Skočite na sadržaj
Udruženje „Jadovno 1941.“pored ostalih aktivnosti, obeležava mesta Pokolja na području koje je pokrivala NDH. Teško da ćete u Izraelu naći takva udruženja kao Jadovno 1941, zato što poštovaoci žrtava nisu zadovoljni institucionalnim odnosom u Srbiji i Republici Srpskoj prema toj tako važnoj i sudbonosnoj temi – rekao je Bastašić. Izvor: SRPSKA ISTORIJA
U biblioteci „Vlada Aksentijević“ u Obrenovcu, 13. maja 2021, otvorena je izložba, a potom održana i tribina o kompleksu logora Gospić – Jadovno – Pag u kojem je, tokom leta 1941. godine, surovo ubijeno više od 40 hiljada Srba i Jevreja. Piše: Đurđica Dragaš Ukoliko se pitate otkud izložba o tom logoru u Obrenovcu, predsednik udruženja Jadovno 1941. Dušan Bastašić ima jednostavan i sasvim jasan odgovor. U kompleks logora Gospić – Jadovno – Pag, čije je formiranje okončano 24. juna 1941, dovođeni su, a potom tu i ubijani, Srbi i Jevreji sa čitave teritorije Nezavisne Države Hrvatske. To bi svaki Srbin u Srpskoj, Srbiji i rasejanju, trebalo da zna. Dakle,
Dušan Bastašić, predsednik udruženja „Jadovno 1941.“ je rekao da je veliki problem zbog kog su pojedina stratišta srpskog naroda kroz istoriju potpuno zapostavljena i zaboravljena taj što da bismo nešto zaboravili, prvo moramo to znati, a kroz naše obrazovanje se nije dovoljno govorilo o tim temama. Povodom osamdesetogodišnjice od početka Pokolja, genocida nad Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske i obeležavanju stradanja našeg naroda, pokrenuta su iznova važna pitanja poput: „Zašto su čak i neka od većih stratišta gotovo zaboravljena ili se za njih ne zna?“ i „Zbog čega se o ovim temama i danas uglavnom ćuti?“ Zamolili smo Dušana Bastašića, predsednika Udruženja Jadovno 1941. da prokomentariše navedeno. “Ono što
U emisiji „Potez“ koja je emitovana 27. aprila 2021, pored ostalog je bilo riječi o osamdesetoj godišnjici od početka Pokolja, genocida nad Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske i memorijalizaciji stradanja našeg naroda, kao trajnog zadatka i obaveze potomaka žrtava ali i nadležnih institucija. U emisiji sudjeluju: Željko Vujadinović, istoričar i Dušan J. Bastašić, predsjednik Udruženja Jadovno 1941. Zašto su čak i neka od većih stratišta gotovo zaboravljena ili se za njih ne zna? Zašto ova tema nije u dovoljnoj mjeri zastupljena u školskim programima? Zbog čega se o ovim temama i danas uglavnom ćuti? REPRIZA EMISIJE: Srijeda 28.april 2021. u 14:00 časova Urednik i voditelj: Jelena Demonjić
Izložba „Put bez povratka – od logora Slana do logora Jasenovac“ otvorena je u srijedu u Spomen-području Jasenovac u organizaciji te javne ustanove i Dokumente ususret godišnjici proboja iz logora, saopšteno je iz Dokumente. Autor izložbe i ravnatelj JUSP-a Jasenovac Ivo Pejaković istakao je „da surovi uslovi logora, kao i jednako surov odnos ustaša prema zatočenicima, nisu ostavili puno svjedoka“ te spomenuo preživjele Pavla Lewa (Pavle Low), Zlatka Vajlera lera (Zlatko Weiller) i Emerika Bluma. Voditeljica Documente Vesna Teršelič podsjetila je da je ploča u spomen na nekadašnje logore na Pagu u uvali Slana i naselju Metajna tri puta uništavana, zadnji put 2013. godine. Ona je izrazila želju za organizovanjem
Posećujući mnogobrojna mesta stradanja, shvatio sam da je nama Srbima zabranjeno da imamo svoja i da ih tako nazivamo. Zabranjeno nam je od strane drugih, ali što je najgore, zabranili smo ih i samima sebi. Gde god smo stradali, to nije bila jedina cena koju smo platili, već je to stradanje našeg naroda poslužilo da se predstavi kao stradanje nekog drugog naroda koji smo, navodno, mi ubijali. Svako stratište je bilo izgovor za novi teror nad Srbima, ili za novo prećutkivanje nacionalne istorije zarad nekakvih nadnacionalnih interesa u koje je verovao samo narod koji je svoju naciju tako izdavao, tačnije Srbi. Mesta naših stradanja nisu sva ni obeležena. Umesto da
NA današnji dan, pre osam decenija, uoči katoličkog Vaskrsa, u Zagrebu je proglašena Nezavisna Država Hrvatska. Tog 10. aprila, a pre samog čina proglašenja u Zagreb je trijumfalno ušla Deseta nemačka oklopna divizija koju je narod dočekao sa cvećem i uzvicima oduševljenja. Dok je trajala ta euforija, koja će naredne četiri godine postati ropac preklanog naroda zatočenog u monstrum državi, Slavko Kvaternik se u ime poglavnika Ante Pavelića obratio masama: „Danas, pred dan uskrsnuća Božijeg sina, uskrsla je i naša nezavisna hrvatska država uz pomoć naših saveznika, mukotrpnu višestoljetnu borbu hrvatskog naroda, te ustaškog pokreta u zemlji i inozemstvu“. Proglas je završio pokličima: „Bog i Hrvati! Za dom spremni!“ ZGRAŽAVANjE
Profesor Miloš Ković rekao je da su Srbi u 20. veku preživeli tri genocida, među kojima je najveći Jasenovac koji nije bio jedino stratište. On je istakao da je film „Dara iz Jasenovca“ tek „vrh ledenog brega“, ali da je važno da je o zločinima nad srpskim narodom počemo da se priča,a naročito da se prave filmovi.On je u intervju „Glasu javnosti“ ocenio da bi trebalo nastaviti sa snimanjem filmova i iznošenjem istine o genocidu nad jednim zavetnim narodom. Izvor: GLAS JAVNOSTI
Srpski biološki korpus je zahvaljujući tome bio drugačiji 1945. i 1995. Jesu nas razbacali na sve strane, ali smo sačuvali (mnoge) glave“, rekao je Dušan Bastašić, predsjednik Udruženja „Jadovno 1941“ u emisiji „Srpski sv(ij)et“ na Nacionalnoj IN4S televiziji. „Skrivano je to porodično iskustvo. Kažem skrivano jer našim bakama, tetkama u crnim maramama, roditeljima, pa i deci bilo je zabranjeno da govore. Nije im dato ni da odtuguju. A to je značajan momenat, to sećanje, jer smo prepoznali da se zlo ponovo sprema. Mnogi Srbi su otišli pre rata na vreme iz sredina u kojima smo bili manjine, sklonili se tamo gde smo bili većina i tamo se organizovali da pruže
Udruženje ”Jadovno 1941.” iz Banja Luke, formirano 2010.godine, na razne načine pokušava da sačuva uspomenu na stradanja u kompleksu logora smrti Gospić – Jadovno – Pag, preteči jasenovačkog logora. Malobrojni preživjeli u tim logorima, prebačeni su u Jasenovac i tako postali prvi zatvorenici najvećeg stratišta NDH. O pomenutim logorima ni danas se ne zna dovoljno, iako je prema procjenama,za samo nekoliko mjeseci u njima,život izgubilo 40 hiljada ljudi. ”Jasenovac-najveća spska tragedija” , na tu temu govorili su učesnici emisije “Izazovi” BN TV. Dugo očekivani filma „Dara iz Jasenovca“, reditelja Predraga Antonijevića i scenarise Nataše Drakulić koji govori o stradanju Srba, Roma i Jevreja u logoru Jasenovac, izazvao je veliku pažnju
Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da je film „Dara iz Jasenovca“ na autentičan način prikazao događaje, te naglasio da treba snimati još filmova o Jasenovcu, jer zločin, monstruoznost, načini i masovnost ubijanja Srba apsolutno ne mogu da budu obuhvaćeni samo u jednom filmskom prikazu. Dodik je izjavio da je Jasenovac najtragičnije mjesto u istoriji srpskog naroda, koje je skrajnuto, skrivano, zahvaljujući ne samo srpskim protivnicima, nego, nažalost, i nekim Srbima. On je naglasio da istina o Jasenovcu nije ispričana, ona je ostala spekulativna, jer oni koji su činili zločine nad Srbima u Jasenovcu to minimiziraju i prikazuju da nije tako monstruozno kao što jeste. Dodik
