srpske civile svaki dan i noć.  Na suđenju za zločine nad srpskim civilima u logoru Dretelj, tužilac Tužilaštva BiH pročitala je iskaze dva svjedoka koji zbog lošeg zdravstvenog stanja nisu u mogućnosti da svjedoče pred Sudom BiH. Ilija Domazet, koji je iskaz dao u Tužilaštvu BiH 13. marta 2007. godine, ispričao je da je u avgustu 1992. iz svog stana u Mostaru odveden u Vojnu ambulantu, pa zatim u Dretelj. Kako se navodi u iskazu koji je pročitan na ročištu, u vojnoj ambulanti sve zatvorenike je saslušavao Ivan Zelenika, koji ih je pritom udarao

Opštinska organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Nevesinje obilježiće danas Dan nestalih i poginulih hercegovačke regije u Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Dan nestalih Hercegovine biće obilježen simboličnim bacanjem jedne ruže sa mosta na Buni, a potom će u 11.00 časova biti služen parastos u crkvi Svete Trojice u Mostaru.  Jedna od najpoznatijih ratnih fotografija iz Hercegovine Na lokalitetu Buna je 15. juna 1992. godine poginulo 18 srpskih boraca i civila. Tog 15. juna 1992. godine počeo je egzodus srpskog naroda u Mostaru i okolini.  Za tri dana te 1992. godine na Buni nestalo 28 Srba, od tog broja još šest vojnika i tri civila vode se kao nestali. Istog dana kada je stradalo

LjUBINjE – Parosi mostarski i ljubinjski,  Radivoje Krulj i Saša Kojović, služili su danas (subota) parastos svim postradalim na Gumnima – kod ljubinjskog sela Kapavice. Na pomenutom lokalitetu, u Drugom svjetskom ratu, ustaše su, nakon trodnevnog mučenja, 8. juna 1941. godine  u  jamu bacile 57, pa potom na obližnjoj zaravni  kod  nje postrijeljale –  još 58 Srba iz ljubinjskih sela  Kapavice, Rankovaca, Uboska, Rđusa, Ćukovaca i Vlahovića. Parastosu je prisustvovalo oko 150 stanovnika ljubinjskog kraja, prvenstveno potomaka i rodbine ovih mučki ubijenih ljudi. Zločin na Gumnima kod Kapavice bio je samo jedan u nizu zločina što su ih ustaše u junu 1941. godine počinile u ljubinjskoj opštini, pa će, kako saznajemo, u iduću subotu,

Na suđenju bivšim pripadnicima HOS-a za zločine u logoru Dretelj kod Čapljine, svjedok Tužilaštva BiH Petar Golijanin ispričao je da ga je optuženi Ivan Zelenika lisicama vezao za cijev u Vojnoj ambulanti u Mostaru. Golijanin je rekao da je 23. jula 1992. godine doveden u Vojnu ambulantu, gdje ga je dočekala osoba za koju je kasnije u Dretelju saznao da se zove Ivan Zelenika. „Objesio me je za vodovodnu cijev lisicama. Kada sam počeo zapomagati, došli su neki, i pošto nisu mogli skinuti lisice, htjeli su mi sjeći ruku“, prisjetio se Golijanin, prenosi Birn. U Vojnoj ambulanti, gdje je proveo nekoliko dana, svjedok je ispričao kako je udaran, dodajući da misli da ga

Uz blagoslov episkopa zahumsko- hercegovačkog i primorskog Grigorija, u Ljeskovom Dubu u opštini Gacko počela je izgradnja hrama posvećenog svim svetim mučenicima srpskim, među kojima i žiteljima ovog sela stradalim od ustaša i Nijemaca 29. juna 1943. godine. U Ljeskovom Dubu je tog dana na tri stratišta na najmučkiji način pobijeno 183 ljudi – muškaraca, djece, staraca, žena i trudnica, od kojih 165 žitelja ovog sela i 18 mještana okolnih sela koji su se u trenutku ustaškog terora zatekli na tom mjestu. Među stradalima je bilo 62 djece mlađe od 10 godina. Nisu birana sredstva ni način ubijanja, a 101 lice je zatvoreno u jednu kuću i zapaljeno. Predsjednik Odbora

Boračka organizacija Republike Srpske sutra i u četvrtak, 8. novembra, obilježiće u Nevesinju krsnu slavu Mitrovdan i 20 godina od Mitrovdanske bitke – Dana odbrane Nevesinja u odbrambeno – otadžbinskom ratu. Krsnu slavu Boračka organizacija Republike Srpske obilježiće različitim sadržajima. Za sutra u 12.00 časova u parohijskom domu zakazana je promocija knjige Velibora Šipovca „Na granici“, a za 18.00 časova promocija knjige Ljiljane Bulatović „Raport komandantu“, koja će biti održana u sali Skupštine opštine Nevesinje – najavljeno je boračke organizacije. Na istom mjestu će u 19.30 časova biti održana i svečana akademija. U četvrtak u 9.00 časova počeće Sveta liturgija, a zatim će biti prelomljen slavski kolač. Pomen poginulim borcima

U jami Radača, na lokalitetu Goranci kod Mostara, gdje su 2009. godine pronađeni posmrtni ostaci tri Srbina i jednog Hrvata, jučer je nastavljena ekshumacija. Portparol Instituta za nestala lica BiH Lejla Čengić rekla je Srni da ne zna o kojem broju žrtava je rije, ali se pretpostavlja da se u jami nalazi još posmrtnih ostataka žrtava iz proteklog rata. Čengićeva je dodala da će se ekshumacija vršiti sve dok se ne dođe do posmrtnih ostataka. Ona je podsjetila da su četiri ekshumirane žrtve iz 2009. identifikovane na osnovu DNK analize i da je utvrđeno da je riječ o Gordanu /Braco/ Zurovcu, Dragomiru /Mladen/ Iliću, Slaviši /Neđeljko/ Kandiću i Vladimiru /Ante/

