fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Grobovi Srba u dolini smrti

Za vreme Prvog svetskog rata u austrougarskim logorima širom Slovačke umrlo čak 8.000 Srba, a u Velikom Međeru čak 5.500. Groblje bilo dugo zaboravljeno i zapušteno, čak i iznajmljeno za trening pasa. Tek 2003. uređeno

https://jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/img/preporucujemo/2013/barake-logora-ceska.jpg

I DANAS, skoro sto godina od početka Prvog svetskog rata, potomci srpskih boraca iz otadžbine traže po Slovačkoj grobove svojih najmilijih. Pomažemo koliko možemo da utvrdimo istinu o stradanju naših ljudi i da sačuvamo sećanja na Srbe koji su kao zarobljenici ili vojnici stradali u oslobodilačkom ratu. Podigli smo im spomenik kao zahvalnost srpskog naroda svojim herojima!

Ovim rečima se Stane Ribić, predsednik Udruženja Srba u Slovačkoj, obratio članovima srpske delegacije koja je tokom prošle nedelje položila cveće na srpske grobove u Velikom Međeru u Slovačkoj.

Za vreme Prvog svetskog rata Srbi su na području Slovačke doživeli teška stradanja. Pre svega u zarobljeničkim logorima – u Nađmeđeru ili Velikom Međeru, Dunajskoj Stredi, Šamorinu i u drugim mestima.

– U logoru nije bilo masovnih ubistava, ali je bilo masovnog stradanja. Srbi su umirali od tifusa, gladi i iscrpljenosti. U logorima u Slovačkoj umrlo je oko 8.000 srpskih zarobljenika, a u Velikom Međeru najviše, 5.500 Srba – svedoči dr Nebojša Kuzmanović, koji istražuje stradanja Srba u Slovačkoj.

KNjIGA I FILM – ALEKSANDAR Neveri, gradonačelnik Velikog Međera, odlučio je da na stogodišnjicu Prvog svetskog rata sa slovačkim Srbima objavi knjigu „Srpsko groblje“, da se uradi dokumentarni film i preuredi ovo memorijalno mesto, kako bi bilo i istorijski spomenik.

O stradanju Srba prvi je pisao istoričar Risto Kovijanić, koji je tvrdio da je „Austro-Ugarska dala veliki doprinos kulturnom varvarizmu“. Učesnik je tri rata, a tamnovao je u dva konclogora. Jedan od njih bio je upravo logor Nađmeđer, u kome je bio od 1916. do 1918. godine. Iskustva iz tog perioda je opisao na slovačkom i srpskom u knjizi „Nađmeđerska – dolina smrti“, sa podnaslovom „Na grobovima 6.000 srpskih mučenika“. Sastavio je i prvi spisak žrtava ovog logora.

– Na groblju je, po Kovijaniću, samo za dva meseca – od 20. decembra 1914. do 20. februara 1915. – palo preko 2.900 Srba, koje su „sahranili“ u 155 bezimenih dunavskih močvara. Konclogor u Velikom Međeru je bio zatvor za vojnike, ali i cele porodice iz Srbije i Crne Gore, koje su dale dobrovoljce u srpsku vojsku – naglašava Stane Ribić, lider srpske zajednice u Slovačkoj.

Zvanično groblje u Nađmeđeru je nastalo 1918. godine kao deo italijanskog ratnog groblja. Kako nikada nije urađen spisak sahranjenih Srba, njihova imena mogu se čitati sa nadgrobnih spomenika: „Ovde počiva Vuko Neimarević, umro 1917. Spomenik podiže njegov brat Momčilo.“ Na grobu Nikole Bojića natpis je nečitak. Na nekim pločama pišu samo inicijali, recimo – M. Glišić, ili broj pokojnika – 1520.

Groblje je bilo zaboravljeno i zapušteno sve do 2002. godine, kada su ga uredili Srbi iz Bratislave. O srpskom groblju Veliki Međer, posle Zejtinlika najvećoj srpskoj grobnica izvan otadžbine, najpre je brinula Kraljevina SHS, koja je označila grobove i sagradila malu kapelu, a potom država Čehoslovačka, koja je u tome bila krajnje aljkava. Posle raspada ČSSR i SFRJ groblje su posećivali samo predstavnici Udruženja boraca oslobodilačkih ratova i pravoslavni sveštenici iz Komarna.

– Kada sam 2001. godine posetio Veliki Međer, bio sam šokiran onim što sam video. Groblje podignuto na kraju naselja postalo je deo varoši. Polovina srpskog groblja je na zahtev lokalnih obožavalaca pasa pretvorena u trkalište za kučiće – lokalna mađarska samouprava celo groblje je iznajmila mesnom kinološkom društvu, koje je tu napravilo pseće trkalište. Druga polovina groblja je bila obrasla travom, a kapela ruinirana – govori i danas uzbuđeno dr Kuzmanović.

Početkom oktobra 2001. zvanična vlast u Bratislavi anulirala je sramnu odluku lokalne samouprave u Velikom Međeru.

– U međuvremenu, srpsko udruženje „Svetozar Miletić“ je renoviralo groblje i izgradilo spomen-ploču, na kojoj piše: „Srpskim mučenicima stradalim 1914-1918. Srpski narod“ – ponosan je dr Kuzmanović.

Od 2004. godine, svakog novembra, na Dan primirja u Prvom svetskom ratu, i svakog Vidovdana, srpske delegacije polažu vence i odaju počast stradalim Srbima u Velikom Međeru. Prošle godine je gradonačelnik prihvatio i inicijativu udruženja da ulica na kojoj se nalazi srpsko groblje ponese naziv Srpska.

SPOMENICI

NA tlu Slovačke postoji osam spomenika srpskih stradanja – mesta Komarno, Trnava, Žilina, Ilava, Banska Bistrica i Šamorin imaju vojničko groblje sa nepoznatim brojem poginulih vojnika Kraljevine Srbije. U Trenčinu se nalazi spomenik sa kosturnicom podignut 1928. u kome je sahranjeno 56 Srba, boraca Prvog svetskog rata.

Marko LOPUŠINA

Izvor: VEČERNjE NOVOSTI

 

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: