arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Milan Nedić

General Milan Nedić – izdajnik, ili prorok srpskog stradanja?

Prosuđivanje o vlastitoj istoriji u srpskom narodu je prepuno predrasuda. Svi se smatraju pozvani da komentarišu, hvale ili osuđuju a da pri tom nisu uložili ni najmanji napor da se upoznaju sa činjenicama o događajima ili ličnostima o kojima donose zaključke. Moj deda-stric Milan Nedić jedna je od ovih ličnosti. Voljen i osporavan, odlikovan i osuđivan, skončao je najzad svoj život samoubistvom uz pomoć UDB-e februara 1946. godine. U kvalifikovanju generala Nedića kao izdajnika važno mesto zauzima i referat koji je on podneo novembra 1940. godine a nakon čega je smenjen sa dužnosti ministra vojske i mornarice i penzionisan. Ovim referatom se decenijama mahalo kao krunskim dokazom njegovog germanofilstva i

predavanje-pavlovic.jpg

Video: Kultura sjećanja i pamćenja – Dušan Pavlović

Istorijat obrazovanja o Holokaustu i genocidu  i  njihovo mjesto   u obrazovnom sistemu naziv je predavnja održanog u okviru projekta „Kultura sjećanja i pamćenja.  Predavač,  Dušan Pavlović je pored ostalog  prikazao najvažnije međunarodne rezolucije o razvoju obrazovanja o Holokaustu i genocidu, ali i političke i druge kontekste ove tematike u međunarodnim okvirima. Gdje su greške u našem instiitucionalnom odnosu prema genocidu nad Srbima u NDH i prdetavljanu ovog strašnog zločina na širem planu pogledajte u video prilogu.     Vezane vijesti: Video: Kultura sjećanja i pamćenja – Nenad Antonijević Video: Kultura sjećanja i pamćenja – Jasmina Tutunović Trifunov Video: Kultura sjećanja pamćenja – Dragoslav Ilić Video: Kultura sjećanja i pamćenja –

vujadinovic.jpg

Video: Kultura sjećanja i pamćenja – mr Željko Vujadinović

U okviru projekta „Kultura sjećanja i pamćenja“ magistar Željko Vujadinović je 5. aprila održao predavanje na temu: „Rasno zakonodavstvo – politika i realizacija holokausta i genocida u NDH“. Učesnici su imali priliku da čuju osnovne elemente geneze rasnog zakonodavstva uopšte , sve do specifičnosti vezanih za Nezavisnu Državu Hrvatsku  oličenih u njenim masovnim i surovim zločinima. Vezane vijesti: Video: Kultura sjećanja i pamćenja – Nenad Antonijević Video: Kultura sjećanja i pamćenja – Jasmina Tutunović Trifunov Video: Kultura sjećanja i pamćenja – Dušan Pavlović i Mr Mira Jovanović-Ratković Video: Kultura sjećanja pamćenja – Dragoslav Ilić Video: Kultura sjećanja i pamćenja – mr Mira Jovanović – Ratković Video: Kultura sjećanja i pamćenja – Ilija

dakic.jpg

SVEDOK

Kraj oktobra 2006. godine. U Hagu svedočom o zločinima nad srpskim narodom u Hrvatskoj, o izbacivanju iz Ustava, o ustašoidnoj simbolici i izjavama hrvatskih čelnika, što je dovelo do rata. Uveravam, da smo se bojali reprize ustaškog zločinstva. Ne sviđa se to predsjedniku Veća, sucu Molotu iz Južnoafričke Unije. On zna sve i ne zna ništa. Iz njegovih očiju sikće neka čudesna mržnja i prezir prema Srbima. Preuzeo je ulogu tužioca, Amerikanca Vajtinga i napada: zašto pišem samo o zločinima nad srpskim narodom. Govorim, da u tome nema usporedbi, da je samo u tri pravoslavne crkve na Kordunu i Baniji ubijeno 2129 Srba, među kojima je bilo i 153 dece. Tvrdim, da u Hrvatskoj nije zabeležen

freearab.jpg

Zločini crnih nacista u Srbiji

Pošao sam sa dr. Pavlom Miloševićem na Ravnu Goru. Jedan naš zajednički poznanik upoznao nas sa jednim simpatičnim pogrbljenim čičicom iz okoline Kosjerića. Poče starac, doduše prilično nepovezano da nam pripoveda o ratnim događajima u okolini Kosjerića, Sečereke i Požege. Na kraju započe priču da je u njegovom selu bio relativno podnošljiv život sve do 1944. kada su došli crnci u nemačkim uniformama. Pre nekoliko meseci tražeći podatke o nemačkim ratnim zločinima, obratio sam se za pomoć dr.Đorđu Lopičiću. Dobio sam sudske zapisnike i prelistavajući optužbe na moje iznenađenje pronađoh optužnicu protiv nekog nemačkog majora komandanta 845 crnačko-arapskog bataljona koji je napravio nezapamćene zločine u Srbiji duž komunikacije Užice-Požega-Kosjerić. Starac

