arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
„Treba to zabraniti! Mene je strah i kada ih pogledam“, kaže za pokrivene žene Mostarka Kristina Milićević [Al Jazeera/Sanel Kajan]

Građani Mostara: Ovdje stanuje fašizam

Na ulicama u zapadnim gradskim kvartovima stotine je plakata kojima ženama koje nose nikab poručuje da nisu dobrodošle. Piše: Sanel Kajan Prizor s kukastim krstovima na mostarskim ulicama, uništeno Partizansko spomen-groblje, čiji su zidovi išarani ustaškim obilježjima i grafitima koji veličaju NDH, ulice koje nose imena ideologa fašizma iz Drugog svjetskog rata… Sve je to svakodnevnica Mostara. Posljednjih dana na ulicama u zapadnim gradskim kvartovima stotine plakata kojima se na uvredljiv način poručuje ženama koje nose nikab da nisu dobrodošle. Plakati se mogu vidjeti posvuda: na stubovima, oglasnim tablama, izlozima… Najviše ih je oko velikog tržnog centra, u kojem je smješten i hotel, gdje je posljednjih mjeseci primjetan značajan broj

Edin Sakoč Foto: RTRS

Suđenje za zločine nad Srbima na području Počitelja

Svjedok Tužilaštva BiH Miško Đurašković posvjedočio je danas pred Sudom BiH na suđenju Edinu Sakoču za zločine počinjene na području Počitelja, opština Čapljina, da su u julu 1992. godine u njegovoj kući ubijene dvije starice srpske nacionalnosti. Đurašković je rekao da se sredinom juna 1992. godine sa ženom i kćerkama vratio iz izbjeglištva u porodičnu kuću u naselju Počitelj, te da u svom zaseoku tada nije zatekao nikoga, ali da je nakon sedam dana saznao da se u komšijinoj kući kriju Vasilija Ekmečić, Cvija Čučak i osoba čiji su inicijali T.Č, koje su tokom noći dolazile u njegovu kuću. Svjedok je ispričao da je 9. jula 1992. godine oko 22.00

Milan Ružić

Vratiće se Šantić!

Huči Neretva mržnjom, a na mostarski kamen pada mrak. Kažu da negde na dnu reke počiva prvi spomenik Šantićev. Ako… Bolje da gleda ribe, alge i kamen, nego da gleda šta mu se dešava sa gradom koji je toliko voleo da je u njemu hteo i da umre. Više puta se iz sveta vraćao ne mogavši da izbaci Mostar iz srca. Rekao je da sunce tuđeg neba neće grejati kao što greje u njegovoj zemlji. U njegovom gradu. Pala je bista. Pao je most. Pao je i Šantić. Mrtvog su ga opet ubili ne bi li ga proterali iz Mostara. Smeta im i u zagrobnom životu. Smeta im duh kulture,

Mostar Foto: RTRS

Sve manje tragova Srba u Mostaru- ulica Alekse Šantića sad nosi ime Mile Budaka

Bivša ulica Alekse Šantića u Mostaru preimenovana je u Ulicu Mile Budaka, jasenovačkog zločinca, a u zapadnom dijelu dijelu tog grada pod upravom Hrvata su svoje ulice dobili i Ante Starčević i Alojzije Stepinac, a tragova o postojanju Srba sa obje strane Neretve svakim danom je sve manje, pišu danas „Večernje novosti“. Profesor Ranko Čvoro kaže da su veliki ljudi koji su zadužili sva tri naroda koja žive u Mostaru – Svetozar Ćorović, Aleksa Šantić, Jovan Dučić, Stevan Sremac, doživili svoju „posmrtnu golgotu“. Originalni spomenik Alekse Šantića je, već prvih dana sukoba, bačen u Neretvu, a u plamenu je izgorila i bogata zaostavština Svetozara Ćorovića u čijoj kući je danas

Edin Sakoč Foto: RTRS

Đurašković: Boban ubio dvije starice Srpkinje, a Sakoč silovao T.Č.

