arrow up

Dva miliona Srba u NDH je moralo nositi plave trake sa slovom „P“-Pravoslavac!

Hrvatski poglavnik Ante Pavelić je 12 dana posle dolaska u Zagreb i preuzimanja vlasti izdao „Zakonsku odredbu o zabrani ćirilice“ (objavljena je u „Narodnim novinama“ br. 11 od 25. aprila 1941. g.). 3. juna 1941. ukinute su sve srpske škole, odgajališta i sirotišta (objavljeno u istim novinama br. 56 od 21. juna 1941. g.).„Srbima-pravoslavcima naređeno je u Zagrebu, kao i u ostalim gradovima, da nose oko ruke plavu traku“ na kojoj je imalo da bude slovo „R“ (latinicom) čime se odmah jasno stavilo do znanja kakav položaj u ustaškoj NDH mogu da zauzimaju Srbi. Tako je ovaj znak „R“ – „pravoslavac“ – planiran da bude getovski znak za prokazanih oko 2

NEMANJA DEVIĆ O SPOMEN-SOBI U BREGALNIČKOJ: Draža Mihailović ponovo među Srbima

Ljupki su nazivi ulica na međi između Vračara i Zvezdare. Za razliku od Novog Beograda, ukorenjenog u tradicijama Druge Jugoslavije, ovde se češće nailazi na toponime i ličnosti koji su asocijacije na slavno doba Kraljevine Srbije, s početka 20. veka. I na odavno izbledela mesta iz Stare Srbije. Tu su, na jednom relativno malom prostoru, i Brsjačka i Preševska, i Vardarska i Pećka, i Tetovska i Strumička ulica. I – Bregalnička. Bregalnička ulica nije dobila naziv tek po pritoci Vardara; radi se o reci na kojoj je, posle oslobođenja južnih krajeva od Turaka, zabeležena i sjajna pobeda srpske vojske nad Bugarima 1913. godine. Ove pobede, postignute u samo godinu dana,

Lalović: Sa suzama u očima u Velici na Čakoru

Nakon analitičkog pregleda poetskih svjedočenja inspirisanih zločinom njemačke SS divizije Princ Eugen u Pivskim Dolima kod Plužina 7. juna 1943. godine koje smo predstavili u eseju Poetska tuga u Dolima pivskim, našu pažnju je zaokupio još jedan sličan zločin nad srpskim narodom u Crnoj Gori, a riječ je o zločinu koje su u srpskom selu Velika na Čakoru, opština Plav, počinile dvije SS divizije, Princ Eugen i Skender-beg. Piše: Rade R. Lalović Zločin se dogodio 28. jula 1944. godine na pravoslavni praznik Svetih mučenika Kirika i Julite. Tada je samo za dva sata ubijeno 500 ljudi od čega 113 djece mlađe od 12 godina. Zločin se dogodio neposredno nakon što

Vladan Vukosavljević: MUZEJ ISTINE I KUĆA UVELOG CVEĆA

Otvaranje improvizovanog muzeja posvećenog Draži Mihailoviću, osim simbolički skromnog početka ispravljanja jedne velike istorijske nepravde, imalo je i jedan zanimljiv sporedni efekat. Izazvani su jarost i agresivni fanatizam sledbenika sekte poklonika J. B. Tita, prononsiranog ratnog zločinca, dželata srpskog naroda, operetskog diktatora i po mnogo osnova devijantne osobe, ne sasvim jasnog porekla i identiteta. Mlađe generacije imaju priliku da saznaju koliko duboko je u naše društvo utkana zločinačka jeres titoizma i u kojoj meri su i danas agresivni i puni mržnje prema svemu srpskom, fizički i ideološki naslednici ubica iz Lisičijeg potoka i dželata sa bezbrojnih stratišta koje su po Srbiji od 1944. rasejali oznaški Hanibali Lektori, razni Penezići, Rankovići,

Štrbac: Hrvatska vidi trun u tuđem oku, a ne vidi balvan u svom

Reagovanja zvaničnog Zagreba na odavanje počasti generalu Dragoljubu Mihailoviću u Beogradu i poruke da se time urušavaju evropske vrijednosti izazivaju i suze i smijeh kod onih koji i površno prate zbivanja u Hrvatskoj i njen odnos prema ustaštvu, rekao je za Srnu direktor Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac. On je naglasio da je narativ koji u vezi sa Mihailovićem ovih dana koriste Hrvati istovjetan riječima koje godinama koristi “Veritas” kada ukazuje na sveprisutnu rehabilitaciju ustaštva u toj zemlji. – Ne znam da li bi plakao ili se smijao kada to čitam. Sve što su oni napisali to godinama mi pripisujemo upravo Hrvatskoj. Rehabilitacija ustaštva, podizanje spomenika deklarisanim i osuđenim ustašama

