arrow up

Podijelite vijest:

Hasanbegović: HOS-ovih ploča treba da ima više širom Hrvatske

U ovom slučaju jedini relevantan kontekst Jasenovca je taj da je Jasenovac bio izložen brutalnoj srpskoj agresiji ’91. Proterani su svi Hrvati, oslobođen je tek ’95. godine, rekao je Hasanbegović

Zlatko Hasanbegović
Zlatko Hasanbegović

Zlatko Hasanbegović, bivši ministar kulture u vladi Tomislava Karamarka i bivši HDZ-ovac, povodom obećnja premijera Andreja Plenkovića da će naći adekvatno rešenje sporne spomen ploče HOS u Jasenovcu, smatra da ta ploča treba da ostane i da slična spomen obeležja pripadnicim HOS treba podizati širom Hrvatske bez ikakvih ograničenja.

Za Hasanbegović je, kaže, potpuno neprihvatljivo da zakoniti simbol jedne zakonite ratne jedinice bude predmet bilo kakvih preispitivanja i dovođenja u pitanje.

“Ne znam koje će biti rešenje. Iz ovoga što možemo čuti, čini se da je gospodin Plenković podlegao političkim pritiscima svojih koalicionih partnera, HNS-a i stranke gospodina Milorada Pupovca te da je doneo političku odluku da se pronađe rešenje”, kaže Hasanbegović za zagrebačku N1 tv.

Sad, dodao je, treba naći modalitet, jer u ovom trenutku ne postoji bilo kakvo zakonsko uporište za micanje ove ploče.

Komentarišući izjavu Plenkovića o traganju za rešenjem sporne ploče, Hasanbegović kaže da je to “traženje kvazi rešenja u skladu sa političkom filozofijom Andreja Plenkovića”.

“U ovom slučaju jedini relevantan kontekst Jasenovca je taj da je Jasenovac bio izložen brutalnoj srpskoj agresiji ”91. Proterani su svi Hrvati, oslobođen je tek ”95. godine. U odbrani i hrvatske države i tog kraja učestvovali su i hrvatski branitelji iz jedinice HOS-a i pod simbolima HOS-a i jedino relevantno što bi ne samo ovaj predsednik vlade, nego i svi drugi ubuuće u kotekstu ove ploče i Jasenovca trebalo da urade je da idu i zapale sveću na tom mestu i odaju očast vojnicima koji su poginuli za odbranu hrvatske države”, rekao je on.

Hasanbegović kaže da mesto i ceo Jasenovac ne mogu da nose hipoteku jasenovačkoga logora iz Drugoga svetskog rata.

A na pitanje da li je Jasenovac zločinački logor, Hasanbegović kaže da je u tom kontekstu svako mesto gde stradali ljudi je mesto zločina.

U konkretnom slučaju to pitanje je, kaže, potpuno irelevantno i jedna vrsta, kako je rekao, licemernog viđenjata da bi simboli HOS-a mogli biti postavljani u drugim delovima Hrvatske, ali ne i u Jasenovcu.

On smatra da je predsednik SNV i zastupnik i predsednik SDS S Milorad Pupovac taj koji zagovara da Jasenovac treba izdvojiti iz obeležja i pretvoriti u mesto posebnog pijeteta.

A to je, kaže, upravo ono što je odbijao u gradu Vukovaru.

Smatra i da ustaški poklič “za dom spremni” ne treba zabranjivati jer, kako kaže, za tim nema potrebe.

” Zabranama se ne može postići ništa, one izazvivaju bunt i prkos. Nama treba jedna nova politička kultura i jedna nova državna i nacionalna paradigma koju sam zastupao i kao političar i kao ministar kulture, a to je da je istinski temelj na kojem počiva hrvatska država pobeda u Domovinskom ratu. Sve drugo znači izazivanje beskrajnih podela bez početka i kraja”, kaže Hasanbegović.

(Tanjug)

Izvor: NOVOSTI

Vezane vijesti:

Jakovčić: Tabla sa ustaškim pozdravom u Jasenovcu – svjetski skandal

U HRVATSKOJ VRI zbog „Za dom spremni“, pokrenuta lavina

„U čemu je razlika između ‘Zig Hajl’ i ‘Za dom spremni’?“

Potvrđeno: Ploča sa ustaškim pozdravom ostaje u Jasenovcu

Krivična prijava zbog sporne ploče u Jasenovcu

NAJNOVIJE VIJESTI

Svjedoci pakla

Došao je kraj ćutanju o stradanju Srba. U kon­tek­stu pro­mijenjenih istorijskih okolnosti, a

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​