arrow up
Matija Bećković na svečanoj akademiji u Valjevu (Foto S. Ćirić)

Nizbrdica još ne prestaje

Akademik Matija Bećković besedio u Valjevu na svečanoj akademiji povodom tri jubileja Svetog vladike Nikolaja Srpskog Za svetitelja lelićkog rečeno je da on nije živeo, nego srpski narod u njemu, a srpski narod u njemu bio je samo posrbljeno ime Isusa Hrista. Takvim životom on je postao ukras ne samo svetosavske nego i sve pravoslavne crkve. Ovim rečima o Svetom vladici Nikolaju Velimiroviću, Nikolaju Srpskom, besedio je akademik Matija Bećković u subotu u Valjevu na svečanoj akademiji povodom tri jubileja velikana hrišćanske misli – 135 godina od rođenja, 60 godina od upokojenja i 25 godina od povratka Nikolajevih moštiju u Srbiju. „Čovek i narod koji ne pređu golgotski put samo

Ratko Dmitrović

Jesu li Nikolić i David ravnopravni?

Kako to da je kritika Tomislava Nikolića kritika samo Tomislava Nikolića, a ne i naroda iz kojeg Nikolić potiče, dok je kritika Filipa Davida automatski kritika naroda iz kojeg David potiče Beogradski novinar Vlado Mareš podneo je žalbu Komisiji za žalbe, Saveta za štampu, povodom teksta Ratka Dmitrovića „Više od netrpeljivosti“, objavljenog 26. februara u „Večernjim novostima“. Mareš traži da Komisija proceni da li je Dmitrović prekršio Kodeks novinara. U obrazloženju navodi da „poslednji pasus Dmitrovićevog teksta sadrži jasno uočljivu, zloslutnu i preteću poruku da ljudi nesrpske nacionalnosti imaju da paze šta će i gde da kažu“. Mareš dodaje da se u tekstu oseća više od netrpeljivosti prema Jevrejima kojima

Ratko Dmitrović

Drumovi Meri Daram

Sve je u englesko-srpskim odnosima hladno, proračunato i racionalno. Uvek i samo na srpsku štetu, razume se Englezi na Balkan dolaze samo zbog velikih interesa ili zbog velike muke. Tako je od srpske revolucije, predvođene Crnim Đorđem, preko Dizraelija i Istočnog pitanja pa sve do danas. Kad nešto može da se završi preko posrednika, sa stalnim „izvođačima radova na terenu“ Englezi to obave (tu su bez premca) ako procene da je neophodna vojna intervencija, makar i kroz bombardovanje svojih saveznika (1944. godina) ili bivših saveznika (1999. godina) onda se vojno interveniše. Treći oblik snažnijeg britanskog spuštanja na Balkan je, naravno, diplomatija; klasična, ambasadorska ili i ova koju upravo demonstrira princ

Svetozar Livada: Zatrli Srbe i njihovu baštinu u Hrvatskoj

Zašto se Srbima u Hrvatskoj sve to dogodilo, gde je njihova pojedinačna ili kolektivna krivica, pitao je svojevremeno penzionisanog univerzitetskog profesora Svetozara Livadu jedan visokorangirani UNHCR-ov diplomata kome nije bilo jasno čime su Srbi u Hrvatskoj zaslužili takvu golgotu. – Srbi su žrtve istorijskog nekažnjenog zločina – odgovorio mu je Livada. U intervjuu za „Vesti“ Livada objašnjava da je istorijski zločin „onaj zločin kojim su pogođeni ljudi i njihove institucije, dobra, zavičaj, baština, uključujući i groblja i prostor“.Srbi su žrtve istorijskog nekažnjenog zločina: Penzionisani univerzitetski profesor Svetozar Livada   Ko stoji iza tog zločina, ko je naručilac i poslodavac? – Izučavajući rasne zakone NDH, njenu genocidnu politiku, stratišta, karakter preko

Ratko Dmitrović

Katedra za mržnju

Njima je svaka odbrana Srba mržnja, srpski nacionalizam, fašizam, prilika za obračun sa onima koji srpske teme, teške, veoma složene, bolne, sagledavaju kroz vizuru suprotnu njihovoj GDE je granica između prava na mišljenje i prava drugog da ga to mišljenje ne ugrozi. Imamo li svi ista prava? Pre sedam dana, na ovom mestu objavio sam tekst na koji su neki reagovali s penom na ustima. Ti neki su bez značaja, laka roba, ali su potegli teške reči i zato ovi redovi. Ti neki, koji svoju političku ideju (oni se sve vreme bave samo politikom) temelje na građanskom principu, na pojedincu, u slučaju teksta u „Novostima“, u spominjanju Filipa Davida, nisu

Ratko Dmitrović

Komunizam je Hrvatima dao što nikome nije

Decenijama se i u Beogradu i u Zagrebu izbegava otvorena rasprava o tome šta je komunizam doneo narodima bivše Jugoslavije, pre svega Hrvatima i Srbima, kakve je tragove i darove tu ostavio, a razlog bežanja od ove priče leži u istini da nikome na svetu komunisti nisu podarili takve blagodeti kao Hrvatima  Svaka rasprava o tome šta je komunizam iza sebe ostavio na Balkanu, posebno na prostoru bivše Jugoslavije, svede se na slatko sećanje na miran i stabilan život, oslobođen straha za egzistenciju, budućnost dece, stan, hranu… ili na priču o totalitarnom sistemu koji je zatvarao i ubijao svoje protivnike, progonio njihove porodice i prijatelje. BEZ JAVNOG RAČUNA U obe postavke ima istine, ali nijedna od

Ratko_Dmitrovic.jpg

Više od netrpeljivosti

Da li su Srbi negde i nekada zaslužili da Filip David ponižava njihovog predsednika? Jesu, za vreme Drugog svetskog rata, kad su od konc-logora sačuvali porodicu David. To se, jednostavno, ne radi, nepristojno je, nije svojstveno kulturnom čoveku, to izleće kao iz kutija šibica uskih ljudskih okvira, zasniva se na netrpeljivosti, isključivosti, pomalo i mržnji. Da, u pitanju je skandalozan postupak pisca Filipa Davida u Narodnoj biblioteci Srbije, prilikom dodele nagrade za najbolju knjigu („Kuća sećanja i zaborava“) kada je isti, primajući priznanje, rekao: „Moram da se ogradim od prisustva predsednika Tomislava Nikolića. Poštujući instituciju predsednika, ja od devedesetih ne podržavam njegovu politiku“. Nikolić je sedeo u prvom redu, tri

U Drugom svjetskom ratu izgubio četiri sina

Tužni Mateja Bogdanović iz Azanje izgubio je u Drugom svjetskom ratu četiri sina: Branimira (1921-1941, učitelja, ubijenog u selu), Жivadina (1919-1945, pravnika, streljanog na Kočevju), Svetozara (1913-1945, učitelja, streljanog na Kočevju) i Svetomira (1925-1945, maturanta gimnazije, umrlog u Beču).   Starac je u znak žalosti za njima nosio bradu do kraja života. Pamtimo ih – i to je naša najveća pobeda. Priredio: Nemanja Dević  

Akademik Matija Bećković

Bećković: U narodu još živi kult pjesnika i poezije

Srpski akademik Matija Bećković rekao je večeras u Bijeljini da u narodu još živi kult pjesnika, poezije i da toga skoro više nema nigdje na svijetu, te da ga Bijeljina i često vraćanje ovom gradu uvijek iznova podsjete na slavna vremena pjesništva. Govoreći stihove, u kojima je opjevao istorijske ličnosti, ali i na vrlo originalan i duhovit način pravio parodije na aktuelne situacije današnjice, Bećković je držao sve vrijeme pažnju generacijski različite publike zajedno sa članovima SKUD-a „Semberije“. Bećković, koji je u Centru za kulturu „Semberija“ dočekan ovacijama publike, rekao je da nije ni čudo što ga Bijeljina podsjeća na slavna vremena poezije i pjesništva, jer je u zavičaju možda

Ratko Dmitrović

Radenska bez srca

Srbija sa velikim silama, mora da razgovara pognute glave, da traži razumevanje, ako treba i milost, ali da isti takav odnos ima prema Sloveniji, e to ne može da se razume NIKADA Srbija tu lekciju odnosa među državama i narodima naučiti neće, a krajnje je prosta, jednostavna i glasi: prema velikima kako moraš, prema malima kako tebi odgovara. Prošlo je skoro stotinu godina otkako je Srbija žrtvovala svoju državnost, posebnost, slavu, istoriju… zarad interesa tuđina, malih naroda i naroda u pokušaju. Ti mali, koji ne mogu, niti će ikada moći da pokažu bar jedan grob, zadužbinu, dvorac sopstvenih careva i kraljeva (nisu ih imali) uzvratili su Srbima mržnjom, genocidom, etničkim

Efraim Zurof i episkop Jovan Ćulibrk (Foto: Tanjug)

Aktuelno i danas: Pismo Episkopu Jovanu Ćulibrku

Obraćam vam se lično, jer ste posljednjim istupom gurnuli šaku u ranu, koja ne zarasta ni nakon 74 godine i koja se prenosi u mojoj porodici sa koljena na koljeno. Gospodine Episkope, predsjedniče Odbora za Jasenovac Svetog Sabora SPC, predsjedniče Upravnog odbora Muzeja žrtava genocida, predsjedniče Komisije grada Beograda za izgradnju Memorijalnog kompleksa na Starom sajmištu. Za razliku od prvog pisma kojim sam vam se obratio kao osnivač i predsjednik udruženja građana Jadovno 1941. iz Banja Luke, ovaj put vam se obraćam lično. Razlog tome ne leži u činjenici da sam nedavno dobio pismo sekretara Odbora za Jasenovac Svetog Sabora SPC, a kojim vi predsjedavate, u kome me se kao

Matija Bećković

Bećković: Svakih sto godina potreban novi Vuk Karadžić

Na ovim prostorima neophodno je da se svakih sto godina pojavi novi Vuk Karadžić da bi uveo narodni jezik u književnost, rekao je danas akademik Matija Bećković nakon što mu je uručena Vukova nagrada za 2015. godinu. On je dodao da se danas niko ne pridržava Vukovog načela „piši kao što govoriš, čitaj kako je napisano“. „Niko više ne piše onako kako govori. Svako danas čita između redova, ispod napisanog i onako kako nije napisano“, rekao je Bećković, koji je u ime dobitnika Vukove nagrade za prošlu godinu zahvalio žiriju i Kulturno-prosvetnoj zajednici koja tu nagradu dodjeljuje. On je istakao da je usmena književnost velika privilegija naroda. „Srpski narod je

Ratko Dmitrović

Zlo pušteno s lanca

Ništa novo nije se dogodilo u Hrvatskoj. Samo je zlo držano pod kontrolom, zarad ulaska u EU. Brisel kaže da je sve unutar Hrvatske njena interna stvar i otuda uslovi Nikoliću, otuda provala fašizma u državi koja je za samo pet godina Srbe svela sa 13 na t Javnost će, izgleda, ostati uskraćena za istinit odgovor na pitanje da li je službeni Zagreb sredinom januara zaista dostavio Kabinetu predsednika Srbije (ili je kanio da dostavi) spisak od pet uslova koje Srbija mora da ispuni da bi uopšte došlo do službenog odlaska Tomislava Nikolića u Zagreb. Ali, kako god da bude, nešto je bilo. Neko je tih pet uslova u Zagrebu

Srpskom pjesniku Matiji Bećkoviću za poemu "Vera Pavladoljska" u Mrkonjić Gradu je uručena književna nagrada "Pjesma nad pjesmama", koju svake godine dodjeljuje Klub umjetničkih duša iz ove opštine.

Matiji Bećkoviću nagrada „Pjesma nad pjesmama“

Srpskom pjesniku Matiji Bećkoviću za poemu „Vera Pavladoljska“ u Mrkonjić Gradu je uručena književna nagrada „Pjesma nad pjesmama“, koju svake godine dodjeljuje Klub umjetničkih duša iz ove opštine. Bećković je naglasio da je u srpskom jeziku zapečaćena istina o srpskom stradanju, življenju, sudbini, i on jedini nije mogao biti ubijen, niti zapaljen. „Ne postoji neka druga institucija u kojoj bismo imali sačuvano blago koliko u svom srpskom jeziku. Nemamo ni u jednoj biblioteci, arhivi, trezoru, ni ćivotu koliko imamo u njemu, jer je jedini živi svedok od kada postojimo“, rekao je Bećković. On je istakao da je srpski jezik proslavljen i ovjenčan slavnim i besmrtnim djelima, kao što je srpska

NAJNOVIJE VIJESTI

BIBLIOGRAFIJA

1. Bjelovitić Miloš, Jarić Ilija, „Gudovac 1941 – Da se ne zaboravi“,

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.