Spomenik streljanim đacima i profesorima u Šumaricama

Ratni zločin 20. i 21. oktobra u Kragujevcu

Prvo masovno streljanje građana u Kragujevcu izvršeno je 20. oktobra 1941. godine u 18 časova. Tog dana Nemci su izveli na streljanje dve grupe civila. Svi uhapšenici odvedeni su u dvorište kasarne Trećeg artiljerijskog puka i tamo pretresani i oduzete su im sve lične stvari. Nemci su streljali prvo grupu od 66 osoba, u kojoj je bilo najviše Jevreja, a potom i grupu od 53 osobe iz zatvora, u kojoj je bilo talaca i predratnih robijaša. Nemačke oružane snage su 20. oktobra 1941. godine streljale ukupno 119 lica srpske i jevrejske nacionalnosti. Tako je počelo. Najveće streljanje građana u Kragujevcu izvršeno je 21. oktobra 1941. godine. Tog dana Nemci su

Potresne poruke najbližima pre streljanja u Kragujevcu: Zbogom, srce, ja danas …

Streljani Kragujevčani pisali su poslednje poruke svojim najbližima neposredno pre pogubljenja, a neke od njihovim poslednjih reči čuvaju se u Muzeju “21. oktobar”. ENGLISH Streljani Kragujevčani pisali su poslednje poruke svojim najbližima neposredno pre pogubljenja, a neke od njihovim poslednjih reči čuvaju se u Muzeju “21. oktobar”. * Gimnazijalac Ljubiša imao je samo 17 godina kada su ga izveli pred streljački vod, a roditeljima je ostavio poruku: “Dragi tata i mama, pozdrav, poslednji put. Ljubiša”. Nažalost, njegov otac poruku nikad nije pročitao, jer je i on, što Ljubiša nije znao, bio zarobljen i streljan istog dana. * “Draga Lelo, Seko i Bato, kucnuo je zadnji čas, oprostite svom tati. Ljubi

NA DANAŠNJI DAN ZATVOREN ZLOGLASNI BANJIČKI LOGOR: Među zatočenicima jedno vreme bili žena Draže Mihailovića i Pašićev unuk

Na današnji dan pre 79 godina, 4. oktobra 1944, poslednji zatvorenik izašao je iz zloglasnog banjičkog logora, kroz koji je tokom Drugog svetskog rata prošlo oko 30.000 ljudi, a ubijeno više od 4.200. Piše: V. Crnjanski Spasojević Sačuvana policijska evidencija pominje imena 23.697 logoraša, ali ova brojka nije konačna jer na spiskovima nema celih grupa za koje se zna da su tu bile. Isto tako ni broj od oko 4.200 likvidiranih, čije je ime i prezime evidentirano u banjičkim knjigama, nije konačan.U zvanične brojke nije uračunato ni oko 3.800 ljudi koji su odatle poslati u druge logore u Evropi, gde su skončali. Nisu ubeleženi ni starci koji su puštani tek

kalendar-genocida.jpg

Kalendar Pokolja: 31. jul 1941 i 1942, dan kada su počinjeni mnogobrojni zločini nad Srbima

Sadilovac, Kordun – Dana 31.07.1942. godine ustaški zlikovci su u crkvi Rođenja Presvete Bogorodice, pobili i zapalili 463 muškarca, žena i dece (od kojih 149 mlađih od 13 godina) iz Sadilovca, Bugara, Lipovače i okolnih sela. Jedini greh ovih nevino postradalih ljudi je bio to što su Srbi Pravoslavci. U ovom stravičnom zločinu u toku Drugog svetskog rata nestalo je oko 70% stanovništva ovog kraja. Izvor: Knjiga: Mile Zatezalo: Krik pod zvonikom Sadilovačke crkve Ključ. U noći između 31. jula i 01. avgusta 1941. godine u osnovnoj školi u Ključu i u potoku kod šumske uprave ustaše su ubile 542 lica. Najviše ih je bilo iz Kopjenice. Izvor: Strahinja Kurdulija,

ČASNI KRST U ČAST STRADALE SRPSKE DECE KONAČNO U NORVEŠKOJ POSLE 80 GODINA

Završeno je snimanje igranih scena za film ,,33 Anđela”, u Norveškoj. Piše: Đorđe Bojanić Veliku zahvalnost dugujemo pokretaču i direktoru filma i producentu Branku Dimoviću Dimeskom, bez njega teško da bi se ova priča o stradanju srpske dece ekranizivala, a cela ekipa je tu bila samo da mu pomogne u toj nameri, koju smo svi želeli i od srca radili na tom projektu od nacionalnog značaja za sav srpski narod. Veliki rad, trudu, zalaganje, istraživanje i hrabrost je uložen u ovaj film. Da konačno naša mučki stradala deca budu Srbi a ne internirci i jugosloveni, a i vrlo malo, skoro ništa se nije znalo o stradaloj srpskoj deci u Norveškim

KRST IZ DONJE GRADINE NOSE U NORVEŠKU: Obeležje za 33 srpske dece stradale u logorima u Skandinaviji

Na inicijativu potomaka srpske dece stradale u logorima u Norveškoj za vreme Drugog svetskog rata, Branka Dimovića Dimeskog, književnika sa Kosova i Metohije, i dr Johanesa Solberga, teologa iz Norveške, izrađen je “Časni krst” koji će iz Spomen-područja Donja Gradina krenuti put ove skandinavske zemlje i biće postavljen u spomen-parku u Trondhajmu, na Vidovdan. FOTO: Snima ekrana Piše: J. Stojković Na groblju u ovom gradu počivaju srpski logoraši umoreni u norveškim logorima, a među njima i stradala srpska deca, o čijoj sudbini se snima dokumentarni film “33 anđela” u norveško-srpskoj produkciji. Ekipa filma snimiće u Donjoj Gradini i ovo svojevrsno odavanje pošte stradaloj deci i postavljenje “Časnog krsta” u Norveškoj.

Kamničke suze potomaka crnogorskih četnika: Oprosti, Miloše, oprosti!

Kreneš i stigneš! A ne znaš ni zašto si krenuo i kuda dalje? Ali znaš da dalje ne možeš i da si stigao gdje treba. I gdje si trebao davno da dođeš, da se sabereš, da uzmeš daha i shvatiš da dalje ne možeš i da nema smisla ići dalje. Nije bilo smisla ni što si došao, ali kada si već tu, valja da znaš da nema većeg besmisla, a ni smisla što si stigao i što si se usudio da oprostiš – sebi i drugima! Piše: Ivan Milošević Znao sam da imam obevezu prema kapetanu Jugoslovenske vojske u otadžbini, Milošu Stanojevom Miloševiću, da krenem i stignem u Sloveniju i

Udruženje ,,Otkrićemo istinu – Dušan Niklanović“ iz Budve organizuje posjetu stratištu u Sloveniji – Kamnička Bistrica

Na mjestu stratišta, u subotu 17. juna, služiće se Sveta Liturgija sa parastosom za pokoj duša svih onih kojima se ni dan danas ne zna ni groba ni mramora. Slovenačko krvavo proleće, kako najčešće nazivaju brutalna ubistva na desetine hiljada antikomunista, koji su se našli 1945. na sjeveru bivše Jugoslavije u namjeri da napuste njene granice. Udruženje „Otkrićemo istinu“ iz Budve, se godinama bavi sudbinom oko 20.000 muškaraca, žena i djece, koji su se našli u slovenačkim šumama, u namjeri da se pridruže Englezima, a većina njih je našla smrt tokom maja, juna i jula 1945. godine. U mjestu Kamnička Bistrica, samo u jednoj od više grobnica zatrpano je oko 3.500

cirina-kuca.jpg

Dušan J. Bastašić: Šta učenici u Srbiji (ne)uče o stradanju Srba u Drugom svjetskom ratu

Dvanaest minuta u čitavom današnjem osnovno-školskom obrazovanju u Srbiji, posvećeno je temi NDH, Pokolju, karakteru počinjenog zločina, mjestima zločina, sredstvima i načinu počinjenja zločina, žrtvama, zločincima i posljedicama zločina. (Napomena urednika: Ovaj prilog je prvi put objavljen 21. maja 2020.) Pandemijsko zlo koje nas je snašlo, uslovilo je učenike da nastavu prate putem interneta ili na TV ekranima. Tako su i njihovi roditelji dobili priliku da pored uvida u školske udžbenike, saznaju šta njihova djeca uče iza zatvorenih vrata učionica. Učenici osmih razreda osnovnih škola u Srbiji, 06. aprila su na RTS-u iz predmeta istorija, pratili predavanje nastavnice Bojane Stevanović na temu: Drugi svetski rat – ratna stvarnost i stradanja.

Niš je u Drugom svetskom ratu bombardovan čak 67 puta

Niš je u Drugom svetskom ratu bombardovan 67 puta u periodu od 1941. do 1944. godine. Bombardovali su ga Nemci, Angloamerikanci i jedanput Crvena armija. Prvo bombardovanje bilo je 6. aprila 1941. godine naletom nemačkih aviona. Tada je oboren jedan nemački „meseršmit 109”, a pilot je zarobljen. Nakon ulaska Nemaca u Niš, grad su počeli da bombarduju Angloamerikanci pristigli iz baza u južnoj Italiji. Njihovi primarni ciljevi bili su bombardovanje naftonosnih postrojenja u Rumuniji, a kad su bili loši meteorološki uslovi, rezervni ciljevi bili su srpski gradovi: Niš, Leskovac, Beograd… Bombardovanja Niša počela su 20. oktobra 1943. godine. Tog dana je 40 četvoromotoraca u 13 časova bombardovalo železničku infrastrukturu u

NAJNOVIJE VIJESTI

MOM DEDI NIKOLI

Došla sam ti, Liko, stojim na dedovini. Prepoznaješ li me, zemljo? Došla sam

Srpski Velebit

Pokušavam da se setim kada sam prvi put čula za Jadovno. Bilo

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.