fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Hes: Ponavljam istinu, moj deda je počinio teške zločine

Navikao sam se da me porodica i desničari širom Evrope mrze zbog onog što radim, kaže za „Tanjug“ Rajner Hes, unuk ozloglašenog komandanta Aušvica Rudolfa Hesa, odgovornog za masovno ubistvo oko dva i po miliona ljudi.

„Rad oslobađa“ – natpis iznad glavne kapije zloglasnog logora Aušvic
„Rad oslobađa“ – natpis iznad glavne kapije
zloglasnog logora Aušvic

Hes je došao u Srbiju povodom večerašnje premijere dugometražnog dokumentarnog filma Enkel, koji govori o Hesovom prijateljstvu sa Evom Morales Kor, preživelom logorašicom iz Aušvica.

Film Enkel nastao je u produkciji RTV-a i biće prikazan u novosadskom bioskopu „Arena sinepleks“.

Enkel na nemačkom znači unuk i rekonstruiše nesvakidašnji život Rajnera Hesa sve do susreta sa Evom Morales Kor.

Rajner Hes nikada nije želeo da pristane na nacističko nasleđe svoje porodice i kao tinejdžer je otišao od kuće jer se suprotstavio negiranju teških nacističkih zločina među najbližima.

„Stalno su mi govorili da je ‘to’ sa Holokaustom obično preterivanje. Baba mi rekla da deda ništa loše nije uradio i probala je da me odgaja u duhu nacionalsocijalizma. Dugo sam se borio sa tim prikrivanjem zločina u sopstvenoj porodici i na kraju sam doživeo srčani udar i pao u komu. Posle toga sam odlučio da glasno govorim istinu“, objasnio je Hes.

„Moj deda je počinio teške zločine. Mnogo ljudi je izgubilo život u Aušvicu. Danas sam se već navikao da me porodica i desničari širom Evrope mrze mog delovanja u javnosti“, istakao je Hes za Tanjug.

Hes je na čelu organizacije „Futsteps tim“, koja okuplja nacističke potomke koji su se suočili sa zločinima predaka.

Politički se aktivira kad god je potrebno umanjiti uticaj nacionalističkih partija, a aktivan je i u kontaktima s preživelim logorašima.

Za reditelja Aleksandra Reljića, Hes kaže da je „lud“ koliko i on.

„Pustio me je da se predstavim u filmu. Da pokažem ko sam zapravo. Pričali smo mnogo pre nego što smo počeli da snimamo. Imao sam osećaj kao da smo u timu. Bilo je to pravo otkriće za mene. Ekipa filma me je navela da ispričam ličnu dramu“, naveo je Hes.

Kaže da kada god je gost na nekim okupljanjima preživelih logoraša, organizatori uvek moraju da obezbede dodatne stolice ili ljudi moraju da sede na podu.

„Ljudi žele da me čuju. Pomažem svim preživelim logorašima da ostvare svoja prava u procesima protiv države Nemačke. Ohrabrujem njihovu veru i volju da nastave život posle tako stravičnog iskustva. U mom slučaju odlučnost u borbi protiv nacista i njihovih zlodela je postala opsesija“, kaže Hes.

Šokiran prisutnošću ustaške ideologije u Hrvatskoj 

Nedavno je bio u Hrvatskoj i bio šokiran koliko je ustaška ideologija sveprisutna u tom društvu.

„Nikako da se ljudi manu nacista i njihove ideologije. Sreo sam te zaluđenike u Švedskoj, Mađarskoj, Engleskoj, Nemačkoj… Ti ljudi veruju u iste stvari kao zločinci pre 70 godina. Nacisti su za mene obični kriminalci i ako se ta ideologija ne uguši jednom zasvagda, izazvaće opet sukob globalnih razmera. Mladi ljudi treba da znaju da je istorija deo njihovog identiteta i da je ne mogu ignorisati“, smatra Hes.

Rudolf Hes je bio nemački nacionalsocijalista, oficir SS-a, i od maja 1940. do novembra 1943. komandant koncentracionog logora Aušvic.

Njemu se pripisuje brza izgradnja logora i primena gasa „ciklon B“ u gasnim komorama. Dokazao se kao bezosećajan i nezainteresovan masovni ubica, retko se pojavljivao prilikom odabira ljudi koji će biti ubijeni u gasnim komorama.

Bio je ponosan na činjenicu da je prvi počeo sa upotrebom gasa „ciklona B“. Za vreme njegove komande u Aušvicu je ubijeno oko dva i po miliona ljudi.

Dok je Hes bio komandant u Aušvicu, nad zarobljenicima su vršena razna testiranja, sprovođena pod rukovodstvom Jozefa Mengelea.

Ljude su stavljali u komore pod pritiskom, smrzavani su, na njima su testirani razni lekovi, često su bili kastrirani i izloženi raznim drugim oblicima povređivanja i mučenja.

Rudolf Hes je nakon zarobljavanja 2. marta 1946. godine predat poljskim vlastima. Suđeno mu je u Varšavi između 11. i 29. marta 1947.

Ostao je veran nacističkoj ideologiji, nije pokazivao kajanje, a zločine je pravdao rečima da je samo radio svoj posao i izvršavao zadatke. Osuđen je na smrt i obešen 16. aprila 1947. godine.

Trejler za film „Enkel“

(Tanjug)

Izvor: RTS

Vezane vijesti:

Zver Aušvica: Pobila je pola miliona ljudi i terala ih da …

Unuk komandanta Aušvica: Za poštovaoce lika i dela moga …

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: