arrow up

Podijelite vijest:

Hrvatska predsjednica između dvije vatre

Predsjednik Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović suočila se sa salvom bijesa hrvatskih desničara nakon osude zločinačkog režima NDH, ali joj i oni koji pozdravljaju njen istup zamjeraju da je i sama doprinijela ustašizaciji društva.

Kolinda Grabar Kitarović Foto: dnevnik.hr
Kolinda Grabar Kitarović
Foto: dnevnik.hr

Nekada poznati hrvatski glumac, a sada jedan od najvećih ekstremista Božidar Alić napao je na svom “Fejsbuku” Kitarovićevu i premijera Tihomira Oreškovića.

“Zaboravite na drugi mandat, gospođo predsjednice, danas ste počinili političko samoubistvo pljunuvši na hrvatske grobove i malobrojne živuće Hrvate svojim ljigavim, slugeranjskim istupom”, komentariše Alić i poručuje:

“Niko više ne vjeruje ni vama niti mutavcu od premijera. Oboje ste politički mrtvaci”.

Njgova reakcija uslijedila je nakon izjave Kolinde Grabar Kitarović da je ustaška NDH “bila najmanje nezavisna i najmanje štitila interese hrvatskog naroda”, a da je “ustaški režim bio zločinački režim”.

Alić je inače izazvao aferu nedavno kada je na internetu izašao snimak na kome maloljetnog sina uči da recituje ustaški pozdrav “Za dom spremni!”, zbog čega je prijavljen dječijem pravobraniocu.

Zastupnik opozicionog HNS-a Goran Beus Rihemberg kritikuje Kitarovićevu i tvrdi da se ona ponaša “kao da je nakon dvije godine pala s Marsa”.

“Predsjednica je danas, kao da je tek sinoć stigla iz dvogodišnje misije na Marsu, oštro progovorila o zločinačkom karakteru takozvane NDH i onima koji ga relativizuju, stvarajući duboke ideološke podjele u hrvatskome društvu”, navodi on i pita:

“Nije li upravo ona, teatralno izbacujući Titovu bistu sa Pantovčaka, dala krila onima koji su taj gest iskoristili da svoj šovinistički bijes iskale na hrvatskome antifašizmu?”

Rihemberg podsjeća da upravo Kitarovićeva “nije čula” masovna skandiranja ustaškog pozdrava na fudbalskim utakmicama.

“Nije li ona ta koja je lani bojkotovala državnu komemoraciju u Jasenovcu, samo da se ne nađe u istom društvu sa lijevo-liberalnom vladom, antifašističkim organizacijama i predstavnicima stradalničkih zajednica”, pita on.

HNS podsjeća da je Kolinda Grabar Kitarović na pozive da osudi ustaški režim odgovarala da “jednako osuđuje sve totalitarizme”.

Istoričar Tvrtko Jakovina smatra da je Kitarovićeva ovakve izjave trebala davati mnogo ranije te da bi, umjesto sa predstavnicima manjinskih grupa, prvo trebala porazgovarati sa ljudima iz vrha hrvatske politike koji rade na relativizaciji ustaštva.

“Bojkot komemoracije je jako loša vijest 2016. godine, ali ne zbog toga što su predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj, jevrejske zajednice ili antifašisti učinili nešto što je nelogično ili nemoralno.

Upravo suprotno, oni su poslali vrlo važnu poruku većinskom narodu čija bi dužnost trebala biti da čuva one koji su malobrojniji i koji su ugroženiji”, navodi Jakovina.

I evropski mediji danima pišu o revitalizaciji ustaštva u Hrvatskoj, apostrofirajući činjenicu da je ministar kulture postao Zlatko Hasanbegović koji je sarađivao u listu “NDH” i pisao pohvalne članke o “Handžar diviziji” u kojoj su se mahom muslimani borili na strani Hitlera.

Izvor: Radio Televizija Republike Srpske

 

Vezane vijesti:

Kitarović nije uspjela da Jevreje i SNV odvrati od bojkota

„Hrvatska prikazana kao močvara najcrnjeg fašizma“

Bastašić: Proces deustašizacije Hrvatske nije nikad ni počeo

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​