Građani Mostara: Ovdje stanuje fašizam

Datum objave: ponedeljak, 19 septembra, 2016
Objavljeno u Hercegovina, Hercegovina
Veličina slova: A- A+

Na ulicama u zapadnim gradskim kvartovima stotine je plakata kojima ženama koje nose nikab poručuje da nisu dobrodošle.

[Al Jazeera/Sanel Kajan]
[Al Jazeera/Sanel Kajan]

Piše: Sanel Kajan

Prizor s kukastim krstovima na mostarskim ulicama, uništeno Partizansko spomen-groblje, čiji su zidovi išarani ustaškim obilježjima i grafitima koji veličaju NDH, ulice koje nose imena ideologa fašizma iz Drugog svjetskog rata…

Sve je to svakodnevnica Mostara.

Posljednjih dana na ulicama u zapadnim gradskim kvartovima stotine plakata kojima se na uvredljiv način poručuje ženama koje nose nikab da nisu dobrodošle. Plakati se mogu vidjeti posvuda: na stubovima, oglasnim tablama, izlozima… Najviše ih je oko velikog tržnog centra, u kojem je smješten i hotel, gdje je posljednjih mjeseci primjetan značajan broj turista iz arapskih država.

Strah od nikaba

Stanovnici Mostara reaguju različito. Većina se slaže da su plakati necivilizacijski čin, no ima i onih koji podržavaju njihovu poruku.
„Treba to zabraniti! Mene je strah i kada ih pogledam“, kaže Kristina Milićević.

„Šta ja znam ko mi ide u susret i nosi li neko oružje ispod onog čime je sva prekrivena?!“, dodaje.

Njena kolegica Ana Bagarić sličnog je stava. „Zašto se ne prilagode našem načinu oblačenja i života?! Kad već dođu ovdje, onda neka se prilagode nama. Kao što se naši ljudi moraju prilagođavati sredinama u koje odlaze.“

[Al Jazeera/Sanel Kajan]
[Al Jazeera/Sanel Kajan]
Osim plakata, već godinama na ulicama Mostara mogu se vidjeti fašistička obilježja te poruke kojima se širi netolerancija i raspiruje mržnja. Bit će opet NDH!, Ubij baliju!, Sieg Heil!, Za dom spremni!, Ustaše Mostar – samo su neki od grafita.

Fašizam stanuje u Mostaru, kažu stanovnici ovog grada koje smo anketirali:

„Iako mislim da je to prekasno, ali HDZ i SDA kao stranke koje vladaju u Mostaru već više od 20 godina morali su osuditi sve veće prisustvo fašizma na ulicama Mostara. I nešto konkretno uraditi!“, govori Maja Marić.

„Fašizam je osudio cijeli svijet. Svako normalno društvo se bori protiv ovakvih pojava. Samo, nažalost, u Mostaru oni koji odlučuju o sudbini grada zatvaraju oči pred ovom pojavom i samim tim je podržavaju! To je neshvatljivo!“ , kaže Emina Salković.

„Država, ali i niži nivoi vlasti moraju donijeti Zakon i odluke kojima se kažnjava veličanje fašizma. Treba uvesti kažnjavanje. Od verbalnih osuda nema ništa“ , smatra Husein Avdić.

Uništavanje spomenika antifašizmu 

Radmilo Braca Andrić, koji je početkom 1970-ih bio gradonačelnik Mostara, govori da ne može vjerovati u šta se pretvorio, kako kaže, nekada jedan od najljepših gradova ovog dijela Evrope. Podsjeća da je nakon rata 1992–1995. gotovo milion KM (pola miliona evra) stranog i domaćeg novca uloženo u obnovu Partizanskog groblja, ali uzalud.

„Boli me kada vidim šta se dešava Mostaru i njegovim stanovnicima! Toliko je mržnje i nasilja. Nekoliko puta smo pokušavali obnoviti Partizansko spomen-groblje, ali samo dan-dva nakon naših akcija i uloženih značajnih finansijskih sredstava – sve bude uzalud. Polupane spomen-ploče, uništena fontana, zidovi kompleksa išarani fašističkim obilježjima, a na ulaz istresene gomile smeća. U Zakonu o zaštiti nacionalnih spomenika kulture, u članu 10, stoji da je to briga Federacije BiH. U jednom drugom članu spominje se da i kanton i grad također trebaju da vode brigu o tim spomenicima. Ali, ništa to ne vrijedi u Mostaru“, ogorčen je Andrić.

I Sead Đulić iz mostarskog Saveza antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata (SABNOR) kaže da u Mostaru živi fašizam.
„Na neke pojave narod se toliko navikao da i ne reaguje, jer bijeda u kojoj živi i borba za svakodnevno preživljavanje ne ostavljaju mu vrijeme za bilo kakav drugi aktivizam. Ako je, između ostalog, fašizam po definiciji ekstremni autoritarni nacionalizam, onda je moja teza da mi živimo fašizam – tačna, jer vlast, ne samo u Mostaru, čine stranke koje provode ekstremni autoritarni nacionalistički vid vladavine i krajnje je vrijeme da stvari nazovemo pravim imenom i suprotstavimo se tome na pravi način.

Ime Jure Francetića, zapovjednika zloglasne Crne legije i ustaškog povjerenika za Bosnu, kojeg je na tu funkciju imenovao Ante Pavelić, još stoji na tabli jedne od mostarskih ulica. Isti slučaj je i s ulicama Mile Budaka, Ante Vokića i Mladena Lorkovića, visokih funkcionera nacističke vladavine iz vremena NDH.

