arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

DODIK: Sjećanje i obilježavanje stradanja najbolji način da mlade generacije upoznaju istoriju stradanja svojih predaka

U pismu upućenom udruženju građana Jadovno 1941, Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je poručio da je obilježavanje stradanja preko 38.000 Srba u ljeto 1941. na području kompleksa logora smrti Gospić – Jadovno – Pag, od velikog značaja jer je to način da im pokažemo poštovanje i da njihovu žrtvu sačuvamo od zaborava. Dodik je istakao da je sjećanje i obilježavanje stradanja najbolji način da mlade generacije upoznaju istoriju stradanja svojih predaka. Krajem juna 2017. godine, u svojstvu Predsjednika Republike Srpske, Milorad Dodik je prisustvovao obilježavanju Dana sjećanja na Jadovno kod Šaranove jame na Velebitu. Autor: Redakcija portala Jadovno 1941. Vezane vijesti: Na Velebitu obilježen Dan sjećanja na Jadovno 1941.

Odoh ja i ove godine na Jadovno, a vi?

Obično pišem o hodočašću do Jadovna kada se vratimo sa Šaranove jame i odspavam jedan čitav dan. No, sad moram dan prije. Dva su razloga što moram. Prvi je što sam ostao dužan za prošli put, kada smo išli u dva navrata. Jednom na Velebit, i drugi put na Pag. Ove moje zapise, shvatio sam to već druge godine, pišem zapravo kao hroniku za nas koji tamo idemo. I to je drugi razlog što moram da pišem prije puta. Ti ljudi. Gradska uprava nudi besplatan prevoz na festival Egzit u Novom Sadu? Dragi naši gradski oci i republički, koji ste na izborima pobijedili u trci da ko je veći Srbin

POZIV: Dođite na Jadovno 15. juna 2019. u podne jer nismo zaboravili!

Desetu godinu za redom, 78 godina od stradanja, sa blagoslovom Episkopa gornjokarlovačkog G. G. Gerasima obeležićemo   „Dan sećanja na Jadovno 1941 – 2019.“ U subotu 15. juna, okupićemo se oko 11 časova kod Šaranove jame na Velebitu gde će u 12 časova biti služen parastos. Nakon toga, uputićemo se uzbrdo, mučeničkom stazom jadovničkom, oko 7,5 km do mesta nekadašnjeg sabirnog logora Jadovno u Čačića dolcu gde smo podigli Časni krst 2012. godine. Snimak dronom mesta nekadašnjeg logora Jadovno. Nedaleko od mesta logora, nalazi se devastirani spomenik podignut na betonskom pločom pokrivenoj jami u kojoj i danas leže mošti žrtava. Tu smo prošle godine podigli Časni krst. Na povratku, uputićemo

Dan sjećanja na Jadovno 1941 .

U SUBOTU NA VELEBITU PARASTOS JADOVNIČKIM ŽRTVAMA

Parastos jadovničkim žrtvama biće služen u subotu, 15. juna, kod Šaranove jame na Velebitu, povodom obilježavanja Dana sjećanja na Jadovno 1941. godine kada je u tom kompleksu logora za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske na najsvirepiji način ubijeno više od 40.000 uglavnom Srba i Jevreja. Predsjednik Udruženja „Jadovno 1941“ Dušan Bastašić izjavio je Srni da će u 12.00 časova biti služen parastos, nakon čega će učesnici molitvenog okupljanja posjetiti mjesto nekadašnjeg sabirnog logora Jadovno u Čačića dolcu, gdje su podigli Časni krst 2012. godine. „Nedaleko od mjesta logora nalazi se devastirani spomenik podignut na betonskom pločom pokrivenoj jami u kojoj i danas leže mošti žrtava, gdje je prošle godine podignut Časni

Niko kao mi Srbi!

