arrow up

Podijelite vijest:

JAHURA: SJEĆANJE NA ЖRTVE VAЖNO ZA SRPSKI IDENTITET

Predsjednik Srpskog nacionalnog društva Prebilovci Milenko Jahura ocijenio je da je sjećanje na žrtve veoma važno za opstanak Srba koji bi prema genocidu počinjenom nad srpskim narodom trebalo da se odnose kao Jevreji prema Holokaustu.

Časni krst iz Jerusalima na mestu logora Slana na ostrvu Pagu. – Milenko Jahura aktivno učestvuje u svim akcijama udruženja „Jadovna 1941.″ Foto: Jadovno 1941.
Časni krst iz Jerusalima na mestu logora Slana na ostrvu Pagu. – Milenko Jahura aktivno učestvuje u svim akcijama udruženja „Jadovna 1941.″ Foto: Jadovno 1941.

“To pitanje treba sistematski riješiti i zatražiti poštovanje žrtava genocida. Istovremeno od BiH i Hrvatske treba tražiti da se oskrnavljena stratišta obnove i stave pod zaštitu”, izjavio je Jahura Srni.

Jahura je rekao da svakog dana, a ne samo 6. avgusta, treba ponavljati da je nad srpskim narodom u Hercegovini, kao i cijeloj teritoriji NDH u Drugom svjetskom ratu počinjen genocid, posebno jer se Srbima, koji su u 20. vijeku podnijeli ogromnu žrtvu, više od dvije decenije želi nametnuti da su zločinci i genocidni.

On je povodom obilježavanja godišnjice mučkog stradanja 600 srpske nejači, žena i staraca iz Prebilovaca u Šurmanovačkoj jami kod Međugorja ocijenio da su Prebilovački i donjehercegovački mučenici i uspomena na njih “štit srpske odbrane i očuvanja srpskog identiteta u tom dijelu Hercegovine”.

“Sjećanje na žrtve je veoma važno za opstanak srpskog naroda, za njegov identitet. To saznanje i istorijsko iskustvo je značajno da bi znali kako da se ponašamo u budućnosti. Uostalom mi smo kao narod već 20 godina pod pritiscima i osuđeni za ono što nismo učinili, a sami smo doživjeli uništenje, istrebljenje i genocid”, istakao je Jahura.

Jahura je napomenuo da su Srbi u Hercegovini prije pokolja 1941. godine bili ekonomska, kulturna i duhovna elita koju je trebalo eliminisati i iščupati iz korijena.

Prema njegovim riječima, po već razrađenom scenariju značajnu ulogu u svemu imala je Katolička crkva i njeni mjesni prvaci.

“Nakon pokolja u Prebilovcima, Čapljini, Ljubuškom, Hrvati su se naselili u srpske kuće i imanja. Katolički sveštenik Don Jure Niščević Vrdoljak išao je sa puškom i zastavom i vodio Hrvate da se usele u kuće žrtava”, podsjetio je Jahura.

On je istakao da ga raduje i ohrabruje što će danas na Svetoj liturgiji u hramu Vaskrsenja u Prebilovcima biti Srbi iz svih krajeva, a ne samo Hercegovci i što će se zajedno pomoliti sjenima Svetih Prebilovačkih i donjohercegovačkih mučenika.

Izvor: SRNA

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​