U ovom kontekstu, nazivi ulica, škola, javno veličanje deklarisanih fašista iz prošlosti i njihovih pokreta, uništavanje svega što podsjeća na antifašizam samo je posljedica jedne dobro osmišljene politike, koja se dosljedno provodi. Mi imamo najavu gradnje groblja u Mostaru, a neke aktivnosti su već u toku, sa oko 100 hiljada nadgrobnih spomenika za vojnike iz Drugog svjetskog rata koji su poginuli u vojskama koje su se borile protiv antifašista, a istovremeno se veličanstveni spomenik antifašistima, Partizansko groblje, uništava. I sve to pod rukovodstvom ljudi iz vrha države. Kakvu to poruku šaljemo u svijet? Koju to ideologiju propagira dio najvišeg državnog rukovodstva? Ostali šute. Jedino što možemo iz svega iščitati da nemaju ništa protiv. I onda se čudimo što ljudi iseljavaju iz zemlje. I zbog ovoga“, govori Đulić.

Aktivistica Amna Popovac kaže da, kada je društvo u krizi, ono „zaokreće“ udesno, tj. radikalni elementi društva postaju agresivniji, dok se intelektualni dio povlači u pozadinu.

„Problem BiH, a naročito Mostara, jeste taj da mi 25 godina živimo u krizi. Dodatno, kriza u Mostaru se usložnjava nepostojanjem zakonodavne vlasti – Gradskog vijeća. Zato i danas imamo svježe fašističke grafite koje niko ne uklanja, niti će iko biti sankcionisan zbog njihovog ispisivanja, mada bi po zakonu to trebalo biti procesuirano. Na nivou grada, kantona i FBiH vlada ista koalicija. Oni bi mogli zaustaviti propadanje Partizanskog spomen-groblja, ukloniti fašističke grafite i promijeniti nazive ulica – da hoće, tj. da im je u interesu. No, kako se u BiH ne vlada na osnovu programa rada, nego svako vlada svojim narodom na osnovu straha, mislim da vladajućoj koaliciji odgovara situacija u kojoj se nalazi Mostar i njegovi građani“ smatra Amna Popovac.

Ulice po imenima ministara NDHa

Mostar ima Zagrebačku, Splitsku, Vukovarsku i Dubrovačku ulicu, ali ne i ulice nazvane po bh. gradovima i mjestima.
Ime Jure Francetića, zapovjednika zloglasne Crne legije i ustaškog povjerenika za Bosnu, kojeg je na tu funkciju imenovao Ante Pavelić, još stoji na tabli jedne od mostarskih ulica. Isti slučaj je i s ulicama Mile Budaka, Ante Vokića i Mladena Lorkovića, visokih funkcionera nacističke vladavine iz vremena NDH.

Ko je uveo autora rasnih zakona NDH Milu Budaka u nastavni plan i program, nazvao pola nekadašnje Šantićeve ulice po njemu i na taj način ga rehabilitovao? Čime su komandant Crne legije Jure Francetić i ministri u ustaškoj vladi Vokić i Lorković zaslužili da ulice u Mostaru nose njihova imena?“

Iako je Parlament BiH u maju ove godine pozvao nadležne organe Grada Mostara da u najkraćem roku ukinu neprimjerene nazive ulica – do toga nije došlo.

A rješenje je moguće naći. Potrebna je samo politička volja, smatraju u Udruženju umjetnika Mostara, koji su u vrijeme kada je postojalo Gradsko vijeće pokrenuli inicijativu i podnijeli zahtjev da mostarske ulice dobiju neutralne nazive, koji nikoga ne bi vrijeđali ili budili negativne asocijacije. Tako su predložili da Mostar ima ulice: sunca, behara, lipa, nazive po bh. gradovima i rijekama, po brojevima… No, političari koji odlučuju o tome zahtjev nisu ni razmotrili!

Nevladine organizacije od vlasti su zatražile zakon o zabrani djelovanja svih fašističkih organizacija i isticanja fašističkih obilježja.
Iz mostarskog ogranka udruženja AntiFa BiH upozoravaju da su i dalje bez odgovora na pitanja upućena Gradskoj upravi Mostara i gradonačelniku Ljubi Bešliću još prije tri godine:

„Ko su ti koji naručuju, pomažu, usmjeravaju i zataškavaju djelovanje neofašističkih ekstrema? Kome odgovaraju međunacionalni incidenti, tenzije i kao posljedica zbijanje etničkih redova? Ko je uveo autora rasnih zakona NDH Milu Budaka u nastavni plan i program, nazvao pola nekadašnje Šantićeve ulice po njemu i na taj način ga rehabilitovao? Čime su komandant Crne legije Jure Francetić i ministri u ustaškoj vladi Vokić i Lorković zaslužili da ulice u Mostaru nose njihova imena?“

Iz Gradske uprave Mostara odgovaraju kako promjenu može izglasati samo Gradsko vijeće, kojeg nema.
Podsjećamo, posljednji lokalni izbori u Mostaru održani su 2008. godine. Od tada stanovnici Mostara ne mogu ostvariti svoje pravo da biraju i budu birani. Razlog nepostojanja Gradskog vijeća je neslaganje HDZ-a BiH i SDA o uređenju Mostara i uspostavljanju izbornih jedinica. Nisu se uspjeli dogovoriti ni nakon osam godina, tako da u Mostaru neće biti izbora 2. oktobra kao u svim drugim sredinama u Bosni i Hercegovini.

Izvor: Al Jazeera

 


Tagovi:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top