pozivnica-2.jpg

Video: Kultura sjećanja i pamćenja – otvaranje seminara

Video sa svečanog otvaranja seminara, čiji je organizator Udruženje studenata istorije „Dr Milan Vasić“ iz Banjaluke, koji je održan u muzeju Republike Srpske u Banjaluci 23. marta o temi „Kultura sjećanja i pamćenja – odnos prema žrtvama holokausta i genocida od 1939. do 1945. godine“. Predavači na seminaru, koji će trajati do 25. maja, biće Njegovo preosveštenstvo vladika lipljanski Jovan /Ćulibrk/, vikar patrijarha srpskog, Predrag Lazarević, Nikola B. Popović, Milan Koljanin, Goran Latinović, Željko Vujadinović, Dušan Pavlović, Dušan Bastašić, Jovan Mirković, Jasmina Tutunović, Mira Jovanović-Ratković, Dragoslav Ilić i Nenad Antonijević.     Vezane vijesti: PREDAVANjA O ODNOSU PREMA ŽRTVAMA HOLOKAUSTA I GENOCIDA  

Irina Sandler

Pogledajte ovu ženu i zapamtite je zauvek!

Pogledajte ovu ženu i zapamtite je zauvek! Svet nije samo sada ovakav, on je uvek bio takav – nagradu ne dobije uvek onaj ko je nje najdostojniji. Nedavno je u 98-oj godini umrla žena po imenu Irina Sandler. Za vreme Drugog svetskog rata ona je dobila posao u Varšavskom getu kao vodoinstalater-zavarivač. U njoj su bili skriveni motivi. Budući da je bila Nemica, znala je o planovima nacista po pitanju Jevreja. Na dnu svoje torbe za alat ona je počela da iznosi decu iz geta, a u zadnjem delu svog kamioneta. Imala je džak u kome je sakrivala veću decu. Tu pozadi ona je vozila i psa koga je naučila

kultura_sjecanja_i_pamcenja.jpg

Sjećanje i pamćenje

Udruženje studenata istorije dr Milan Vasić, u prvom studentskom poduhvatu ovakve vrste od osnivanja Odsjeka za istoriju, ponijelo je iskru očuvanja sjećanja na Holokaust i genocid. Čuli smo da je Muzej Republike Srpske tek prije šest godina formirao posebnu postavku posvećenu koncentracionom logoru Jasenovac. Nakon toga, saznali smo da postavka posvećena Drugom svjetskom ratu u istom muzeju, ni jednom rječju nije spominjala najveće gubilište na ovim prostorima, tokom godina postojanja zločinačke NDH. Čuvaj se i Bog će te čuvati. “Srbi su zakasnili 50 godina“, reče Arije Livne, savjetnik predsjednika Republike Srpske. Zakasnili sa pokušajem da sačuvaju sjećanje na svoje stradanje iz sredine najgoreg vijeka čovječanstva. Udruženje studenata istorije dr Milan

Komemoracija „Sećanje duže od 70 godina“

23. januara 2012. navršava se 70 godina od Novosadske racije (21-23. januar 1942.) u kojoj je mađarski okupator bacio preko 4.000 žrtava pod led Dunava. Stradanje naroda u Raciji ove godine obeležiće Memorijalna šetnja koja iz Sokolskog doma kreće u 14.15 časova do Štranda, gde će u 15 časova biti održana komemoracija.

Spomenik "Porodica" na Keju žrtava racije

70.godišnjica racije u Bačkoj

U Čurugu se obeležava 70. godišnjica racije u južnoj Bačkoj, u kojoj su mađarski fašisti pobili i pod led Dunava i Tise bacili više hiljada ljudi. Parastos nevinim žrtvama će, u podne, u hramu Svetog vaznesenja Gospodnjeg, služiti episkop bački Irinej uz sasluženje sveštenstva Eparhije bačke, najavilo je Memorijalno društvo „Racija 1942“. Kako očekuju organizatori manifestacije, posle parastosa prisutnima će se, pored vladike Irineja, obratiti i predsednik Vlade Vojvodine Bojan Pajtić, vrhovni rabin Srbije Isak Asiel, predsednik Skupštine Vojvodine Šandor Egereši, ambasador Mađarske u Beogradu Oskar Nikovic, predsednik opštine Žabalj Branko Stajić i sekretar Memorijalnog društva „Racija 1942“ Jasmina Jurišin. U nastavku programa obeležavanja te jubilarne godišnjice biće položeni venci

pomen_backa.jpg

Ideološki obojena istoraija ne može zataškati istinu o zločinima

Predsjednik Društva za očuvanje sjećanja na Holokaust Aleksandar Veljić tvrdi da je ideološki obojena poslijeratna istorija zataškala činjenicu da je u zloglasnoj „Raciji“ iz 1942. godine, zločinačkoj akciji mađarske okupacione vojske na području Bačke, ubijeno 12 763 nedužnih ljudi. „Mađarski narodni poslanik iz tog vremena Endre Bajči Žilinski, došao je do nepobitnih saznanja da su u januaru 1942. godine pripadnici mađarske okupacione vojske pobili u Bačkoj 12 763 nedužnih ljudi“, naveo je Veljić u saopštenju. On je dodao da se Žilinski pozvao na mađarske vojne izvore iz vremena kada je i počinjen jedan od najvećih fašističkih zločina u Drugom svjetskom ratu. „Okupator je, prema navodima Žilinskog, koji se poziva na

Paviljon smrti

Restorani i kafane umesto memorijalnog centra!

BEOGRAD – Navršava se tačno 70 godina od dana kada je, prohladnog 8. decembarskog jutra 1941. godine, ispred zgrade u Ulici Džordža Vašingtona 21 – pod pretnjom streljanjem – počelo okupljanje beogradskih Jevrejki sa decom i starcima. Za samo pet dana, do 13. decembra, svi beogradski Jevreji, naterani da prethodno predaju stvari i ključeve od stanova, „očišćeni“ su iz Beograda. Njih ukupno 6.400 natovareno je u kamione i zaprežna kola. Prevezeni su u ogromne paviljone tek izgrađenog Beogradskog sajmišta na levoj obali Save. Ko nije do aprila 1942. godine umro u ledenim halama od gladi, bolesti i mučenja, skončao je u zloglasnim dušegupkama. Samo troje dece je preživelo. Staro sajmište,

Spomenik "Porodica" na Keju žrtava racije

U januarskoj raciji pobijeno najmanje 12 763 nedužnih ljudi

U zloglasnoj „Raciji“, akciji mađarskih fašista izvedenoj januara 1942. godine u pojedinim dijelovima Vojvodine, ubijeno je najmanje 12 763 nedužnih ljudi. To je navedeno u Proglasu „Stop zaboravu!“, koju su javnosti uputili učesnici prve tribine održane kasno sinoć u Inđiji povodom 70 godina od „Racije“. Učesnici tribine smatraju da je posljednji čas da Srbija stane na put zaboravu, kojim se sistematski zatire istina o nezapaćenom genocidu mađarskih fašista u Drugom svjetskom ratu. „Mađarski, švedski, ruski, rusinski, slovački, nemački, srpski i jevrejski izvori otkrivaju, da je januara 1942. u Šajkaškoj, Novom Sadu, i Bečeju ubijeno najmanje 12.763 nedužnih ljudi“, navedeno je u Proglasu. Prema meritornim istorijskim podacima, u bačkom mjestu Čurug

Ulaz u Aušvic

Odobrena donacija za obnovu Aušvica

Austrijski parlament odobrio je donaciju u iznosu od šest miliona evra kao pomoć u obnovi memorijalnog centra za žrtve holokausta koje su umrle u koncentracionom logoru Aušvic. Aušvic je bio najozloglašeniji među brojnim nacističkim koncentracionim logorima. Više od milion ljudi umrlo je u Aučvicu, uglavnom u gasnim komorama. Austrijska donacija dio je međunarodnih napora da se prikupi 120 miliona evra namijenjenih za održavanje lokacije. Njemačka je dala doprinos od 60 miliona evra. Izvor:  

Njemačka kancelarka Angela Merkel

Merkel: Kristalna noć sramota za Nemce

Nemačka je ceremonijama širom zemlje i otvaranjem nove sinagoge obeležila 73. godišnjicu „Kristalne noći“, početka pogroma Jevreja i uvoda u holokaust. Nemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da je 9. novembar 1938. godine „dan sramote“. „Nemci su gonili Nemce zato što su Jevreji. To ludilo kulminiralo je u nezapamćen zločin, opustošilo je kontinent i koštalo živote miliona ljudi širom sveta“, izjavila je Merkelova na konferenciji za novinare. U „Kristalnoj noći“ nacisti su pljačkali jevrejske radnje i zapalili oko 300 sinagoga. U nasilju je ubijeno oko 90 Jevreja, a oko 30.000 ih je odvedeno u koncentracione logore. Povod za nasilje bilo je ubistvo sekretara nemačke ambasade u Parizu Ernsta fom Rata.

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.