O Pokolju kao terminu za srpsko stradalništvo više se ne smije progovoriti. Logor Gospić – Jadovno – Pag se uopšte ne pominje. Antisrpstvo dijela američkih Jevreja dostiže monstruozne razmjere, ono je upravo nepojmljivo, vanrazumsko… Sklanjanje filma o Jasenovcu otkriva daljnju podlu strategiju neoliberala da Srbi i dalje moraju biti remetilački činilac u svjetskim razmjerima, sa genocidnom odgovornošću pred zapadnim „slobodnim svijetom“. Forsiranje pojma holokausta kao jedinog termina za genocid otkriva nam plan da se Jevreji u još većoj mjeri prikazuju kao jedine žrtve logorskih sistema u Jugoslaviji, na uštrb istine o masovnom srpskom stradanju. Povodom odbijanja filma u antisrpskim medijima američkim, Jasenovac se predstavlja kao logor za Jevreje uz neznatan
U petak 05. februara 2021. na RTS – Radio Beograd 1, gost emisije „U središtu pažnje“, bio je Dušan Bastašić, predsednik udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke. Udruženje okuplja potomke i poštovaoce žrtava kompleksa logora smrti NDH, Gospić – Jadovno – Pag. Film „Dara iz Jasenovca“ reditelja Predraga Antonijevića, srpski kandidat za nagradu „Oskar“, premijerno je prikazan u bioskopima nekoliko američkih država. Distribuciji su prethodile brojne polemike, sporna ocena magazina „Varajeti“ da je reč o srpskoj propagandi, reagovanja domaćih zvaničnika i rat na društvenim mrežama između srpskih i hrvatskih korisnika. Kako je i zašto srpski film toliko uzburkao duhove? Kako je moguće da istina o događajima od pre osam decenija, ispričana
Ne mogu da shvatim da jedan sud kao što je Županijski sud u Zagrebu, a poslije i Vrhovni sud Hrvatske svojim presudama vjeruje lažima i profesionalnim svjedocima optužbe, a da ne vjeruje svjedoku odbrane Božidaru Kneževiću samo zato što je Srbin, ni mojim oficirskim izvještajima kao zvaničnim dokumentima. Autor: Darko Momić Ovo kaže penzionisani pukovnik Vojske Republike Srpske Dane Lukajić koji je 20. januara ove godine iz zatvora u Glini prebačen u Kazneno-popravni zavod Tunjice na izdržavanje šestogodišnje zatvorske kazne za ratni zločin nad ratnim zarobljenicima koju mu je u montiranom procesu izrekao Županijski sud u Zagrebu, a potvrdio Vrhovni sud Hrvatske. On kaže da je osuđen na osnovu iskaza
Pravda nije zadovoljena i zato su moji advokati iskoristili vanredni pravni lijek i podnijeli tužbu Ustavnom sudu Hrvatske, a ukoliko ni tamo ne dočekam pravdu, ići su do Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, jer želim sa svog imena da skinem etiketu ratnog zločinca. Ovim riječima nastavlja svoju ispovijest penzionisani pukovnik Vojske Republike Srpske Dane Lukajić koji je 20. januara ove godine iz zatvora u Glini prebačen u Kazneno-popravni zavod Tunjice na izdržavanje šestogodišnje zatvorske kazne za ratni zločin nad ratnim zarobljenicima koju mu je u montiranom procesu izrekao Županijski sud u Zagrebu, a potvrdio Vrhovni sud Hrvatske. – Pravda i istina ne stanuju u hrvatskom pravosuđu, bar za
24. jun i 11. jul dijeli samo 16 dana i samo 54
Prolaze decenije i polako odnose svedoke i dokumenta. Neke jame i stratišta
Kada slavite godišnjicu Trinaestojulskog ustanka, uz veliko uvažavanje prema crnogorskim ustanicima i
U srijedu 16. jula 2025. navrša se godina otkako nas je napustila
Ubijanje Srba na području Donjeg Lapca vršeno je iz dana u dan
U Srebrenici se nije dogodio genocid nad Bošnjacima u julu 1995. godine,
Dragi Nidžo, bila sam ti skoro u Smiljanu. Bilo je plavo nebo,
Hrvatska otvoreno slavi jedan pokret i ideologiju koji su na najbrutalnije načine
Ne mogu da se načudim našem čuđenju zbog Tompsonovog koncerta. Jedna civilizacija
Dinara po sredini mene. Raspolutila me. Raspolućena sam Dinarom. Ja sa dva
Nismo zaboravili stradanje naših najmilih krvavog ljeta 1941. godine u srpskom selu
Još jedan juli u Livanjskom polju okupan pamćenjem i ogrejan toplinom plamena
Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.
Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.
Serbian
Armenian
Croatian
Dutch
English
French
German
Greek
Hebrew
Hungarian
Italian
Norwegian
Polish
Russian
Slovenian
Spanish
