arrow up
Жupanijski sud u Bjelovaru (Foto: sudovi.pravosudje.hr)

Hrvatsko pravosuđe izdalo nalog – privesti 76 Srba zbog navodnih ratnih zločina

Hrvatsko pravosuđe izdalo je nalog za privođenje 76 Srba iz bjelovarskog kraja zbog navodnih ratnih zločina, pišu beogradske “Večernje novosti”. “Жupanijski sud iz Bjelovara 8. februara 1994. godine za njima je raspisao potjernice i odredio pritvor. To je 27. marta ove godine potvrdio Жupanijski sud u Zagrebu”, navodi list. Advokat Dušan Tomić, branilac Rajka Aničića, koga su vlasti BiH već izručile Hrvatskoj, izjavio je da će “svi ovi ljudi čim budu uhapšeni, biti odvedeni u pritvor ako se nađu u Hrvatskoj”. On je rekao da je, u najmanju ruku, čudno što taj predmet nije bio u rukama haškog Tužilaštva, koje je po dogovoru trebalo da odlučuje gdje će se u

General Trifunović

„Heroj i herojstvo“

Posle nedavne smrti generala Trifunovića, raspisaše se beogradske crnokošuljašice iz NVO sa Soroševih jasala, o njegovom „herojstvu“ jer je novoustaškim teroristima predao varaždinski korpus JNA, bez oružanog otpora i onesposobljavanja naoružanja i borbenih sredstava! Tokom XIX i XX veka, izrasli su srpski generali u oslobodilačkim ratovima na svoje dokazano mesto, kao spoj zanatskog umeća i odgovornosti, gde se predaja nije ni pomišljala a svetao primer generala Ilije Gojkovića u Velikom ratu, koji je odgovarajući revolverom odbio ponudu preživljavanja, primer je poimanja ukupne težine generalskih epoleta. Utapanje takve srpske vojničke tradicije u jugoslovensku dogovornu, pokazalo je svu svoju tragiku već u aprilskom ratu `41.godine, kada su jugoslovenski generali (ali samo Srbi!)

Brutalno ubistvo vojnika JNA: Prvooptuženi oslobođen, samo za sud nije ubica

Jure Šimić, prvooptuženi za ubistva oficira i vojnika JNA u Bjelovaru 29. septembra 1991, šeta slobodan. Iako je nosio “fantomku”, svedoci tvrde da je Šimić rukovodio zločinom ZAGREB OD STALNOG DOPISNIKA Ni dvadeset šest godina od brutalnog ubistva trojice oficira JNA u kasarni bivše JNA “Božidar Adžija” u Bjelovaru krivci ne sede u zatvoru, a Jure Šimić, koji je bio prvooptuženi, u međuvremenu je pušten iz pritvora. Tog 29. septembra 1991. godine hrvatske snage okružile su kasarnu i zatražile predaju šezdesetak oficira i oko 150 vojnika. U početku je sve išlo mirno, nije bilo nikakvih problema, a onda je u kasarnu, po tvrdnjama svedoka, umarširao Jure Šimić, predsednik kriznog štaba

Besjeda prof. Staniše Lalića na parastosu Srbima, pobijenim u hrvatskoj akciji „Otkos“

Vo imja Oca i Sina i Svetoga Duha… Prognani narod Zapadne Slavonije i Grubišnopoljskog područja blagodari sveštenstvu Hrama Svetog Marka na održanom pomenu našoj izginuloj braći i sestrama i svim nevino stradalim sinovima i kćerima našeg roda… Blagodari njegovoj Svetosti Patrijarhu Irineju, sem sveštenstvu i našoj Crkvi koja saučestvuje i dijeli patnju i sudbinu svog naroda… Hvala Srbiji koja je, kao i uvijek u svoje okrilje prihvatila hiljade i hiljade izgnanih, poniženih i unesrećenih… Hvala joj!Najdublja istina svih nas prognanih, izgnanih i unesrećenih glasi:„Tijela su naša ovdje, a naše duše tamo gdje su naša ognjišta, naša kućišta, naši pragovi, naše jame, naše spaljene crkve… naša još uvijek nepronađena braća…“U našem

milan_bastasic_tv.jpg

Genocid nad Srbima u Hrvatskoj počeo “Otkosom” novembra 1991.

