arrow up
veritas2.jpg

„Veritas“: Navršila se 34 godine od nekažnjenog zločina nad Srbima na Kupreškoj visoravni

Navršila se 31 godina od zločina hrvatske vojske nad kupreškim Srbima koja je ubila 54 civila i teritorijalca, 150 ih sprovela u logore, a zauzela sva srpska sela i sam Kupres, saopštio je Dokumentaciono informacioni centar „Veritas“. Veritas; Foto: RTRS Za golgotu kupreških Srba, iako se znaju imena svih žrtava i više od stotinu učesnika u njihovom stradanju, još niko nije odgovarao. „Veritas“ podsjeća da su Hrvati 6. aprila 1992. godine u restoranu firme „Kvalitet“ u Kupresu sakupili oko 60 teritorijalaca i civila i odmah po predaji, pred ostalim zarobljenicima, ubili Stevu Lugonju i Dragana Čelebića. Narednog jutra – 7. aprila su ih natjerali da polugoli, po snijegu i hladnoći

Nikola N. Жivković: Ideologija cionizma glavni izvor antisemitizma u svetu

Glavni nosioci rusofobije i srbofobije na Zapadu upravo su Jevreji Sjedinjenih Država, Engleske, Francuske i Nemačke. (Prvi put objavljeno 18. 11. 2023. na portalu Stanje stvari) Vankuver, Kanada, subota, 5. avgust 1995. Poslepodne otišao sam u Vankuver, do univerzitetske biblioteke (The University of British Columbia) i pregledao štampu. U svoju svesku prepisao sam članak iz San Francisco Jewish Community Publications, koji je prenela Jewish Telegraphic Agency. Čitam Jewish Bulletin of Northern California: Published on Friday, July 28, 1995 “Bosnian Muslims suffering like Jews under Nazis”, official says. “The expulsion terror practices in Bosnia today is quite comparable to what happened from the beginning of the Third Reich to the outbreak of the war,” Ignatz Bubis, chairman of the central

Sijekovac Foto: RTS

Zločin bez kazne

Zločin se desio u proljeće 1992. Tada je pobijeno najmanje dvadesetoro romske djece. Djeca su pobijena radi trgovine organima, kaže Stevo Grabovac, dobitnik NIN-ove nagrade za roman „Poslije zabave“ kome je ovaj stravičan zločin poslužilo kao predložak Piše: Жarko Marković „Zločin koji se opisuje u romanu desio se 1992, u okolini (Bosanskog) Broda. Tada je pobijeno najmanje dvadesetoro romske djece, iako ima indicija da postoji još nekoliko masovnih grobnica na drugim lokacijama. Djeca su pobijena radi trgovine organima. Tako su pokazala prva istraživanja nakon pronalaska masovne grobnice. Dakle, sam zločin, iako se desio u ratu, nema konkretne veze sa ratom, riječ je o prostoj zaradi… Ispadne da je nekim ljudima isto

Simo Krajišnik: Film „Жetva“ kao mali doprinos srpskom jahanju zveri, dok čekamo priliku za smrtonosni udarac

Mi ne treba da gajimo iluzije da možemo uticati na zapadno mnjenje. Ipak, filmovi poput „Жetve“ ulivaju tihu nadu da se na večnoj temi Kosova možemo nacionalno konsolidovati i izvršiti duhovnu samoobnovu O filmu Harvest/Жetva. Početak prikazivanja: 19. mart 2026. Dužina trajanja: 120 minuta. Država i godina proizvodnje: Srbija/2026. Жanr: drama, triler. Uloge: Henning Baum, Jovana Gavrilović, Matthew McNulty, Rebecca Calder, Bejo Dohman. Režiseri: Paul Kampf i Mladen Šević Na godišnjicu NATO agresije na Srbiju, 24. marta 2026. godine, otišao sam u bioskop da pogledam film „Жetva“. Od domaće kinematografije, odnosno produkcije, odavno sam digao ruke, jer je to prostor kojim suvereno vladaju politički Jugosloveni koji narodnim parama, uz časne izuzetke, snimaju limunade i nižerazredne bljuvotine koje relativizuju srpsku

Жivot – nova zbirka poezije Miloša Kordića

Ovih dana iz štampe je izašla nova zbirka poezije Miloša Kordića, pod naslovom Жivot, u izdanju ugledne izadavačke kuće Prometej iz Novog Sada. I na nedavno održanom Novosadskom sajmu knjiga našla se i na štandu svog izdavača. Pjesme u zbirci svrstane su u pet ciklusa: (zimsko kolo), (srebrno veče), (listanik azbučni), (kočija ilijina) i (međ zvijezdama: grad). Sve pjesme, za razliku od gotovo svih knjiga poezije ovog autora, pisane su u vezanom stihu, odnosno: rimovane su. Poezija u ovoj zbirci kratka je hronologija pjesnikovog života: od rodnog kraja (sela, Banije), pa do gradskog života. Pjesnik se dotiče i istorije, ali i tema iz savremenog, današnjeg, sve neizvjesnijeg čovjekovog života. ljudske sudbine.

Zločin na Tulovim gredama

Početkom ove godine počeo sam intenzivnije raditi na novoj knjizi “Dosije Velebit”, u kojoj sam planirao da obradim zločine počinjene na ovoj planini u građanskom ratu devedesetih na osnovu podataka koje je prikupio “Veritas”. Piše: Savo Štrbac Prvi zločin na ovoj planini u tretiranom periodu je ubistvo civila Vasilja Gagića, Srbina iz obrovačkog Zelengrada koji se desio 31. oktobra 1991, o kojem sam pisao i na ovim stranicama. Medijski najeksponiraniji slučaj je ubistvo Luke Modrića iz Zatona Obrovačkog, koji se desio 18. decembra iste godine, za koji, zahvaljujući njegovom unuku Luki Modriću poznatom hrvatskom fudbaleru sa inernacionalnom karijerom, zna celi svet. Istog dana ubijeno je i još šest civila hrvatske

Bojan Vegara: BROVING I ČOKOLADA

Bila je to jedna od naših igara nalik ruskom ruletu, zbog čokolade koju niko okusio nije.. Nekad, krajem maja ’94-te bilo neko duže primirje i stigle su čokolade u Hadžiće. Čokolade iz Kiseljaka koje su koštale pravo malo bogatstvo. Mi tadašanji klinci koristili smo to primirje i vucarali se po čitav dan. Sunce i lijepo vrijeme izmamili su dosta ljudi napolje, jer svima je bilo dosta stanova i zatvorenih prostorija bez trunke svijetla. Tog dana kad je stigla čokolada, mi smo se zadesili na kraju grada, gdje je probijeno brdo za zaobilaznicu oko Hadžića. Bilo nas je možda petnaestak i bili smo klinci bez trunke mozga i mudima do poda.

Plitvički KRVAVI USKRS: Dan koji je označio početak rata u Hrvatskoj

Na današnji dan 1991. godine, u Nacionalnom parku Plitvička jezera, sukobili su se hrvatski specijalci i krajiški Srbi, što se smatra prvim oružanim incidentom u ratu u Hrvatskoj. Konflikt, poznat kao “krvavi Uskrs”, izbio je dok su pravoslavni vernici slavili Cveti, a katolici Uskrs, i odneo je prve žrtve na obe strane – Josipa Jovića i Rajka Vukadinovića – najavljujući početak dugog i krvavog sukoba.  – U februaru 1991. godine Hrvatska donosi odluke o nevaženju saveznih zakona na njenoj teritoriji i o razdruživanju od SFRJ, a nakon toga i Srpska autonomna oblast (SAO) Krajina donosi “Rezoluciju o razdruživanju od RH”. Polovinom marta iste godine, JNA traži od Predsedništva SFRJ da

KOLJA PEJAKOVIĆ: O NAŠEM ČUDNOM POZNANSTVU I DJECI KOJU NIJE VOLIO SVIJET

Brat Vegara ne štedi nikog, a najmanje sebe, jer zna da će to ostati zapisano, u vijek vijekova, tako da laž i fušeraj nisu opcija. Postoje dva jaka razloga zašto ne bih trebao da pišem predgovor (il` će biti pogovor).Kao prvo, pisca, brata Srbina Vegaru, ne poznajem dobro, jednom sam ga vidio (a jednom ko nijednom), i, kao drugo, rata nisam ni omirisao. Znači, bez obzira na olakšavajuće okolnosti, ja sam klasičan beogradski dezerter, ona fela koju pisac ove knjige iskreno prezire. Otkud, onda, ja ovde, na ovom zadatku, Bog Sveti zna. Ono čega se sjećam je sledeće: pisac ove knjige ušao u moj život bezobraznim pijanim pozivima u sitne

Sijekovac_naselje.jpg

Sijekovac: Zločin bez kazne

U Sijekovcu su 26. marta 1992. godine ubijeni i Luka Milošević i njegova dva sina Жeljko – rođen 1968. i Dragan – rođen 1974. godine. Ostao je Lukin treći sin Saša od devet godina. Jedan od hrvatskih vojnika već je bio izvadio nož da ga zakolje, ali je naišao drugi vojnik i spasio dijete Jelica Zečević iz Sijekovca, kod Broda, za samo jedan čas zločinačkog divljanja pripadnika HOS-a i drugih paravojnih hrvatsko–muslimanskih jedinica ostala je bez muža, dva djevera i svekra. Istog dana, 26. marta 1992. godine, u Sijekovcu je ubijeno još 16 Srba. Pokolj Srba izvršili su pripadnici regularne vojske Republike Hrvatske, zajedno sa paravojnim jedinicama koje su formirale SDA I HDZ

Nuždić: Zločin u Sijekovcu s pravom se može zvati zločin bez kazne

Zločin u Sijekovcu se s pravom može nazvati zločinom bez kazne jer je samo jedan čovjek osuđen za ubistva, zlostavljanja, pljačke, odvođenje u logore i zatiranje porodica, izjavio je v.d. direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić. – Ni do danas, nažalost, međunarodne pravosudne institucije i one na nivou BiH nisu se bavile ovim zločinom na način koji bi doveo do procesuiranja naredbodavaca i neposrednih izvršilaca zločina – rekao je Nuždić. Ukazao je da posebno mjesto u kolektivnom pamćenju zauzima Milja Zečević koja je izgubila tri sina i supruga, ističući da je njena lična tragedija postala simbol stradanja, ali i snage i dostojanstva

Molitveno sjećanje na žrtve NATO agresije – parastos 24. marta u Banjaluci

MI PAMTIMO! Hram Hrista Spasitelja u Banjoj Luci i Srbsko sabranje Baštionik pozivaju javnost da prisustvuje parastosu – molitvenom sjećanju na sve žrtve NATO bombardovanja Republike Srpske Krajine, Republike Srpske i Savezne Republike Jugoslavije. Pomen će biti služen u Hramu Hrista Spasitelja, u utorak, 24. marta, sa početkom u 11.00 časova. Ovim molitvenim sabranjem čuva se sjećanje na nevino postradale i potvrđuje trajna obaveza da se žrtve ne zaborave, već da ostanu u molitvenom i narodnom pamćenju. Pozivamo građane da svojim prisustvom uveličaju ovaj pomen i zajedno u tišini i molitvi odaju poštu stradalima. Za više informacija, izjave i dodatne materijale mediji se mogu obratiti: Predrag AdamovićTel: 065 526 873

Spomenko Gostić. Ilustracija: Pres-foto

Spomenko Gostić – godišnjica pogibije 15-godišnjeg junaka

Dvadesetog marta obilježava se godišnjica kako je u odbrani rodnog sela Jovića na Ozrenu poginuo Spomenko Gostić, petnaestogodišnjak koji je odbio ponudu da se skloni od ratnih strahota i rame uz rame sa komšijama i prijateljima bio borac VRS.  Spomenkov saborac Brane Milivojević sjeća se da je dječaku umrla majka početkom 1992. godine, a već u septembru iste godine granata je pred kućom ubila baku sa kojom je živio. Ratni vihor ga je omeo i da nastavi školovanje, jer je bilo nemoguće iz Jovića ići u srednju školu u Doboju, pa se momčić privio uz vojsku, čiji borci su ga štitili, hranili i brinuli o njemu koliko su mogli. Spomenko Gostić je, sjećaju se

dr Jovan Rašković

Zavet i ispovest

Uzrastanje bez zaveta, mora stvoriti slabe, perverzne i koristoljubive ljude. Narcise i egocentrike. Često potpuno poremećene.  Piše: Miroslav Pušonja Naleteh sinoć na intervju sa akademikom Jovanom Jovom Raškovićem. U tom razgovoru pred svanuće političkih pa potom ratnih sukoba, Jova reče da smo u jednom periodu vremena živeli iznad naših mogućnosti (strani krediti o kojima se nije pričalo pre osamdesetih), da smo zborili iznad naše pameti (ideološko slepilo za stvarni svet u nama i oko nas) i da smo odlučivali iznad naših znanja (organi samoupravljanja). To nas je dovelo do stanja svesti da nam nema ravnih, i da ništa ne treba menjati.  U tom sjajnom intervjuu Jova još reče da je

Bojanić: DAN SEĆANJA NA 17. mart 2004. Taj dan nazivamo POGROM, a može se nazvati i GENOCID

Pre 22. godine na Kosovu i Metohiji izbili su najveći etnički zločinački motivisani sukobi od starne šiptara i dolaska međunarodnih snaga u okupiranoj srpskoj pokrajini. Priredio Đorđe Bojanić Taj dan nazivamo POGROM, a može se nazvati i GENOCID, evo i zašto… zar zatiranje svega Srpskog što je od antičkog doba građeno, te uništene crkve, manastiri, groblja, spomenici, ti pisani dokumenti, sva ta starina, oslikana, sve te uništene freske, ta uništena kultura, duhovnost i fizičko uništenje ljudi… zar to nije GENOCID nad jednim narodom, koji se našao usamljen dok je na svo to razaranje i uništavanje mirno gledala ta demokratska Evropa? Pitam se, kakav je to narod koji uništava groblja, koji se i

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.