fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

JERMENSKI I SRPSKI NAROD DIJELE ISTORIJU VELIKIH STRADANjA

Služena liturgija i parastos za jermenske mučenike

Služena liturgija i parastos za jermenske mučenike

Njegovo visoko preosveštenstvo mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije služio je danas u manastiru Svetog Arhangela Mihaila na tivatskoj prevlaci liturgiju i parastos za žrtve genocida koji je nad Jermenima počinjen u proljeće 1915. godine u Otomanskoj imperiji.

Mitropolit Amfilohije rekao je da je danas služen pomen Jermenima-hrišćanima, mučenički postradalim od otomanske vojske 1915. godine, kao i onim Jermenima što su stradali krajem 19. vijeka.

On je naglasio da jermenski i srpski narod dijele istoriju velikih stradanja u otomanskom ropstvu.

„Vjernost jermenskog naroda kroz vijekove Hristu raspetome i vaskrslome došla je do vrhunca upravo 1915. godine za vrijeme strašnog genocida koji je izvršen nad hrišćanskim jermenskim narodom u Otomanskoj imperiji“, rekao je mitropolit Amfilohije, posebno naglašavajući da je i „svaki četvrti Srbin i Crnogorac u Prvom svjetskom ratu postradao od okupatora austrijsko-germanskoga“.

Mitropolit je povukao paralelu između sudbine Kosova i svete jermenske planine Ararat i naglasio da su hrišćanske zajednice danas na prostoru Bliskog istoka, južnog Kavkaza i sjeverne Afrike veoma ugrožene.

„Kosovo je bilo i ostaće hrišćanska zemlja, ali je ono danas na raspeću i danas se na Kosovu i Metohiji stvara islamska zemlja. Isto raspeće koje je nosio i naš narod i naše države kroz vjekove, je i ono raspeće koje nosi jermenski narod kroz istoriju. Od Ararata do Kosova vidi se veliki raspeti Hristos, a istovremeno na sve četiri strane svijeta, sija svjetlost Hristovog vaskrsnuća“, rekao je vladika Amfilohije.

Domaćinima je zahvalio jermenski episkop Tatev Akobian, naglašavajući da danas cijeli svijet obilježava 100 godina od početka masovnog stradanja njegovih sunarodnika.

„Više od 1,5 miliona ubijenih kanonizovano je 23. aprila i danas se oni na nebu mole za nas i svjedoče o miru, pravdi i ljubavi“, rekao je episkop Akobian.

Nerezidentni ambasador Jermenije u Crnoj Gori Hamlet Gasparian naglasio je da je genocid nad Jermenima 1915. godine jedan od „najcrnjih dana u istoriji hrišćanskog svijeta“.

„Narod koji je 3.000 godina živio na tim prostorima, bio je uništen i prognan sa svoje zemlje. Čudom smo se kao narod uspjeli spasiti od tog smrtnog udara i kao ptica feniks vaskrsli smo iz pepela, ali je ta velika trauma zauvijek prisutna u našim srcima“, poručio je Gasparian.

On je naglasio da Jermeni sada čekaju da, uz pomoć cijelog čovječanstva, izliječe tu ranu.

„Nemoguće je taj događaj izbrisati iz naših sjećanja, ali mi hoćemo da idemo naprijed i da bismo to uradili, spremni smo da razgovaramo sa potomcima Turaka koji su napravili taj zločin. Stotinu godina je prošlo i oni koji su ubijali 1915, više nisu među živima i krivica očeva nema nikakve veze sa njihovim današnjim sinovima“, rekao je ambasador Gasparian, pozivajući tursku Vladu da se „pomiri sa tamnim stranama svoje istorije“.

U masovnim ubistvima Jermena koje Turska ni danas zvanično ne želi nazvati genocidom, u proljeće 1915. godine, prema jermenskim izvorima stradalo je oko milion i po ljudi, dok Turska govori o „suzbijanju pobune“ i oko 500.000 žrtava.

Liturgiji, koja je služena u organizaciji Mitropolije i Udruženja Jermena u Crnoj Gori prisustvovalo je oko 200 vjernika iz Crne Gore, Jermenije, Srbije i Rusije, kao i starješina eparhije Jermenske apostolske crkve u Rumuniji episkop Tatev Akobian, nerezidentni ambasador Jermenije u Crnoj Gori Hamlet Gasparian i ruski ambasador u Podgorici Andrej Nesterenko.

Poslije vjerske službe, u porti manastira Svetog Arhangela Mihaila otvorena je izložba dokumentarnih fotografija pod nazivom „Prije 100 godina – jermenska golgota“.

Izvor: tl_files/ug_jadovno/img/otadzbinski_rat_novo/2014/srna.png

Vezane vijesti:

KANONIZOVANE SVE JERMENSKE ŽRTVE – Jadovno 1941.

erdogan unaprijed odbacuje rezoluciju o ubijanju jermena

Krvavi put od Ararata do Jadovna – Piše … – Jadovno 1941.

 

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: