arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Ivan Maksimović, akademik koji je predložio da se radi na Memorandumu

Feljton: Memoradum SANU – tri decenije posle (6) Srbima nametnuto osećanje krivice

SANU je sa pozicija zvaničnog komunizma zatražila redefinisanje Jugoslavije, koja bi u svoje ustrojstvo ugradila i iskustva zapadnih demokratija Situacija u privredi, društveni poredak, pa i politički sistem Jugoslavije i njegovo slabljenje bili su redovne teme sednica državnih organa i partijskih foruma osamdesetih godina. Raspravljalo se o problemima nacionalizma, separatizma, položaja naroda i narodnosti, potrebi da država postane efikasnija, demokratičnija, pravednija. Kritike i ocene pre punih 30 godina iznete u Memorandumu SANU, na način kako su to učinili akademici, međutim, proizvele su efekat društvene eksplozije. Grupa od 16 akademika predvođenih Antonijem Isakovićem, koji su činili Radnu grupu za pisanje Memoranduma, pored Ustava iz 1974, uprla je prstom i u Tita

Memorandum SANU

Feljton: Memoradum SANU – tri decenije posle (5) Car je go – poručili su akademici

Dokument koji je sačinila grupa akademika, neuvijeno, britkim i jasnim jezikom govori i o posledicama jugoslovenskog političko-privrednog eksperimenta zvanog samoupravljanje Nerešeno pitanje državnosti Srbije nije jedini nedostatak koji bi trebalo otkloniti ustavnim promenama. Jugoslavija je Ustavom iz 1974. postala labava državna zajednica u kojoj se razmišlja i o drugim alternativama, a ne samo jugoslovenskoj. To navodi na pomisao da Jugoslaviji preti opasnost od daljeg rastočavanja. Srpski narod ne može spokojno očekivati budućnost u takvoj neizvesnosti. Zbog toga se mora otvoriti mogućnost svim nacijama da se izjasne o svojim težnjama i namerama. Srbija bi se u tom slučaju mogla opredeliti i definisati svoj nacionalni interes, što bi moralo biti pre preispitivanja

Dejan Medaković, generalni sekretar SANU 1986. godine

Feljton: Memoradum SANU – tri decenije posle (4) Pucaju iz svih artiljerijskih oružja

Memorandum je poslednjih meseci 1986. postao obavezna tema partijskih sastanaka, a najveći apsurd je bio u činjenici da su donošene optužbe dokumenta koji zapravo niko nije čitao Situacija se pogoršava iz dana u dan. Dva puta sam telefonom razgovarao sa Vukojem Bulatovićem (potpredsednikom Predsedništva SR Srbije), uporno zahteva da mu Akademija pošalje Memorandum. Kaže, nezgodno je da ga traže od novinara. Srpski političari su i sami izloženi raznim pritiscima. Oni se neće isprsiti i uzeti u zaštitu Akademiju, prvu kuću svog naroda. Naprotiv, oni će nas napasti iz svih oružja, a to može da ima i kobne posledice. Ove reči zapisao je drugog oktobra 1986. u svoj dnevnik akademik i

Naslovna strana "Novosti" 25. septembra 1986. godine

Feljton: Memoradum SANU – tri decenije posle (3) Krađa iz stana akademika Đorđevića

Zvanična verzija, koju je saopštio tadašnji potpredsednik SANU Antonije Isaković, i koja do danas ni na koji način nije oficijelno opovrgnuta, jeste da je Memorandum – prosto ukraden. Ko je iz zgrade Akademije početkom septembra 1986. godine izneo radni tekst Memoranduma i rasturio ga na ulici – do danas nije otkriveno. Za ovo pitanje vezuje se jedna od više kontroverzi koje prate ovaj dokument od prvog dana njegovog obelodanjivanja. Ništa manje važno pitanje u političkom trileru koji gotovo bez prekida traje pune tri decenije jeste i kako se rukopis na kome su radili akademici našao u rukama novinara „Večernjih novosti“ Aleksandra Đukanovića, iz čijeg pera će 24. i 25. septembra

Faksimil teksta o Memorandumu objavljen u "Novostima"

Feljton: Memoradum SANU – tri decenije posle (2) Početak medijsko-političkog trilera

Tekstom u „Novostima“ zlokobna jugoslovenska Pandorina kutija je otvorena. Iz nje će u godinama koje će uslediti biti pušteni međunacionalni sukobi, raspad države, građanski rat… Glavni tekst na drugoj strani „Večernjih novosti“ u sredu 24. septembra 1986. imao je nadnaslov u dva reda: „Šta crta a šta precrtava nacrt Memoranduma Komisije Srpske akademije nauka i umetnosti“. Ispod njega stajao je sugestivni naslov „Ponuda beznađa“, upadljivo plasiran i na naslovnoj strani. Iza ove pažljivo birane redakcijske opreme krio se tekst kojim su prvi put na svetlo dana izneti delovi iz nedovršenog Memoranduma SANU. Već sutradan, na istom mestu u listu našao se i drugi tekst „I AVNOJ je bio lažiran“. Objavljivanjem

1.000 GODINA EPARHIJE RAŠKO-PRIZRENSKE: Duhovni bedem srpskog naroda

VEČERNjIM bogosluženjem u Crkvi Bogorodice Ljeviške u Prizrenu, predavanjem na temu „Hiljadu godina Prizrenske eparhije“, liturgijom u Sabornom hramu Svetog velikomučenika Georgija koju je episkop raško-prizrenski Teodosije služio sa arhijerejima Srpske pravoslavne crkve, tokom protekla dva dana Eparhija raško-prizrenska proslavila je hiljadugodišnji jubilej, od prvog pisanog spomena eparhije. Ova eparhija se u pisanom zapisu prvi put spominje u hrisovulji vizantijskog cara Vasilija Drugog, 1019. godine, kada je ušla u sastav Ohridske arhiepiskopije, dok je krajem 18. veka, spojena sa Raškom u Eparhiju raško-prizrensku. – Prizrenska eparhija se u periodu od 1019. do 1219. nalazila pod jurisdikcijom Ohridske arhiepiskopije. Car Vasilije II je odmah po osvajanju Ohrida izdao tri povelje ohridskom

DANAŠNjIM SRBIMA ZA NAUK: Ovako je Voja Tankosić pregovarao sa Arbanasima

Većini je malo poznato da pregovori sa Albancima traju već dugo godina, a početak tih pregovora datira još iz davne 1911. godine. Naš glavni pregovarač je čovek sa priložene fotografije – Vojsilav Tankosić. On je u tradicionalnoj srpskoj nošnji iz Stare Srbije otišao na pregovore. U pregovorima je odneo nedvosmislenu pobedu, pa se zatim u njoj ponosno slikao ispred kuće albanskog vojskovođe sa kojim je pregovarao. Zašto sa puškom i opasanom bombom i kako je znao da je iz ovih „pregovora“ sigurno odneo pobedu, saznaćete u sledećih nekoliko rečenica. Pre sukoba sa Turskom i početka konačnog oslobođenja srpske teritorije od dugogodišnje okupacije pomenute države, Srbiji je veoma bilo bitno da

Na Cetinju prije 130 godina rođen Aleksandar Karađorđević

Krstio ga je izaslanik ruskog imperatora Nikolaja Drugog Aleksandroviča koji mu je bio kum. Aleksandar Prvi Karađorđević je bio regent prestolonaslednik Kraljevine Srbije, regent prestolonaslednik i kralj Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kao i kralj Jugoslavije. Poznat je i kao Viteški kralj Aleksandar Prvi Ujedinitelj. Rođen je 16. decembra 1888. godine u Cetinju, a ubijen je 9. oktobra 1934. godine u Marselju prilikom zvanične posjete Francuskoj. Porodica i detinjstvo Aleksandrovi roditelji su kralj Petar Prvi Karađorđević i kneginja Ljubica – Zorka. Imao je dvije sestre i dva brata: Jelenu koja je bila udata za kneza Ivana Konstantinoviča, bliskog rođaka carske porodice Romanov, Milenu koja je umrla sa nepune dvije godine, Đorđa

Slider_Kastel_Sucurac.jpg

USKRS MRŽNjE U HRVATSKOJ (II. DIO): „Ni u moru mire, ni u Srbinu vire“

Razvojem tehnologije, dominantan medij za prijenos govora mržnje postao je internet. Ovaj medij pruža mogućnost anonimnosti, što mnoge učesnike rasprava na društvenim mrežama, forumima i čitateljskim komentarima portala hrabri na korištenje govora mržnje koji u kratkom vremenu doseže velik broj korisnika. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 08. oktobra 2015. godine. Budući da većina portala i drugih internetskih platformi nema adekvatne osobe koja bi se bavile moderiranjem rasprava, a i oni koji ju imaju ne mogu zbog prevelike količine komentara sve pravovremeno nadzirati, pa se uvredljivi komentari u najvećem broju slučajeva ne brišu. Otežavajuća je okolnost što internet za većinu zakonodavstava, pa tako

Slider_ubi_Srbina.jpg

USKRS HRVATSKE MRŽNjE (I DIO): „Kolji Srbe“ u Karlovcu, „Srbe na vrbe“ u Nuštru, „Za dom i poglavnika“ u Zagrebu

Pod naslovom „Nasilje i nesnošljivost prema Srbima“, Srpsko narodno vijeće popisalo je niz slučajeva nasilja, nesnošljivosti i govora mržnje koji su se kroz 2014. godinu događali u Hrvatskoj. U uvodu ovog šokantnog materijala, iz Srpskog narodnog vijeća ističu kako je primjetno da su se necivilizacijske pojave od 2012. godine proširile cijelom Hrvatskom. Slider ubi Srbina Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 08. oktobra 2015. godine. Tom trendu „značajno je pridonio društveno-politički kontekst koji se od dolaska koalicije predvođene SDP-om na vlasti, a potom i nakon pridruživanja Hrvatske EU, sve više radikalizira i poprima revizionističko-desničarska obilježja“. Ovaj izvještaj, koji upozorava na novu fašizaciju hrvatskog