Na suđenju optuženima za zločine učinjene u Dretelju, u blizini Čapljine, bivši stražar Zoran Brvenik rekao je da je 1992. godine vidio maltretiranja zatvorenika srpske nacionalnosti. Svjedočeći u Sudu BiH, Brvenik je naveo da je u julu 1992. godine pristupio Hrvatskim odbrambenim snagama, te da je upućen u kasarnu Dretelj, gdje je ostao naredna tri mjeseca, prenosi Birn. „Komandant kasarne je bio neki Buljubašić, a Šime Marinović, koji je kasnije poginuo, raspoređivao je stražu. Od vojnika HOS-a sjećam se Maksa Makitana, braće Rajić i sestara Marine i Gordane. Znam da je i Srećko Herceg dolazio par puta u kasarnu, ali on tu nije boravio. Ja ga ne znam lično“, naveo

Nastavak suđenja za zločine nad srpskim civilima u vojnom zatvoru Dretelj kod Čapljine 1992. godine, odgođen je zbog bolesti Ediba Buljubašića, jednog od pet optuženih. Predsjedavajuća Sudskim vijećem Enida Hadžiomerović rekla je da trećeoptuženi Edib Buljubašić, nekadašnji pripadnik Hrvatskih odbrambenih snaga /HOS/ i zamjenik komandanta kasarne u Dretelju, zbog bolesti nije mogao doći na suđenje. Na ovom suđenju bilo je planirano da odbrane unakrsno ispitaju svjedoka Slavka Bogdanovića koji je 14. augusta odgovarao na pitanja Tužilaštva BiH kada je ispričao da je za vrijeme šestomjesečnog zarobljeništva u Dretelju bio tučen i seksualno zlostavljan, prenosi BIRN. Osim Buljubašiću, za zločine u Dretelju sudi se i Ivanu Zeleniki, Srećku Hercegu, Ivanu Mediću i Marini Grubišić-Fejzić koji su uhapšeni 22. februara. Prema

 U Sudu BiH danas će biti nastavljeno suđenje optuženima za zločine nad Srbima u vojnom zatvoru „Dretelj“ kod Čapljine, kada će biti saslušan novi svjedok Tužilaštva. Prvi svjedok Tužilaštva BiH Halil Bešo izjavio je 3. jula da je u ovom objektu viđao zarobljenike, ali da nije vidio da li su imali povreda. „U tri navrata sam bio u ‘Dretelju’. Tu su bili ti zatvorenici. Bili su Srbi pritvoreni. Mislim da nisu imali povreda, ali ja to nisam mogao ni vidjeti, bio sam u vozilu. Bilo je i žena, vidio sam kroz prozor žene, mislim da su one bile na spratu“, ispričao je Bešo. Bešo, koji je od 1. jula do

U mjestu Buna kod Mostara danas će biti obilježeno godišnjica stradanja srpskog naroda iz doline Neretve u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Na lokalitetu Bune 15. juna 1992. godine nestalo je 18 srpskih boraca i osam civila, čime je počeo egzodus srpskog naroda u Mostaru i okolini. Tog dana 1992. godine granatirana je i zapaljena Saborna crkva Svete Trojice u Mostaru, koja je nedugo potom i minirana. Obilježavanje dana nestalih regije Hercegovine počeće u 10.00 časova simboličnim bacanjem po jedne ruže sa mosta na Buni u istoimenu rijeku, najavljeno je iz Organizacije porodica poginulih boraca i nestalih civila opštine Nevesinje. Potom će u 11.00 časova biti služen parastos u pravoslavnoj crkvi u Bjelušinama, u Mostaru. Nakon parastosa u 13.00 časova

Više od 1.800 srpskih porodica čeka na obnovu domova na mostarskom području, rečeno je danas u Mostaru na regionalnom sastanku o realizaciji revidirane strategije za primjenu Aneksa sedam Dejtonskog mirovnog sporazuma. Predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH Mirhunisa Zukić, koja je i organizator sastanka, izjavila je da se ljudima koji čekaju obnovu kuća u Mostaru, nažalost ne može odgovoriti kada će dobiti svoj dom. „Činjenica da je finansija sve manje dodatno otežava postojeće stanje“ rekla je Zukićeva, te dodala da će iz Mostara biti poslat zahtjev te da se nadaju da će on biti uključen u iduću raspodjelu sredstava, bilo da je riječ o državnom ili entitetskom nivou. Gojko Pantić iz Udruženja Srba u

Feljton o stradanju Srba u Hercegovini od strane ustaša završavamo tekstom o hercegovačkom ustanku, pokrenutom iz potrebe da se biloški opstane. Tragična drama srpskog naroda Hercegovine, započeta stvaranjem „Nezavisne Države Hrvatske“ (10. april 1941. Godine), učinila je ovaj krševiti kraj arenom najgnusnijih zločina koje je zapamtila svjetska istorija, ali i kolijevkom prvog masovnog ustanka protiv fašističke tiranije u porobljenoj Evropi. Ono što su podivljale ustaške horde počinile u proljetnim i ljetnim pokoljima hercegovačkih Srba 1941. Godine prevazilazi maštu i bestijalnost najsvirepijih zločina koje je istorija zapamtila. Muškarci, žene, djeca i starci ubijani su na najbrutalnije načine: spaljivanjem na kućnom ognjištu, udaranjem maljevima, polugama i šipkama, pečenjem na ražnju, davljenjem žicom