arrow up

Podijelite vijest:

Hrvati u Crnoj Gori protiv obnove manastira na Prevlaci

Hrvatska manjinska zajednica u Crnoj Gori usprotivila se obnovi pravoslavnog manastira u vlasništvu SPC na poluostrvu Prevlaka.

Foto Tanjug
Foto Tanjug

Hrvatska manjinska zajednica u Crnoj Gori usprotivila se obnovi pravoslavnog manastira u vlasništvu SPC na poluostrvu Prevlaka.

Podgoričke Vijesti pišu da crnogorska opozicija smatra da tim zahtevom Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) pokušava da skrene pažnju sa finansijskih afera tivatske vlasti.

Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) se, naime, nedavno obratilo Ministarstvu kulture i Upravi za zaštitu kulturnih dobara zbog radova Mitropolije crnogorsko-primorske na obnovi manastira na Miholjskoj Prevlaci kod Tivta.

U tom veću, koje vodi član Predsedništva Hrvatske građanske inicijative, koja je članica vladajuće koalicije u Crnoj Gori, Zvonimir Deković, smatraju da se na tom lokalitetu ne smeju izvoditi radovi.

Odbornik Tivatske akcije Miomir Abović smatra da se time podižu međunacionalne tenzije, kako bi se skrenula pažnja javnosti sa odluke tivatske vlasti da oprosti 5,6 miliona komunalija “Porto Montenegru”.

“Veće je privezak HGI-ja, koalicionog partnera i priveska Demokratske partije socijalista na lokalnom i državnom nivou. S druge strane, vladajuća koalicija u Tivtu je u veoma delikatnoj političkoj situaciji jer novopečeni predsednik Opštine Siniša Kusovac treba da potpiše ugovor o oprostu 5,6 miliona evra naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta Adriatic Marinasu, a uskoro možda i dodatnih šest miliona evra”, rekao je Abović.

Ima li išta logičnije nego u takvoj političkoj situaciji raspiriti vatru nekog potencijalnog međunacionalnog spora između Hrvata i Srba u Tivtu, iskonstruisati neke trenutne nesuglasice i skrenuti fokus medijske pažnje sa oprosta milionskog duga, kazao je on i pozvao Tivćane obeju strana da ne nasedaju na takve provokacije.

U otvorenom pismu Ministarstvu kulture i Upravi za zaštitu kulturnih dobara, Deković je upozorio na mesijske najave da je na Prevlaci napravljena nova manastirska riznica i da je mitropolit SPC Amfilhije najavio potpunu obnovu srednjovekovnog manastira Svetog Arhangela Mihaila, čiji su ostaci vidljivi na zapadnom kraju ostrva.

Iz HNV su pitali nadležne da li je dozvoljeno na zaštićenom arheološkom lokalitetu graditi ili samo izvršiti konzervatorske zahvate.

Iz Matice Boke ocenili su da inicijativa HNV nema uporište u stvarnim činjenicama.

“Što daje posebno svetlo na višak zluradosti i istovremeno manjak objektivnosti. Izražavamo čuđenje što su potpisnici pisma Tivćani i Bokelji rimokatoličke vere koji daleko od toga da su stručni i upućeni u ovu temu”, kažu u Matici Boke.

Ipak, ističu, da bi trebalo da su hrišćani koji bi morali da razumiju i baštine zajedničke hrišćanske vrednosti sa svojim prijateljima i komšijama pravoslavcima, čija je generacijska želja da se obnovi kult ovoga svetilišta.

Deković, međutim, smatra da DPS, kao nominalno građanska partija, potpirivanje međunacionalnog spora stavlja u zadatak nacionalnoj grupaciji “koja je njihov pouzdani politički satelit”.

Odgovarajući na dopis Dekovića, ministar kulture Aleksandar Bogdanović kazao je da je Ministarstvo sredinom 2017. obrazovalo stručni tim za sprovođenje i praćenje aktivnosti na manastirskom kompleksu.

“U sastav tog tima su uključeni najrelevantniji stručnjaci iz zemlje i regiona, a čiji je zadatak bio da na osnovu neposrednog uvida na terenu i uvida u stručnu dokumentaciju, te nalaza do kojih se došlo u toku sprovedenih arheoloških istraživanja i drugih aktivnosti, kako u pogledu karaktera i obima istraživačkih radova, tako i u pogledu rešenja za prezentaciju i revitalizaciju Manastirskog kompleksa Sv. Arhanđela Mihaila na Prevlaci kod Tivta, sa više aspekata (konzervatorski, kulturno-istorijski, arhitektonski, arheološki, muzeološki, statički…). Stručni tim je realizovao aktivnosti i sačinio izveštaj sa zaključcima”, kazao je Bogdanović.

Izvor: Večernje Novosti

Vezane vijesti:

Moramo se svakodnevno boriti da Beograd i Srbija, KiM i Crna Gora budu (ponovo) srpski

 

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​