Episkop bački Irinej Ćirić – Spasao decu, a skojevci ga izboli nožem (VIDEO)

Na današnji dan, 13. decembra 1955. godine, umro je Episkop bački Irinej Ćirić, jedan od najznačajnijih arhijereja SPC u prošlom veku. Iz zloglasnog mađarskog koncentracionog logora Šarvar spasao je 2.800 dece, a umro od batinanja. U godini koja je na izmaku navršilo se šezdeset i dve godine od upokojenja episkopa Irineja Ćirića (1884-1955), jednog od najznačajnijih i najtragičnijih arhijereja SPC ne samo svog doba, no celog prošlog veka. Na čelu Eparhije bačke Ćirić je, naime, bio tokom Drugog svetskog rata, kada je ona, okupana u nevinoj srpskoj krvi, bila pod mađarskom okupacijom. To će ga, docnije, praktično koštati života. – Posle rata, komunističke vlasti su ga zbog navodne saradnje sa

Milanković neće dobiti bistu u Osijeku, jer je Srbin

Veliki naučnik Milutin Milanković, prema kojem su nazvani neki od kratera na Mesecu i Marsu, neće dobiti bistu ispred Treće gimnazije u Osijeku zato što je Srbin. Osiječka Gimnazija ima praksu da postavlja biste slavnih učenika. Ali, ta čast ne može biti ukazana i Milankoviću. Dvojici poznatih učenika osiječke Treće gimnazije Miji Kišpatiću, koji se bavio prirodnim naukama, i Milutinu Milankoviću, geofizičaru i astronomu, date su različite počasti. Kišpatiću će biti postavljena bista ispred ove slavne osiječke srednje škole, u Parku hrvatskih velikana. Milankoviću u čast upriličen je naučni skup povodom 60 godina od njegove smrti u njegovu rodnom Dalju, nadomak Osijeka. I to je sve. Antun Tucak, predsednik Organizacionog

Vranješ zbog tetovaže četničkog vojvode nije mogao u Zagreb

Reprezentativac Bosne i Hercegovine Ognjen Vranješ nije doputovao u Zagreb na utakmicu svog Anderlehta protiv Dinama u Ligi Evrope. Prema informacijama iz Belgije, Vranješ nije povređen, već je odluka kluba da ne doputuje zbog čestih ispada koje pravi. On je samo jedan od mnogih fudbalera Anderlehta koji neće igrati na „Maksimiru“ i jedan od razloga za to je verovatno tetovaža četničkog vojvode Momčila Đujića koju ima na ruci. U redovima belgijskog predstavnika verovatno nisu želeli da rizikuju probleme i incidente u Zagrebu. Izvor: B92

HRVATSKA: Zbog Mitra Mirića masovna tuča kakvu Bjelovar ne pamti!

Zbog masovne tučnjave koja se dogodila u bjelovarskom noćnom klubu ‘Tilt’ u subotnjim noćnim satima, naprasno je prekinut koncert srpskog pop-folk pevača Mitra Mirića koji je onde nastupao. Prema informacijama kojima raspolaže portal bjelovar.live u tučnjavi su sudelovali gotovo svi gosti kluba među kojima su se našli i policijski službenici u civilu što im je i službeno potvrđeno iz PU bjelovarsko–bilogorske. bjelovar.live u posedu je i kratkog video snimka te večeri. Snimak je navodno nastao odmah nakon što su brojna policijska vozila blokirala deo ulice ispred noćnog kluba u koji su prvi uleteli pripadnici Interventne jedinice. Bjelovar navodno već dugo nije imao prilike videti tučnjavu takvih razmera poput one koja

Komentar: Tepih

Deljenje lekcija o prošlosti uvek je najlakše, ali treba prvo krenuti iz vlastitog dvorišta. Pogotovo ako te lekcije dolaze iz Hrvatske. U SRBIJI i dalje nema političke volje za suočavanjem sa prošlošću, tvrdi šefica hrvatske diplomatije Marija Pejčinović Burić, što neki tumače i diskretnom najavom moguće nove hrvatske blokade u pregovorima Srbije i Evropske unije. Ne prve, jer Hrvatska je i do sada u više navrata blokirala komšije, uz sve zvučne najave kako će zdušno podržavati put Srbije u ujedinjenu Evropu. Da ta konstatacija dolazi od Angele Merkel, nemačke kancelarke, koja je ceo svoj život kroz bavljenje politikom imala sasvim jasan, krajnje kritičan stav o nemačkoj prošlosti i najcrnjem vremenu

NAJNOVIJE VIJESTI

Knjiga gostiju

Poštovani, pozivamo vas da vaše utiske, prijedloge i komentare upišete u našu

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.