U nastavku suđenja Edinu Sakoču, optuženom za zločin nad civilima u Počitelju, svjedok Tužilaštva BiH Neđa Đurašković izjavila je da je izvjesni Boban u njenoj kući pucao u glavu dvjema staricama, dok je Sakoč tukao i silovao T.Č, prenosi Birn. Đuraškovićeva se u junu 1992. godine iz izbjeglištva vratila u svoju kuću u mjestu Počitelj, opština Čapljina, u kojoj su se krile tri komšinice – Vasilija i Cvija, te T.Č. Ona je posvjedočila da su 9. jula 1992. godine, u noćnim časovima pred njihovu kuću došla dva čovjeka, od kojih je jedan imao čarapu na glavi, dok je drugi bio u uniformi sa bijelim opasačem. Jedan od njih, izvjesni Boban,

Njegovo preosveštenstvo vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije u propovijedi, nakon Svete arhijerejske liturgije u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Prebilovcima

Vladika Grigorije: Hrabrost, vjera i zajedništvo su smisao života

U Prebilovcima kod Čapljine danas je, u prisustvu velikog broja ljudi, služena liturgija i dat pomen za 4.000 Srba iz Prebilovaca i Donje Hercegovine koji su ubijeni i bačeni u jame prije 75 godina. Njegovo preosveštenstvo vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije rekao je u propovijedi, nakon Svete arhijerejske liturgije u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Prebilovcima, da su hrabrost, vjera i zajedništvo kamen na kojem stojimo i oslonac i smisao naših života. Vladika Grigorije je pozvao Srbe na hrabrost i zajedništvo, jer je to jedini pravi put na kome mogu opstati. „Da bismo imali vjeru, moramo mati hrabrost, ličnu i zajedničku“, rekao je vladika Grigorije i dodao da samo zajednica hrabrih

Hram Vaskrsenja Hristovog u Prebilovcima. FOTO: Prebilovci selo na internetu.

U Prebilovcima počelo obilježavanje 75 godina od stradanja Srba Hercegovine

Svetom arhijerejskom liturgijom u hramu Hristovog Vaskrsenja u Prebilovcima pored Čapljine jutros je počelo obilježavanje 75 godina od stradanja Srba sa područja južne Hercegovine. Ujedno se obilježava i godina dana od izgradnje ovog hrama, koji je posvećen mučenicima prebilovačkim i donjehercegovačkim. Svetu arhijerejsku liturgiju predvodi Njegovo preosveštenstvo vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije, uz saslužnje brojnog sveštenstva. Obilježavanju prisustvuje više stotina ljudi, među kojima je srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić. Prebilovci u opštini Čapljina je selo koje je najviše stradalo u Drugom svjetskom ratu u Evropi. Njegova svetost patrijarh srpski Irinej 8. avgusta prošle godine je, uz sasluženje brojnih vladika i sveštenstva, osveštao Hram Vaskrsenja Hristovog, koji je sagrađen u

Prebilovci, na dan osveštanja Hrama vaskrsenja Hristovog.

Najava: Dan Prebilovački, 6. avgust 2016.

U periodu od 05 – 08. avgusta 2016. u Prebilovcima će biti obilježen Praznik Svetih Prebilovačkih i donjohercegovačkih mučenika povodom: –  75 godina od  stradanja Srba iz Prebilovaca i Donje Hercegovine u genocidu NDH –  25 godina od prve sahrane žrtava genocida NDH iz jama Donje Hercegovine –  Prve godišnjice Hrama Vaskrsenja Hristovog u Prebilovcima   Program: 5. avgust 2016. -pokloničko putovanje iz Novog Sada i Beograda za Prebilovce -Večernja služba u Hramu Vaskrsenja u Prebilovcima u 19:30 časova -Promocija  knjige Milana Bekana „Oči u oči“, amfiteatar Hrama u Prebilovcima u  20:30 časova 6. avgust 2016. Sveta Arhijerejska Liturgija u Hramu Vaskrsenja u Prebilovcima u 9:00 časova Poslije podne obilazak

Krvavi_Ilindan_1941.jpg

Stradanje Srba iz Zijemlje kod Mostara na Ilindan 1941.

Avgustovski pokolji kao i internacije u logore smrti, samo jedan dio od tri velika talasa genocida nad Srbima u Hercegovini 1941. godine, žestoko su pogodili Mostar. U tim pokoljima stradalo je, osim Srba iz gradskog jezgra, i stanovništvo iz sela koja su pripadala tadašnjem mostarskom srezu. Jedno od tih sela je i selo Zijemlje – današnja opština Istočni Mostar. Krajem juna 1941. godine ustaške snage iz posade na Rujištima, koje je predvodio rojnik Ivica Usminijani blokirale su selo Donje Zijemlje, pohapsile sve odrasle muškarce koje su zatekli kod kuća, njih 40, otjerale ih u Mostar i strpale u hapsanu hercegovačke bojne koja se nalazila u Osnovnoj školi „Kraljica Marija“. Preživjeli

Ilustracija

Ubistvo i paljenje srpskih starica u Počitelju

Na suđenju Edinu Sakoču, optuženom za zločin protiv civilnog srpskog stanovništva na području Čapljine, prvi svjedok Tužilaštva BiH Nikolina Ljubić izjavila je da su u njenoj kući ubijene dvije starice, da ih je poslije zapalio izvjesni Boban, sa kojim je Sakoč bio u kući. Ljubićeva je rekla da se nakon dva i po mjeseca provedena u izbjeglištvu, 7. jula 1992. godine vratila u svoju kuću u mjestu Počitelj u opštini Čapljina. Ona je rekla da su tu noć dva muškarca ušla u njenu kuću, od kojih je jedan imao kapu na glavi, a drugi je bio u šarenoj uniformi. Prema njenim riječima, osoba pod imenom Boban udarila je njenu tetku

Suđenje Foto: ilustracija

Svjedoci: Žilić raspoređivao zatvorenike u živi štit

Na suđenju za zločine počinjene nad srpskim i hrvatskim civilima na području Konjica, svjedoci Tužilaštva BiH potvrdili su da ih je tokom zarobljeništva u objektu „Musala“ tukao optuženi Edhem Žilić. „Žilić me je udarao kundakom, rukama i nogama po cijelom tijelu. Kad je završio Žilić, nastavio je stražar Maca“, ispričao je zaštićeni svjedok S-2. Svjedok je naveo da je u zatočenički objekat „Musala“ u Konjicu doveden krajem aprila 1993. godine, kada je uhapšen sa grupom ljudi u selu u kojem je boravio sa majkom i dvije sestre. Kako je naveo, tada je imao 17 godina. „Uhapšen sam u civilnoj odjeći, bez ikakvog naoružanja. Mene je otac prijavio u Hrvatsko vijeće

Više od hiljadu nekadašnjih pripadnika Trebinjske brigade Vojske Republike Srpske /VRS/ danas je u bivšoj kasarni "Luka Vukalović" svečano obilježilo 24 godine od osnivanja, poručujući da je glavni zadatak izabranih predstavnika naroda da čuvaju Republiku Srpsku za svagda i ma ko oni bili

Obilježeno 24 godine od osnivanja brigade

Više od hiljadu nekadašnjih pripadnika Trebinjske brigade Vojske Republike Srpske /VRS/ danas je u bivšoj kasarni „Luka Vukalović“ svečano obilježilo 24 godine od osnivanja, poručujući da je glavni zadatak izabranih predstavnika naroda da čuvaju Republiku Srpsku za svagda i ma ko oni bili. Nakon pomena poginulim borcima koji je služio Njegovo preosveštenstvo vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije u Crkvi Svetog cara Lazara, borci Trebinjske brigade su se nakon 20 godina prvi put postrojili uzvikujući „Živjela Republika Srpska!“, nakon čega su u koloni, predvođeni vojnim orkestrom iz Banjaluke, položili cvijeće na Spomenik braniocima Trebinja od 1991. do 1995. godine, te prošli gradskim ulicama. U kratkom obraćanju okupljenim borcima u bašti hotela

Edin Sakoč Foto: RTRS

Počelo suđenje Edinu Sakoču za zločine nad Srbima u Čapljini

U Sudu BiH danas je počelo suđenje bivšem pripadniku HVO-a Edinu Sakoču, optuženom za zločin protiv civilnog srpskog stanovništva na području Čapljine. Optužnica tereti Sakoča za seksualno zlostavljanje jedne ženske osobe, te učešće u ubistvu dvije osobe srpske nacionalnosti. Prema optužnici, Sakoč je 9. jula 1992. godine, oko 22.00 časa, sa osobom zvanom Boban došao pred kuću Miška Đuraškovića u mjestu Počitelj, u kojoj su bile Đuraškovićeva supruga, kćerka i tri osobe srpske nacionalnosti. Nakon što je optuženi maltretirao civile, iz kuće je izveo osobu inicijala Č.T. i vozio je do Počitelja, gdje je ostao Boban, a on nastavio do logora Dretelj. Prema optužnici, Sakoč je počeo daviti i konopcem

Saborna crkva u Mostaru Foto: SRNA

Nakon 24 godine oglasila se zvona Saborne crkve

Saborna crkva Svete Trojice u Mostaru koja je u izgradnji proslavila je danas krsnu slavu Silazak Svetog Duha na apostole – Trojčindan, i prvi put nakon 24 godine zazvonila su zvona sa zvonika Saborne crkve. Liturgiju je služio prijeratni starješina Saborne crkve protojerej Aleksa Zubac uz sasluženje brojnog sveštenstva Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske. On se prisjetio da je posljednja služba pod krovom Saborne crkve služena u aprilu 1992. godine na Vaskrs, te izrazio nadu da će iduće godine liturgija biti služena pod bakarnim umjesto pod nebeskim krovom. I mostarski paroh Radivoje Krulj očekuje da bi crkva mogla biti pokrivena do kraja godine. „Počeli su radovi na centralnoj kupoli, a ove

Bacanjem cvijeća u rijeku Bunu kod Mostara i služenjem parastosa u Staroj crkvi u Mostaru, danas su obilježene 24 godine od stradanja 30 srpskih civila i vojnika u tom mjestu, te stradanje 386 Srba iz doline Neretve koji su ubijeni sredinom juna 1992. godine

Obilježavanje 24 godine od stradanja i progona Srba iz doline Neretve

Bacanjem cvijeća u rijeku Bunu kod Mostara i služenjem parastosa u Staroj crkvi u Mostaru, danas su obilježene 24 godine od stradanja 30 srpskih civila i vojnika u tom mjestu, te stradanje 386 Srba iz doline Neretve koji su ubijeni sredinom juna 1992. godine. Tih junskih dana, Srbe su iz doline Neretve protjerali pripadnici Hrvatskog vijeća odbrane, Hrvatskih oružanih snaga i Hrvatske vojske. Predsjednik Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Nevesinje Aljonka Dželetović podsjetila je da je u dolini Neretve 14, 15. i 16. juna 1992. godine izvršen strašan zločin prema svim ljudima srpske nacionalnosti koji su zatečeni – neko u svojoj kući, neko na vojnom

NAJNOVIJE VIJESTI

Ustaško ljeto 1941.

25.8.1987. | Piše: Rajko Lukač Ustaško ljeto 1941. (1) Kad je Velebit bio grobnica

Sozercanje

Osim neshvatljivog zaborava, nemara i nemanja odnosa prema stradanju predaka, najgore što

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.