fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Hrvati i Bošnjaci u iščekivanju presude Prliću i ostalima

Haški tribunal će u sredu izreći pravosnažnu i ujedno poslednju presudu u svom mandatu u slučaju „Prlić i ostali“, koja se sa velikim interesovanjem i neizvesnošću očekuje u Hrvatskoj i BiH

Jadranko Prlić / AP photo
Jadranko Prlić / AP photo

Haški tribunal će u sredu izreći pravosnažnu i ujedno poslednju presudu u svom mandatu u slučaju „Prlić i ostali“, koja se sa velikim interesovanjem i neizvesnošću očekuje u Hrvatskoj i BiH, među Hrvatima u BiH i Bošnjacima muslimanima u Hrvatskoj jer, prema oceni analitičara, kakva god ona bila za jedne će biti satisfakcija, za druge nepravda, frustracija i izvor novih podela.

Hrvatski premijer Andrej Plenković ne očekuje da bi na bilo koji način moglo doći do povezivanja odgovornosti Hrvatske sa tim predmetom.

„Mislim da smo iskoristili sve pravne mogućnosti koje su nam stajale na raspolaganju u ovom procesu. Vlada će komentarisati presudu kada bude objavljena. Ne očekujem da bi na bilo koji način moglo doći do povezivanja odgovornosti Hrvatske sa tim predmetom“, rekao je Plenković novinarima u Budimpešti.

Predsedavajući Predsedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, Dragan Čović, očekuje oslobađajuću presudu za optuženu šestorku.

“ Oni su već platili jednu izuzetnu cenu od 13 i po godina od kada su vezani za Haški tribunal“, rekao je Čović novinarima u Mostaru.

Smatra da pravosnažna presuda koja se iščekuje u sredu ne bi smela da ima preteran uticaj na aktualnu političku situaciju u BiH.

Za njega su haške presude političke i njima, kako kaže, Haški tribunal nije rešio nijedno ključno pitanje, a to pitanje je „kako se definisati prema prošlosti i prema samom ratu kao događaju i učiniti iskorak prema pomirenju“.

„Svaki zločin mora biti adekvatno prepoznat, svaka žrtva na takav način mora imati poštovanje bez obzira ko je zločinac, ko je naredbodavac ili izvršitelj“, poručio je Čović, prenela je Fena.

S druge strane, Bošnjaci iz Mostara traže pravdu za sve koji su proterani, završili u logorima Herceg-Bosne, mučeni, silovani, ubijeni ili nestali.

Brojni Mostarci, kao i svi Bošnjaci, naime, koji su bili žrtve zločina počinjenih “90-ih i obuhvaćenih haškom optužnicom protiv Jadranka Prlića, Brune Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića, sa velikom pažnjom čekaju izricanje žalbene presude u Hagu.

Oni, kažu, traže pravdu, a posebno očekuju razotkrivanje istine.

Reč je o pravosnažnoj presudi u najduže vođenom procesu za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije i odnosi se na šestoricu političkih i vojnih čelnika Herceg-Bosne, poznatijom kao “Prlić i ostali”.

Oni su se Haškom tribunalu predali 2004, a suđenje im je počelo naredne godine.

Mnogi mediji izricanje ove presude iščekuju kao „dan D“ za Hrvatsku jer ona treba da potvrdi ili da odagna postojanje udruženog zločinačkog poduhvatama u kojem je učestvovao i tadašnji hrvatski predsednik Franjo Tuđman.

Prvostepenom presudom Haškog tribunala u ovom postupku sudije su vecihnom glasova presudile da je osuđenima cilj bio etničko čišćenje Bošnjaka iz većinski hrvatskog dela BiH i u slučaju raspada države pripojiti ga Hrvatskoj, prema „zločnačkom planu u kojem je učestvovao prvi hrvatski predsednik Franjo Tuđman“.

Kvalifikacije iz prvostupene presude negativno govore o ulozi Hrvatske i tadašnjeg hrvatskog predsednika Franje Tuđmana u ratu u susednoj državi.

„Ako se Tuđman, Šušak i Bobetko budu spominjali u pravosnažnoj presudi Prliću i ostalima kao članovi Udruženog zločinačkog pothvata (UZP), uprkos tome što je Žalbeno veće već odlučilo da oni nisu eksplicitno navedeni kao članovi UZP-a, onda će to biti perverzija istorije jer ne postoji nijedna haaška presuda kojom je utvrđeno da su zvaničnici Srbije (odnosno SRJ) bili uključeni u UZP u BiH“, smatra Luka Mišetić, jedan od advokata generala Ante Gotovine za Večernji list.

Jadranko Prlić, bivši predsednik Hrvatskog veća obrane (HVO) i vlade Hrvatske Republike Herceg-Bosne te ostala petorica u ovom procesu prvostepenom su presudom osuđeni na kazne u rasponu od 10 do 25 godina zatvora, sveukupno na 111 godina.

Oni su osuđeni za zločine koje su pripadnici HVO-a počinili nad muslimanskim stanovništvom, a prvooptuženi Prlić je, prema prvostepenoj presudi, znao za teške uslove u kojima su muslimani držani u zatočeništvu u zatvorima Dretelj, Gabela i Heliodrom.

Inače, pravosnažna presuda biće izrečena u vreme kada su, kako procenjuju stručnjaci, odnosi Hrvatske i Bosne i Hercegovine zategnutiji nego ikada posle rata.

Bivši predsednik Hrvatske Ivo Josipović smatra da za takve odnose ima više razloga, a kao prvi navodi da je Hrvatska ublažila politiku nemešanja u unutrašnje poslove susedne zemlje, koju je on, kaže, odlučno promovisao.

Drugi razlog Josipović vidi u nekoliko neodmerenih izjava predstavnika hrvatskog državnog vrha, posebno predsednice Kolinde Grabar Kitarović.

„Treće, hrvatski političari u BiH ponovno više ili manje diskretno naznačavaju povratak ideji trećeg entiteta, uz isto tako diskretnu podršku Hrvatske, što je bošnjačkoj politici u BiH crvena marama“, naveo je Josipović, ocenivši da su unutrašnji odnosi političara iz svih konstitutivnih naroda u BiH zaoštreni i to se, kako kaže, odražava i na odnose Hrvatske sa BiH.

Pored toga, dodaje Josipović, u BiH neki političari zaoštravanje odnosa koriste kao predizborni alat, uz zaključak da su za pogoršanje odnosa zaslužne i jedna i druga država, „iako ne sasvim ravnomerno“.

Josipović nije optimista kada je reč o posledicama presude Prliću i ostalima.

„Ako opstane kvalifikacija udruženog zločinačkog poduhvata koji uključuje najviše hrvatske zvaničnike, to će biti politički teret za Hrvatsku. Ali od njega kada se sve zbroji ni za drugu stranu neće biti koristi – tim više što je koncept udruženog zločinačkog poduhvata, njegov treći oblik, ozbiljnim pravničkim krugovima teško prihvatljiv, jer je presedan koji urušava tradicionalni koncept krivice. Ali, to je posebna tema“, kazao je Josipović ranije za Dojče vele.

“Hrvatska je pod pritiskom činjenice da ima jako dugu granicu s BiH, a BiH pod pritiskom činjenice da zavisi od Hrvatske jer želi da bude članica EU. Prema tome, obe države su objektivno govoreći ucenjene i nemaju mogućnost da se razmašu kao što bi to nekome poput Bakiru Izetebgoviću ili Kolindi Grabar Kitarović verovatno bilo srcu milo”, smatra politički analitičar Žarko Puhovski.

Dodao je da se pokazala pogrešnom ambicija da će rad Haškog suda dovesti do smirivanja napetosti nakon ratova na području bivše Jugoslavije.

“Intervenisanje istinom uvek izaziva puno više uznemirenja nego pomirenje. Ja ne očekujem ništa drugo već dodatna zahuktavanja”, kazao je Puhovski za Radio Sarajevo.

Uloga Hrvatske u ratu u BiH tema je oko koje se istoričari ne slažu u dvema državama ni više od 20 godina nakon tog sukoba.

“Uloga Hrvatske i Hrvata u ratu u BiH bila je pozitivna”, tvrdi Ante Nazor iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, dok Tvrtko Jakovina s Filozofskog fakulteta u Zagrebu smatra da su se vlasti u Zagrebu “najpre umešale pogrešno, a onda nikako”.

“BiH, zemlja u kojoj je Zagreb mogao imati najodlučniji i najvažniji upliv, ostala je dramatičan podbačaj naših diplomatija i politika”, smatra Jakovina.

Nazor, pak, kaže i da prvostepena presuda ne uvažava činjenice da je Hrvatska među prvima priznala nezavisnost susedne države i da bez Hrvatske i Hrvata ne bi bilo nastanka niti opstanka današnje BiH.

(Tanjug)

Izvor: NOVOSTI

Vezane vijesti:

Hrvatska u neizvesnosti zbog presude za „Herceg-Bosnu“

Inicijativa za opoziv Kitarović zbog pritiska na Tribunal

Za zvaničnike Herceg-Bosne zatraženo 220 godina zatvora

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: