I danas postoje tri verzije istine prošlosti

SARAJEVO, 29. APRILA – Rezidentni koordinator i predstavnik UNDP-a u BiH Juri Afanasijev izjavio je da u BiH postoje najmanje tri verzije istine o tome šta se dešavalo u prošlosti, što se itekako odražava na različite aspekte života.

On je istakao da je to vidljivo, ne samo u politici, nego i u obrazovanju, u odnosima među ljudima, a konačno i u procesu povratka.

„U BiH trenutno postoje dva nivoa sukoba, od kojih je jedan nasljeđe iz rata, gdje u umovima brojnih pojedinaca rat još nije završen, a drugi je da je sve što se dešavalo nakon okončanja rata, bez obzira da li je to opravdano ili ne, dovelo do toga da ima razloga za zabrinutost zbog mogućih sukoba tri konstitutivna naroda i manjih etničkih zajednica“, rekao je Afanasijev za sarajevski magazin „Dani“.

Prema njegovom mišljenju, pitanje koje u BiH traje 15 posljednjih godina je kako će se tri konstitutivna naroda i ostali u BiH dogovoriti da organizuju upravljanje BiH.

On smatra da sve to rezultuje nepostojanjem međusobnog povjerenja i na političkom i na pojedinačnom, odnosno međuljudskom nivou.

„A bez međusobnog povjerenja veoma je teško očekivati da će se BiH ponovo povezati. Ako nema povjerenja na mentalnom nivou, veoma je teško očekivati da će se to desiti na ekonomskoj, političkoj, društvenoj ili bilo kojoj drugoj osnovi“, istakao je Afanasijev.

Prema njegovom mišljenju, potpuno je jasno da je međunarodna zajednica, koja je djelovala sa najboljim namjerama, pravila određene greške, bila da su one plod neiskustva u takvim situacijama, bilo da su greške svjesno napravljene samo da bi se napravio najbolji i najoptimalniji rezultat.

„U situacijama kada političari u BiH nisu mogli da dođu do rješenja po određenim pitanjima, nije iznenađenje da rješenja koja je donosila međunarodna zajednica nisu bila optimalna za zajednicu u BiH i okolnosti koje su ovdje vladale“, pojasnio je Afanasijev.

On je naveo da analize koje su provele UN i Svjetska banka pokazuju da se BiH nalazi na zadnjem mjestu o pitanju djelotvornosti socijalne zaštite.

„Sistem socijalne zaštite u BiH je, prije svega, loše usmjeren, nije dobro ciljan, ne zasniva se na ustanovljavanju materijalnog položaja svakog pojedinačnog korisnika, tako da imamo situaciju da gotovo 60 odsto socijalnih davanja ide ljudima koja im trebaju daleko manje nego onim najsiromašnijim i najugorženijim kategorijama“, rekao je Afanasijev.

Prema njegovom mišljenju, to je, između ostalog, i razlog što čak velike grupe ljudi u cijeloj BiH žive veoma loše i u teškom su položaju, prije svih starija lica.

„Druga velika grupa ljudi koji su veoma ugroženi, ljih 10 do 12 odsto, lica su koja imaju neku vrstu onesposobljenja, invaliditeta, pri čemu ne mislim isključivo na fizičke nedostatke, nego i na lica koja su mentalno bolesna,a pogotovo na djecu sa posebnim potrebama. Treća grupa su povratnici, raseljena lica i izbjeglice, oni koji žive u kolektivnim smještajima. Najteži aspekt ove priče je što neki od ljudi pripadaju u dvije ove grupe, pa čak i sve tri“, smatra Afanasijev.

On kaže da trenutna situacija ne daje puno razloga stanovnicima BiH da budu optimisti, a upravo je manjak optimizma jedan od najvećih problema ljudi u BiH, jer se čini da se veliki broj ljudi jednostavno prepustio sudbini.

Izvor: