arrow up

Podijelite vijest:

Hrvatska danas krije najveće krvnike iz Posavine

Predsjednik Udruženja ratnih zarobljenika Modriče Vlado Dragojlović izjavio je da su uhapšeni pripadnici HVO-a odgovorni za racije nad Srbima sa početka rata kada je ubijeno više civila i da je dio njih učestvovao u seksualnom iživljavanju nad zarobljenim Srpkinjama, a da neke od najvećih krvnika nad Srbima u Posavini i dalje krije Hrvatska.

Vlado Dragojlović Foto: SRNA
Vlado Dragojlović Foto: SRNA

On je naglasio da je bio u grupi od 1.300 Srba, koji su iz logora iz Orašja uz garanciju Evropske zajednice trebalo da budu sprovedeni na srpsku teritoriju, ali su umjesto toga dovedeni u Odžak, gdje ih je čekao špalir vojnika i civila koji su počeli da ih tuku već pri ulasku u Sabirni centar.

“Жene su, nedugo zatim odvojili i vratili u sela odakle su došle da sjede u kućama kao zaštita od srpske artiljerije i da budu seksualne robinje hrvatskim vojnicima”, rekao je Dragojlović za “Večernje novosti” i dodao da su muškarci i žene koje su ostali postali predmet svakodnevnog fizičkog i seksualnog iživljavanja dojučerašnjih komšija.

On je podsjetio da su Srbi tih dana bili angažovani na kopanju rovova za regularnu Hrvatsku vojsku /HV/.

“Kopao sam rovove za najmanje 15 regularnih brigada HV iz Osijeka, Vukovara, Velike Gorice i za gardijske brigade `Tigrovi` i `Gromovi`, a pripadnici tih brigada i naše dojučerašnje komšije bili su zvijeri”, rekao je Dragojlović.

On je naglasio da su Hrvati, kada su usljed dejstva Prvog krajiškog korpusa počeli napuštati teritoriju sa sobom poveli i zarobljene Srbe.

“Tamo u Domaljevcu dočekao nas je Pero Vincetić, komandant vojne policije Orašje, najveći krvnik koga danas krije Hrvatska. Logori u Orašju bili su posljednji krug pakla”, kaže Dragojlović.

On je istakao da lično poznaje dvojicu od desetorice nedavno uhapšenih Hrvata.

“Mate i Ante Жivković bili su stražari u mom logoru. Bivši ministar spoljnih poslova Hrvatske Zvonimir Šeparović posjetio je logor 1993. godine i stajao je na metar od mene”, prisjeća se Dragojlović.

On kaže da je Vincetić predstavljajući Šeparoviću zarobljene Srbe rekao da je riječ o najgorim zločincima, iako su u tom trenutku pred njim stajali zarobljeni civili iz Bukove Grede, Orašja i Odžaka.

“Šeparović je na to rekao: `Šta reći, zna se četnici`”, prisjeća se Dragojlović.

Njegova najmučnija sjećanja vezana su za događaj kada su Hrvati pred tri brata Srbina stavili izbor da sami odluče koja dvojica će biti zaklana, a koji će ostati živ da bi patio.

“Braća su izabrala … Jednog vojnika su ubili tako što su mu danima mokrili u čizmu dok mu noga nije istrunula”, rekao je Dragojlović.

On se prisjetio i zloglasnog skeledžije – Vuka sa Save, koji je prevozeći zarobljene Srbe sa jedne na drugu stranu Save tražio od stražara da mu daju jednog zarobljenika da ga zakolje kao “skelarinu”.

“Najgoru sudbinu imao je jedan vojnik Vojske Republike Srpske, koga su nožem kastrirali i ukrcali u autobus za razmjenu. Umro je prije nego što je autobus stigao na odredište. Našli su mu testise u džepu”, rekao je Dragojlović.

Izvor: SRNA

 

Vezane vijesti:

Linta: Histerija hrvatskog državnog vrha zbog hapšenja bivših pripadnika HVO iz Orašja

Hrvatski državni vrh u moralnoj provaliji

Državni vrh i hrvatski generali na nogama zbog Srba

Puhovski: Bogu hvala da je počelo da se sudi za ratne zločin

Mačar: Predmet „Orašje“ ima elemente udruženog zločinačkog poduhvata

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​