Pravda | 19. – 22. decembar 2009. | Danka Kojadinović Dr Milan Bastašić, vlastitom sudbinom i brojnim dokazima ustaškog genocida nad Srbima, svedoči o zločinima koji nikad nisu kažnjeni “Pazi i dobro se čuvaj da ne zaboraviš događaje što si ih svojim očima video; neka ti ne iščeznu iz srca ni jednog dana tvoga života. Naprotiv, pouči o njima svoju decu i decu njihove dece.” (Peta knjiga Mojsijeva, 4:9).   Preživeo sam Jasenovac 1941. i “Otkos” na Bilogori 1991. Pukovnik u penziji, humanista po opredeljenju, doktor Milan Bastašić, epidemiolog, doktor medicinskih nauka, jedan je od, sada već malog broja, preživele dece logoraša Drugog svetskog rata. Do početka poslednjeg rata u

parastos_bilogora_grubisno-polje.jpg

Parastos za stradale Bilogorce 29. oktobra u Beogradu

U subotu, 29 oktobra 2016. u Hramu sv. apostola u evangeliste Marka u Beogradu, sa početkom u 11 časova, služiće se parastos za stradale civile i poginule borce u građanskom ratu u Hrvatskoj 1991-1995, porijeklom iz Bilogore. Parastos sa sasluženjem protojereja-stavrofora Trajana Kojića organizuje Zavičajno udruženje „Bilogora“. Izvor: BILOGORA

Izložba «A Bog samo ćuti i gleda»

25 godina egzodusa sa Bilogore

Moramo braniti i mrtve da bi se spasili živi Poruke sa izložbe «A Bog samo ćuti i gleda» održane u Beogradu od 24. do 26. oktobra 2016. u organizaciji Zavičajnog udruženja «Bilogora» U srijedu, 26. oktobra u Beogradu, u izložbenom holu Narodne banke Srbije na Slaviji zatvorena je izložba „A BOG SAMO ĆUTI I GLEDA“. U okviru izložbe održana je i promocija knjige Dušana Jelića sa naslovom istovjetnim sa nazivom izložbe – „A BOG SAMO ĆUTI I GLEDA – Odgovor na obmane hrvatskih autora o ratu na Bilogori 1991“. Takođe, sastavni dio izložbe je bila i video-prezentacija „Zavičajno udruženje Bilogora „ te predstavljanje posljednjeg broja lista lista „Srpsko kolo“ sa

U ponedeljak u Beogradu otvaranje izložbe: A Bog samo ćuti i gleda

Svečano otvaranje izložbe biće u ponedeljak 24. oktobra 2016. godine u 18 časova u izložbenom holu Narodne banke Srbije, Nemanjina 17, Beograd. U okviru izložbe održaće se i promocija istoimene knjige autora Dušana Jelića. Izložba će biti otvorena do 26. oktobra a može da se pogleda od 10 do 18 časova. Izložbu, promociju knjige i video-prezentaciju o Bilogori organizuje Zavičajno udruženje „Bilogora“sa sedištem u Beogradu, a u saradnji sa Narodnom bankom Srbije i Savezom Srba iz regiona. Događaj je deo šire manifestacije posvećene 25. godišnjici egzodusa sa Bilogore. Autor izložbe je likovni pedagog, slikar i koautor udžbenika za likovni odgoj u Republici Srpskoj, Milan Dijaković, koji živi i radi u Grockoj, a rođen

Dušan Bastašić: Besjeda na očevom ispraćaju

Stari, Predviđeno je da se oprostim od tebe ispred udruženja Jadovno 1941. Tvoje i moje, naše Jadovno ja ne mogu da odvojim od tebe i mene, od oca i sina. Jadovno je iz temelja, brutalno promjenilo i odredilo tvoj ovozemaljski put.   A onda i moj, i živote cijele naše porodice. Ta jadovnička rana otvorena ljeta 1941, nasljeđuje se, prenosi se kroz generacije. Ona je utkana u naš genetski kod. Nije se lako sa njom nositi. Ćutio sam je još u djetinjstvu, posebno u našem Grubišnom. Crni rupci, crne šamije, od suza crvene oči, od tereta pognuta leđa, kvrgavi prsti baka i tetaka. Veoma rijetko, tiho bi izustile: Naši su oćerani.. Nije

Milan Bastašić

Umro je Milan Bastašić

U petak, 7. oktobra 2016. u Beogradu je umro Milan Bastašić. Posljednji ispraćaj biće na Novom groblju u Beogradu, u srijedu 12. oktobra u 15 časova. Rođen je u Grubišnom Polju 30. januara 1931. godine u porodici Luke i Evice (r. Đukić), kao treće dijete. Otac mu je bio solunski dobrovoljac. Tadašnju četvorogodišnju osnovnu školu je završio u Grubišnom Polju. Krajem aprila 1941. godine hrvatske ustaše mu hapse oca i osamnaestogodišnjeg brata Stevu i potom ih ubijaju u Jadovnu na Velebitu. Poslije masovnog masakra srpskog naroda na Bilogori i u Grubišnom Polju koncem septembra i početkom oktobra 1942, Milana su sa muškarcima ustaše otjerale u Jasenovac, a majku i sestru

PONOSNI NA MAJORA MILANA TEPIĆA

Polaganjem cvijeća i prisluživanjem svijeća na spomen-obilježju u Komlencu u Kozarskoj Dubici danas je obilježeno 25 godina od stradanja narodnog heroja majora Milana Tepića. “I poslije 25 godina tradicionalno se okupljamo na ovom mjestu i odajemo počast majoru Milanu Tepiću, zasigurno jednom od najvećih heroja u srpskoj istoriji. Kozarska Dubica je ponosna što je iznjedrila takvog čovjeka, a ovo je mali simboličan čin u odnosu na djelo koje ostalo iza pokojnog majora, našeg sugrađanina”, izjavio je načelnik opštine Kozarska Dubica Mile Zlojutro. On je izrazio očekivanje da će u vremenu koje dolazi u Komlencu biti izgrađeno odgovarajuće spomen-obilježje. Predsjednik Boračke organizacije opštine Kozarska Dubica Dragoljub Ćibić izjavio je da su

OBILJEЖAVANJE 25 GODINA OD STRADANJA MAJORA MILANA TEPIĆA

Polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća na spomen-obilježju u Komlencu u Kozarskoj Dubici sutra će biti obilježeno 25 godina od stradanja narodnog heroja, majora Milana Tepića. Predsjednik Boračke organizacije opštine Kozarska Dubica Dragoljub Ćibić potvrdio je da će pomen Tepiću, u okviru programa obilježavanja “Septembarskih dana odbrane”, biti održan u 10.00 časova na mjesnom groblju u Komlencu. Major Jugoslovenske narodne armije Milan Tepić poginuo je 29. septembra 1991. godine u bjelovarskoj kasarni na Bedeniku, nakon što je digao u vazduh vojno skladište i sebe, ne želeći da prepusti neprijatelju oružje kojim bi ubijao njegove vojnike. Za taj junački čin major Tepić je odlukom Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije posthumno odlikovan Ordenom

Domagoj Margetić: Gadi mi se moja Hrvatska, ruke su joj krvave do lakata od ubijanja Srba!

Hrvatski novinar-istraživač i bivši političar Domagoj Margetić, povodom proslave 20. godišnjice operacije Oluje uputio je otvoreno pismo “pobednicima” u kojem im je poručio samo jednu reč – FUJ! Pismo Domagoja Margetića prenosimo u celosti i na originalnom jeziku na kom je napisano (unapred se izvinjavamo svima, ali zbog autentičnosti pisma nismo ga prevodili na srpski): “A dok slavimo ratove, o kakvom to miru govorimo? Dok su nam zločini državni praznici, a zločinci nacionalni junaci, o kakvom mi pomirenju i s kim govorimo? Pobjednici slave pobjede. A slobodni ljudi su jednostavno – slobodni. Slobodnima ne trebaju ni pobjede niti pobjednici, ne trebaju im masovne pompozne, bahate proslave tuđe nesreće. Ne razumiju

Veljko Marić

Ratni zločinac Veljko Marić do oktobra ostaje na slobodi

Hrvatska poslanica u Evropskom parlamentu Marijana Petir objavila je danas da osuđeni za ratne zločine, ratni veteran Veljko Marić zbog lečenja ostaje na privremenoj slobodi do oktobra Hrvatska poslanica u Evropskom parlamentu Marijana Petir objavila je danas da osuđeni za ratne zločine, ratni veteran Veljko Marić zbog lečenja ostaje na privremenoj slobodi do oktobra. “Javio mi se je hrvatski branitelj Veljko Marić. Ne vraća se danas u Glinu (zatvor). Produženo mu je lečenje sa slobode do oktobra uprkos nekima koji su ga ocrnjivali i pokušavali to da spreče”, napisala je Petir na Fejsbuku. U aprilu ove godine, Marić je zbog lečenja na tri meseca pušten na slobodu. Veljko Marić osuđen

VII Sabor Bilogoraca – 29. maja u Belom Potoku

7. Sabor Bilogoraca održaće se u nedelju, 29. maja 2016. u Belom Potoku (Dugo Polje 1A) u blizini Beograda u Hotelu „Sučević“ koji se nalazi neposredno uz raskrsnicu Avalskog i Kružnog puta, tel. 011/390-7777 Program susreta 11,30 – 12,45  Doček učesnika Sabora, zajednička fotografija 12,45 – 13,00  Pozdravna izlaganja 13,00 – 14,00  Svečana sjednica Zavičajnog udruženja „Bilogora“ o obilježavanju 25. godina egzodusa sa Bilogore 14,00 – 15,30  Ručak 15,30 – 20,00  Druženje uz bilogorski muzički sastav „Zvuci zavičaja“ Cijena po učesniku je 2.000,00 dinara, a za sve informacije, prijavu dolaska i način uplate, obavezno kontaktirati neposrednog organizatora 7. Sabora Bilogoraca, Sinišu Radojčića (tel. 063/1722-451,  063/323-888).  Posljednji rok za prijave i

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.