Kako godine prolaze tako mi zaboravljamo svoje mučenike, svoje kosti. Ljuti me činjenica da smo mi kao narod, pravoslavni srpski narod, postali nezainteresovani za sva stradanja koja su se desila u našoj istoriji. Kad krenemo od Kosova, preko Prvog, Drugog srpskog ustanka, Prvog Svjetskog rata, o Drugom da i ne pišem. I došao nam i posljednji rat, pa bombardovanje, pa pogrom sa Kosova i Metohije.. Piše: Sandra Blagić Vidim da smo ovce, ovčetine, kojima svako može raditi šta je volja. Niko nam ne može zabraniti Ćirilicu, do nas samih! Postepeno pišući latinicu zaboravljamo svoje pismo. Crkve su nam skoro pa prazne, molimo se Gospodu samo kada nas nešto boli ili

Piše nam Radusin Tomo, penzioner iz Novog Sada

„Blago grobu, i u tami što se sjaji, gdje kandilo pripaljuju naraštaji.“ Sve čestitke za rad Udruženja i njegovog predsjednika. Gledao sam insert vašeg hodočašća 30. juna ove godine, i po prvi put (tako mislim), odlaska grupne posjete, ulaska u crkvu i polaganja časnog krsta kod masovne grobnice. U Memorijalnom centru „Nikole Tesle“ bio sam sa familijom dva puta. Smetala me je ograda, između crkve i njenih pokojnih vjernika. Ipak je to prvenstveno ognjište Milutina Tesle, od kojeg je odpao Nikola. Zbog toga, bilo mi je još draže, kada sam vidio sve vas tamo. Da neko, bar koliko toliko, ispravi otužnu sliku o kompleksu, a da ne kažem, o nakaradnom

Logor Slana – Pag 1941.- Pakao u kamenoj pustinji (6) – POTRESNO SVJEDOČENjE OČEVIDACA

  U početku, u dva dijela logora bilo oko 800 Židova, Srba, Hrvata. U Metajni u dvije, tri kuće bilo smješteno 150 do 200 žena U logoru nogometno igralište za oko 120 ustaša Koncentracioni logor Slana dijelio se na dva dijela – sjeverni i južni. Između jednog i drugog dijela nalazila se mala uzvisina što je na vrhu bila isplanirana i koja je ustaškoj posadi služila kao nogometno igralište. Na položajima koji dominiraju sjevernim i južnim dijelom logora, bile su postavljene stražare i puškarnice – đelomično improvizirane iz kamena kao suhozidi. Krševita kotlina u kojoj se nalazio sjeverni dio logora ima površinu od oko 200×150 metara, dok je južni dio

Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (5)-SLANA – KOPIJA NjEMAČKIH LOGORA

Mobilizacija ljudi i brodova Slana – to je surovi i goli kamen – uvijek oštar kao nož, a ljeti i usijan kao žar O prevoženju pijeska za gradnju zgrade u logoru Slana, te prevoženju interniraca iz Karlobaga u Slanu kao i o njihovu mogućem broju svoje iskaze – pred Okružnom komisijom za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njihovih pomagača za Liku – dali su 26. siječnja 1946. godine u Barić Dragi ŠIME BARIĆ, pokojnog Filipa, i NIKOLA BARIĆ, pokojnog Grge.   ŠIME BARIĆ: – Meni je u ljeto 1941. godine poručio IVAN DEVČIĆ, zvani „Pivac“, da svojim brodom odmah dođem u Karlobag. Čim sam dobio tu poruku, otišao sam svojim

Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (4)- ZAKLETVE VJERNOSTI – KRVNIKU PAVELIĆU

Don JOSO FELICINOVIĆ, svećenik u Pagu dao je zloglasnim zlikovcu MIJI BABIĆU, u svibnju 1941. godine, geografsku kartu Paga na kojoj je Babić olovkom ucrtao – na SLANI – budući ustaški logor Pripojenje otoka Paga ustaškoj državi uvjetovalo je i stvaranje – krajem svibnja i početkom lipnja 1941. godine – na otoku Pagu ustaške upravne vlasti i ustaškog stranačkog pokreta. Iako ustaški pokret na otoku Pagu nikada nije imao masovnu podršku stanovništva, ipak se u njemu znatnije angažiralo četrdesetak osoba iz različitih socijalnih i društvenih sredina, a pojedinci su na različite načine bili uključeni i u sistem funkcioniranja koncentracionog logora Slana. Izbijanje masovnog ustanka protiv okupatora na području druge talijanske

Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (3)- GLAVNI CILj – UNIŠTENjE LjUDI

Prvi masovni pokolj srpskog stanovništva počinjen je u Gudovcu kraj Bjelovara – 27/28. travnja 1941. godine – svega petnaestak dana nakon uspostavljanja ustaške vlasti Strategijski cilj ustaškog pokreta bio je uništenje Židova i Srba, ali su samo postojale izvjesne taktičke varijante u realizaciji tog cilja. Što se tiče „rješavanja“ pitanja Židova, ustaški pokret imao je složeniju taktiku. U propagandnoj borbi protiv Srba ustaški pokret je razvio široku i masovnu propagandu u kojoj su bili nosioci najviši ustaški funkcionari istupajući na brojnim skupovima. Na njima se isticalo, ali i inače, da Srbima i Židovima „nema mjesta u Hrvatskoj“, pa je ta propagandna aktivnost ujedno bila i javni poziv za provođenje konkretne

Glas Srpske: Mladen Lončar iza projekta satanizacije Srpske

Iza projekta čiji je cilj da bivši logor za ratne zarobljenike na Manjači prikaže kao koncentracioni i da tako bude satanizovana Republika Srpska stoji bivši načelnik Sektora za savjetodavnu, zdravstvenu i psihološku pomoć pri Ministarstvu branitelja Hrvatske Mladen Lončar, piše „Glas Srpske“, pozivajući se na brojne izvore iz vojnih bezbjednosnih krugova. Saznanja ovog lista indirektno je potvrdio i Dubravko Vučković, jedan od krunskih svjedoka na suđenju pukovniku Vojske Republike Srpske Dani Lukajiću, kojeg je Županijski sud u Zagrebu osudio na šest godina zatvora zbog ratnih zločina nad zarobljenicima na Manjači tokom 1992. godine. „Poznajem Mladena Lončara. On je u ime Ministarstva branitelja bio zadužen za sve procese u vezi sa

Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (2)-PODIJELI PA VLADAJ

Takozvani „pokretni prijeki sudovi“ već u junu 1941. godine postaju osnova cjelokupnoj sudskoj praksi ustaškog režima Sljedeći dan PAVELIĆ je donio odredbu o imenovanju „Prve Hrvatske Državne Vlade“ u kojoj je za sebe označio položaj „Poglavnika Nezavisne Države Hrvatske“. U toj vladi obavljao je dužnost predsjednika i ministra vanjskih poslova. Što se tiče uspostavljanja granica Nezavisne Države Hrvatske o tome su odlučivale, u krajnjem slučaju Njemačka i Italija, koje su Pavelića dovele na vlast. Ne ulazeći podrobnije u sve tajne i javne pregovore, potrebno je konstatirati da su granice između Italije i Nezavisne Države Hrvatske regulirane Rimskim ugovorom potpisanim 18. svibnja 1941. godine. Italija je dobila najrazvijeniji dio hrvatske obale, dok

Lažni svjedok i saborac Azre Bašić presudio Lukajiću

Dubravko Vučković, na osnovu čijeg je svjedočenja Županijski sud u Zagrebu početkom ovog mjeseca osudio pukovnika Vojske Republike Srpske Danu Lukajića na šest godina zatvora zbog ratnih zločina nad zarobljenicima na Manjači tokom 1992. godine, tokom rata bio je saborac bivše pripadnice Hrvatskog vijeća odbrane Azre Bašić, koju je Sud BiH zbog zločina nad zarobljenim srpskim civilima u Domu JNA u Derventi pravosnažno osudio na 14 godina zatvora, otkriva “Glas Srpske”. Pored toga, tvrdi direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić, Vučković pripada grupi profesionalnih lažnih svjedoka na osnovu čijih svjedočenja hrvatsko pravosuđe Srbima izriče zatvorske kazne. Kojić kaže da je Vučković početkom jula

Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (1) LOGORI – TRAGIČNE AVETI PROŠLOSTI

Kroz logore prošlog rata prošlo je oko 26 miliona muškaraca, žena i djece, a od toga ih je ubijeno oko 10 miliona Feljton „Pakao u kamenoj pustinji“ stravična je priča o ustaškom koncentracionom logoru Slana i manjem logoru (za žene i djecu) u Metajni na otoku Pagu koje su ustaše osnovali polovinom lipnja i rasformirali krajem kolovoza 1941. godine. U feljtonu su opisana mučenja i zvjerstva ustaških krvnika koji nadmašuju srednjovjekovne primjere mračne inkvizicije. Imena i događaji su autentični. To su kazivanja očevidaca, rijetkih preživjelih logoraša i preslušanja uhvaćenih ustaških krvnika. Slana i Metajna, more oko njih, sabirni centar Gospić te put do Karlobaga – mjesta su stravičnih zvjerstava, divljanja

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.