Izdanje PGP RTS i “Kroacija rekordsa” Danas će se u prodaji širom bivše Jugoslavije naći 15. studijski album “Ono malo sreće” pop megastara Zdravka Čolića, koji su zajedno objavile dve najveće diskografske kuće u regionu – srpska PGP RTS i hrvatska “Kroacija rekords”. Kao poklon za novogodišnje praznike Čola svojoj vernoj publici poklanja 11 brižljivo odabranih pesama, koje uz Zdravka potpisuju Momčilo Bajagić, Džiboni, Zlatan Fazlić, Antonija Šola, Sandra Sagena, Aleksandar Sretenović, Damir Arslanagić, Maja Sar i Miroslav Rus. Produkciju albuma potpisuje Nikša Bratoš, a poseban doprinos dali su gosti – kavalista Teodosi Spasov, pijanista Matija Dedić, trubač Dejan Petrović i njegov “Big bend” i klavijaturista Aleksandar Banjac. Album je

Novi duh u Srbiji posle Majskog prevrata 1903, slom režima grofa Kuena u Hrvatskoj, teška kriza režima u Bosni posle smrti Kalajeve, buran protestni pokret u Dalmaciji, ustanak u Makedoniji i sporazum o reformama turske uprave  u Evropi zaključen u Mircštetu sve je to budilo nove nade kod srpske omladine. U tome času održana je krajem septembra 1903. skupština srpske akademske omladine  u Sremskim Karlovcima, da rešava o „novim zadacima omladine“. Na sastanku su učestvovali đaci iz svih srpskih pokrajina i pratili svoje reči živim primerima iz Dalmacije, Vojvodine, Bosne i Makedonije. Donosile su se hitno rezolucije … . Od svega toga  ostao je list „Omladinski glasnik“; osnivano je   pomoću

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović neće oduzeti odlikovanja hrvatskim vojnim i političkim funkcionerima osuđenim u Hagu za ratne zločine, jer su ih, kako navodi, dobili za obranu od “velikosrpske agresije”. Ona je u Bjelovaru, u kojem je otvorila privremenu predsjedničku kancelariju, navela da oduzimanje odlikovanja nije do sada primjenjivano, osim ako nije riječ o odlukama hrvatskih sudova. Grabar-Kitarović nije bila na komemoraciji nekadašnjem zapovjedniku Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Slobodanu Praljku, mada je podržala šest osuđenih funkcionera “Herceg-Bosne” i izrazila nezadovoljatvo odlukom Haškog suda. “Država se vodi razumom, a ne emocijama”, navela je ona. Kako podsjeća dio hrvatskih medija, predsjednica Hrvatske u više navrata zastupala je izrazito desničarske stavove i surađivala sa

Akademik Slobodan Remetić ukazao je danas da su Srbi i njihov jezik posebno ugroženi na prostoru BiH gdje se na sve načine i sve agresivnije protežira i pokušava u međunarodne projekte uvesti novozemaljski takozvani bosanski jezik. “Nigde se kao na prostoru BiH ne juriša takvom žestinom na ukupnu srpsku jezičku i književnu baštinu. Prisvajaju se dela srpskih pisaca, otimaju se srednjovekovni spomenici. Na sve načine i sve agresivnije protežira se i pokušava u međunarodne projekte uvesti novozemaljski takozvani bosanski jezik, iza čijeg naziva stoje prozirni razlozi”, rekao je Remetić. On je, obraćajući se u ime Akademije nauke i umjetnosti Republike Srpske /ANURS/ na svečanom skupu u Srpskoj akademiji nauka i

Split – Srbin ne može biti direktor splitskog baleta – poručeno je pozorišnom reditelju Ivanu Leu Lemu, koji je bio kandidat za intendanta Pozorišnog savjeta Hrvatskog narodnog pozorišta (HNK). Lemo je na portalu dalmatinskiportal.hr otkrio da mu je “para počela izlaziti na uši” kada mu je rečeno da “Srbin ne može biti na čelu baleta”. “Pišem ovaj citat zgrožen nad samim sobom i činjenicom da ovaj detalj moram učiniti javnim, ali to je `bio okidač`. Uopšte nije važno što je dotični potencijalni direktor baleta Hrvat rođen u Beogradu, hrvatski državljanin i višestruki dobitnik najvećih nagrada hrvatskog glumišta, već je važno da se na takav način ne smije razgovarati”, naveo je Lemo. Riječ je

Građani BiH koji žive u inostranstvu i nisu čuli za Projekat registracije nekretnina u Federaciji BiH mogu da se jave na oglas i od tog momenta daje im se rok od 60 dana da završe proceduru u vezi sa upisom nekretnina, izjavio je Srni direktor Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Željko Obradović. Prema njegovim riječima, do sada je Projektom registracije nekretnina obuhvaćeno 56 opština, a u 33 je započeto uspostavljanje zemljišne knjige na osnovu katastarskih podataka. On je istakao da građani srpske nacionalnosti u BiH, ali i svi ostali, nemaju nikakvog razloga za brigu i strah zbog ovog projekta i odbacio kao dezinformaciju tvrdnju da se u FBiH,

Osuđeni ratni zločinac Slobodan Praljak, koji je izvršio samoubistvo u haškoj sudnici nakon presude za mnoge je još uvijek heroj. U Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini mnogi su odali počast osuđenom zločincu. Jedan takav skup organizovan je i u Novom Travniku gdje se između ostalih pojavio i Josip Slišković, u uniformi Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Pukovnik Josip Slišković, komandant je 2. pješadijskog bataljona 5. pješadijske brigade Oružanih snaga BiH u Kiseljaku i nekadašnji je pripadnik HVO Jasterbovi. (Agencije) Izvor: Radio Televizija Republike Srpske

Navršava se 120 godina od smrtne kazne nad kolovođama pobune seljaka na Kordunu: Nakon ukinuća Vojne krajine, kada je srpsko stanovništvo znatno osiromašilo, nije trebalo mnogo da stvar eskalira do neviđenih razmjera. Nastradala su trojica nedužnih mjernika, upućenih iz Zagreba radi podjele porodičnih zadruga. Uslijedila je odmazda. Uskoro se, 22. decembra, navršava 120 godina od smrtnih presuda izrečenih sudionicima Sjeničarske bune, koja se dogodila u septembru 1897. godine. O toj seljačkoj buni pisali su mnogi autori, među njima i akademik Gojko Nikoliš u memoarima ‘Korijen, stablo, pavetina’, dr. Dušan Korać u knjizi ‘Prkos u plamenu’ i Mile Mrkalj u djelu ‘Sjeničak – kronika kordunaškog sela’. I oni su, naravno, koristili mnoge starije istorijske izvore. Priča je

I pre stvaranja Banovine Hrvatske Srbi u Dubrovniku bili su izloženi napadima hrvatskih separatista. Srpski list „Dubrovnik” preneo je iz „Samouprave” od 31. jula 1937. članak pod nazivom „Nemili događaji u Dubrovniku” u kome se ističe : „Poslije proslave Mačekovog imendana i poslije jednog harangirajućeg govora … prof. Mišetića, … došlo je u noći do nemilih demonstracija i razbijanje izloga. Stradale su samo one radnje, koje nisu izvjesile plemensku zastavu i koje ne smatraju imendan g. Mačeka — „državnim praznikom”. G. Mišetić je prijetio kako će se proliti krv i spomenuo je Srbe … Sudeći po svemu izvjesna gospoda javni i tajni provokatori žele da se opet ponovi 1914 godina.