arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Tanjug (video)

Bastašić: O činjenju, nečinjenju i zločinjenju (4)

Nakon nedavnih uvredljivih napisa o djelima akademika Vasilija Krestića, Veljko Đurić Mišina se u sličnom maniru ustremio i na rezultate rada nedavno preminulog dr Đure Zatezala. Piše: Dušan J. Bastašić Veljko Đurić Mišina se nedavno oglasio prilogom pod bombastičnim naslovom: „Ko i kako (zlo)upotrebljava veliku srpsku tragediju“. Za očekivati je bilo da će pod tim naslovom, direktor Muzeja žrtava genocida „raspaliti“ po onima koji zdušno rade na nestanku ustanove na čijem je čelu, ali to se još nije desilo. Naime, danom stupanja na snagu zakona o „Ustanovi Spomen Žrtve na Sajmištu“, prestaće da postoji Muzej žrtava genocida u Beogradu. Mada je ovaj zakon trenutno u fazi nacrta, ne sumnjam da će

Foto M. Labudović

Bruka u Budvi: Smetaju im Bećković i ćirilica, prekrajaju istoriju!

Festival književnosti „Ćirilicom“ u Budvi, predstavnici DPS iskoristili za napad na poznatog pesnika. Optužili organizatore da udaraju na temelj države i da prekrajaju istoriju Drugi festival književnosti „Ćirilicom“, koji je počeo u četvrtak uveče na trgu u budvanskom Starom gradu i trajaće do 3. septembra, u organizaciji Narodne biblioteke Budve i Udruženja izdavača i knjižara Crne Gore, imao je neuobičajen uvod. Opoziciona Demokratska partija socijalista, pred gostovanje pesnika Matije Bećkovića na ovom festivalu 31. avgusta, „prisetila“ se da je to „isti onaj Bećković koji ne priznaje državu Crnu Goru, njen jezik, pismo, istoriju niti ijedan napor uložen na putu ka boljitku i prosperitetu građana naše zemlje“. – Bećković Crnogorce naziva

srbsken-tekst1.jpg

Dušan Bastašić: Da nam se ne ponove Jadovno i Jasenovac

Izgradnja i dizanje svijesti o stradalničkoj istoriji našeg naroda na vjetrometini na kojoj živimo, samo je jedan mali, ali veoma važan, segment borbe za biološki opstanak na ovim prostorima i za sigurniju sutrašnjicu naših potomaka. Oni ostali, ključni segmenti te borbe, svakako su zadatak institucija Srpske i Srbije. Otkrovenje Jovanovo: „I vidjeh zvjer gdje izlazi iz mora, koja imaše deset rogova i sedam glava…“ (13.01). Autor crteža: L.G. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 24. februara. 2016. godine. Oni koji su tog julskog jutra 1991. pristizali u Crkvu Svetog Blaža na nedjeljnu misu s nevjericom su pogledavali prema šleperu parkiranom nedaleko odatle i na

Niko Bartulović

Nikola Milovančev: Srpski književnici Dalmacije postradali od titoista

O stradanjima četvorice književnika iz Dalmacije (Niko Bartulović, Đuro Vilović, Silvije Alfirević, Josip-Sibe Miličić) Intervju sa akademikom Matijom Bećkovićem (NIN br. 2149) obradovao me je saznanjem da uprava Udruženja književnika Srbije radi na postavljanju spomen-ploče srpskim književnicima stradalim 1941-1945. a dosad prećutanim. S obzirom da je akademik Bećković pozvao na saradnju, iznijeću ovdje nekoliko činjenica i svjedočenja značajnih za dopunu i korekciju podataka o četvorici književnika iz Dalmacije. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 17. avgusta. 2017. godine. 1) Niko Bartulović, rijetko uman i čestiti čovjek, veliki i iskreni jugoslovenski rodoljub (ideolog Orjune), ubijen je početkom 1945. godine a ne 1943. godine kao

Nikola Milovančev, Foto : Jadovno

Nikola Milovančev: O srpskom pesniku Muhamedu Hevajiju Uskjufiju

Hevajijeve pesme su važne zato što pokazuju srpsku nacionalnu svest kod Srba muslimanske vere u prvoj polovini XVII veka; što dokazuje da su u to vreme štokavski ikavci sebe identifikovali kao Srbe; jer ukazuju da je postojalo nepoverenje između Srba koji su prešli na muhamedanstvo i onih koji su ostali u pravoslavlju. G. Ugljanin je dao predlog da se jedna osnovna škola nazove imenom Muhameda Hevajija Uskjufija, srpskog pesnika iz prve polovine XVII veka. Ovaj predlog bih podržao ali ne i drugi deo – da se to učini promenom naziva dosadašnje škole „Vuk Karadžić“. Ko je Hevaji Uskjufi? Malo je poznat pa verujem da će iz ovog članka i g.

Budo_Simonovic_na_dnu_jame.jpg

Budo Simonović: Ognjena Marija Livanjska (VIDEO)

U emisiji “TRAGOVI ŽIVOTA“- Srpska RTV, govori Budo Simonović, autor knjige „Ognjena Marija Livanjska“. Ovo dragocjeno djelo predstavlja svjedočanstvo o ustaškim zločinima nad Srbima u Livnu i okolini, odnosno u selima na rubu Livanjskog polja, počinjenim u proljeće i ljeto 1941. godine, a ponovljenim i u najnovijim ratnim sukobima na tom području, posebno tokom 1992. i 1993. godine.   To je svjedočanstvo o 1587 žrtava, pretežno djece i nejači, mučenih i na najzverskiji način pobijenih na gubilištima u okolini Livna. O tome govore preživjeli sa tih gubilišta, posebno preživjeli iz nekoliko jama, čije je kazivanje svojevremeno inspirisalo i Ivana Gorana Kovačića da napiše svoju glasovitu poemu „Jama“. O tome govore

Sandra Blagić: Zašto Krajišnici neće organizovano u Prebilovce?

U Prebilovce ne idemo! Zašto? Kakav smo mi to narod postali kada nam je teško izdvojiti 20 konvertibilnih maraka, za put na tako sveto mjesto? Nije ni ponedeljak kao radni dan u pitanju. Jedan jedini autobus, ej?! Očigledno je da smo postali nezainteresovani za sve, pa i za najstradalnije selo iz Drugog svjetskog rata. Ako mi Krajišnici ne možemo dati podršku svojim Hercegovcima pa ko li će onda?! Državu nije briga, ali zato nas treba biti. Sram nas bilo!!! Vezane vijesti: Prebilovčani su ljudi sa najvećim srcem | Jadovno 1941.

Nemanja Dević je prekopao mnoge arhive u zemlji i inostranstvu

O partizanima se još uvek malo zna

Istoričar Nemanja Dević o istinama i predrasudama koje su vezane za narodnooslobodilačku borbu. Nedovoljno istražene uloge španskih boraca u podizanju ustanka i Crvene armije Mnogo je „belina“ u istoriografiji vezanoj za partizanski pokret u Drugom svetskom ratu. Ne zna se pouzdano kakav je bilans građanskog rata 1941. i koliko je žrtava izazvao do kraja okupacije, koji je zaista obim revolucionarnog terora u prvoj ratnoj godini. Nije dovoljno istražena uloga španskih boraca u podizanju ustanka, ni kako je posle toga tekla tiha eliminacija značajnog broja njih. Ovo, za „Novosti“, objašnjava istoričar Nemanja Dević, iz Instituta za savremenu istoriju, koji upravo sprema doktorat o partizanskom pokretu. – Za javnost je i dalje

Miloš Ković (Izvor: Geopolitika)

Miloš Ković: Srbi ipak nisu plastelin, nego nacija

Oslonce treba tražiti u sebi i sopstvenom iskustvu, a ne u dobroj volji i samilosti onih koji vas pljačkaju i nanose vam zlo, kaže za „Geopolitiku“ prof. dr Miloš Ković Poštovani gospodine Koviću, Vi ste jedan od inicijatora Apela za odbranu Kosova i Metohije, koji je potpisao veliki broj uglednih srpskih intelektualaca i drugih građana Srbije, Crne Gore, Republike Srpske, kao i mnogo Srba iz rasejanja. Da li možete dati neku ocenu o uticaju Apela za odbranu KiM na javno mnjenje? Vi ste tim povodom, govorili na više tribina u mnogim gradovima Srbije. Na osnovu tog iskustva da li nam možete preneti neko generalno mišljenje građana kada je u pitanju

Miloš Ković: Srbi se lako odriču svoje istorije

Za Dan ustanka izabran je datum međusobnog razračunavanja Srba, koje se dogodilo „na crveno slovo“, na Ivanjdan. Time nije naglašen otpor stranom okupatoru, nego „klasni rat“, revolucija, unutarsrpski sukob. Srbi su poverovali u monopol partizana na antifašizam. Tako je, s padom evropskog komunizma, devalviran i antifašizam. Potom su došli antikomunisti, za koje je sve što je u bilo kakvoj vezi sa komunistima i partizanima bilo i ostalo neprihvatljivo. Odrekli smo se tog dela svoje istorije baš kao što smo, zahvaljujući antikomunizmu i ljubavi prema nekomunističkom, kapitalističkom Zapadu, raskrčmili i za šaku dolara mu prodali uspešna „komunistička“ preduzeća, rasturili JNA i službe bezbednosti. Zato sada imamo problem sa istorijskom i nacionalnom

Dušan J. Bastašić

Dušan Bastašić, predsjednik Udruženja “Jadovno 1941”: Hapšenja i sijanje straha neće ubiti istinu o zlu

Predsjednik Udruženja potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa ustaških logora “Jadovno 1941”, Dušan Bastašić, kaže da hapšenja i pritisci neće pokolebati njega i članove udruženja da nastave da čuvaju sjećanje i istinu o stradanju više od 38.000 Srba u ustaškim logorima Gospić – Jadovno – Pag. On kaže da nije bio u autobusu iz kojeg je hrvatska policija izvela pukovnika Vojske RS Daneta Lukajića i odvela ga u nepoznatom pravcu, ali ističe da je svima jasno da hapšenje nije bilo slučajno, ali i da nije postiglo cilj. – Čovjek je svake godine išao sa nama i nikada nije bilo problema. Zato je jasno da je cilj bio da se poremeti ili

Dan kada se Velebit tresao po drugi put

Dok kiša neumorno pada Jadovčani kreću ka Jadovnu. Dolazimo na granični prelaz Izačić i šta drugo očekivati, nego pretres i kontrolu svih hodočasnika i njihovih stvari. Piše: Sanda Blagić Jedan od policajaca pretura po našim ličnim stvarima sa hiruškim rukavicama, k’o da smo gubavci. Zadržali su nas, samo da ne stignemo na vrijeme. Kad su nas dobro pretresli, naredili su nam da stanemo kilometar od granice. Ni slutili nismo da će zaustaviti naš autobus u Ličkom Petrovom selu i izvršiti svoju „dubinsku“ kontrolu. Tri naša hodočasnika izvedoše a minuti se otegoše kao sati. Vratiše dvojicu a Danu Lukajića zadržaše, uzeše njegove stvari i rekoše nam da on neće nastaviti put

Prikazan film “Krst nad jamom” autora Dušana Bastašića

Večeras je Udruženje građana „Jadovno 1941“ u Domu kulture organizovalo projekciju dugometražnog dokumentarnog filma „Krst nad jamom“, kojem je prethodila izložba fotografija pod nazivom „Tamo gdje pravednici počivaju“. Dugometražni dokumentarni film “Krst nad jamom” autora Dušana Bastašića i izložba umjetničke fotografije mladog banjalučkog profesionalnog fotografa Nikole Zajca, koji su večeras predstavljeni dubičkoj publici, na nov način obrađuju stradanja Srba u kompleksu stratišta Jadovno, gdje su srpski civili bacani u kraške jame i ubijani. „ Na  ovim fotografijama i u filmu nema nekih teških i opterećujućih scena , izmrcvarenih tijela , srbosijeka, noževa , jer smo pokušali ovu temu podići na jedan viši kulturološki , univerzalniji nivo sa koga će mladima

Dušan J. Bastašić

Dušan Bastašić: Sećanje na žrtve NDH je usmjereno i na prevenciju genocida

«Uradili smo film koji smo uspeli da prikažemo u srpskoj metropoli, u Beogradu, i naravno da to predstavlja zadovoljstvo, pogotovo što je došao neočekivani broj ljudi», kaže za NewsFront — Srbija gospodin Dušan J. Bastašić, osnivač udruženja građana «Jadovno 1941.» o promociji njegovog filma «Krst nad jamom». Udruženje „Jadovno 1941.“ od 2009. godine posećuje, istražuje i obnavlja sećanje na mesta masovnog zločina i srpskog stradanja u kompleksima hrvatskih ustaških logora. «To veliko stradanje tokom Drugog svetskog rata od strane NDH i njenih vojnih formacija je bitno odredilo životne puteve potomaka žrtava. Samo na području logora Jadovno od 40 000 žrtava ima ogromni broj potomaka. To znači da je veliki broj ljudi

Miloš Ković

Prof. Dr Miloš Ković: Fašizam je samo epizoda

– Dan pobede i uopšte antifašistička borba za Srbe imaju vanrednu vrednost. Borba protiv fašizma je deo srpskog nacionalnog identiteta, bar od 27. marta 1941. To je potvrđeno ogromnim žrtvama koje su Srbi dali u borbi protiv fašista. Ali i to je bio samo momenat u mnogo dužem ratu koji mi kao „nacija logoraša“, kako nas je nazvao jasenovački logoraš Žarko Vidović, vodimo protiv onih koji odavno žele da nas istrebe. Fašizam je bio samo tren u viševekovnom procesu uništavanja „srpskih jeretika“ iza kojeg su stajali i danas stoje rimokatolička crkva, zapadnjačka „volja za moć“, arogantni stav da su Bog i istorija na njihovoj strani i da svojom “civilizatorskom misijom”

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.