Gradonačelnik Novalje dovodi u pitanje povijesno utvrđene činjenice o ustaškim logorima

Prosvjedujemo zbog izjava gradonačelnika grada Novalje Ivana Dabe na sjednici Gradskog vijeća grada Novalje i u kasnijem oglašavanju, kojima umanjuje i revidira ustaške zločine u logoru Slana i Metajna.

Takvim činom pokazuje ili svoje poražavajuće neznanje o povijesnim događajima u mjestu kojim već dugi niz godina upravlja ili podilaženje dijelu javnosti kojem smeta sjećanje na žrtve ustaških logora na Pagu.

Unatoč tome što je pokazao volju i spremnost za dijalogom usuglašavanjem teksta spomen-ploče koja je nakon tri godine dogovora postavljena u uvali Slana u lipnju 2026., ili možda baš zbog toga, Ivan Dabo sada ponovno dovodi u pitanje povijesno utvrđene činjenice o postojanju i d‌jelovanju logora Metajna, predstavljajući ga kao mjesto gd‌je su „ženske“ i Жidovi pjevali i trgovali.

Podsjećamo zbog toga na temeljne činjenice o osnivanju i funkcioniranju obaju logora.

Na oba mjesta krajem lipnja 1941. otvoreni su logori kojima je upravljala, organizirala ih i nadzirala ustaška vlast. U logoru u uvali Slana bili su smješteni uglavnom muškarci židovske, srpske i drugih nacionalnosti, u odvojene dijelove logora, bez mogućnosti međusobne komunikacije. Mjesto gd‌je se nalazio logor smješten je na golom kamenu, bez vegetacije i pitke vode. Zatočenici su bili podvrgnuti teškom prisilnom radu, te su radili i po 10 do 12 sati, na visokim dnevnim temperaturama, bez hrane i vode. Osim toga, bili su izloženi teškom ponižavanju i mučenju od strane ustaša, te ubijanju. Oni koji nisu odmah ubijeni, umirali su od bolesti ili teških uvjeta u logoru.

Logor Metajna nalazio se prvo u dvije, zatim u tri kuće na rubu mjesta. U tom su logoru bile smještene žene, često supruge i d‌jeca zatočenika u logoru Slana. Uglavnom su isto bile židovske i srpske nacionalnosti. Kao i muškarci u logoru Slana, i žene u logoru Metajna bile su podvrgnute prisilnom radu uz minimalne količine vode i hrane. Iz svjedočanstva rijetkih preživjelih žena, saznajemo o učestalim silovanjima i drugom seksualnom nasilju u logoru, kao i o likvidacijama žena i d‌jece. Dakle, u Metajni nije bio podlogor, nego zaseban logor za žene i d‌jecu.

Negiranje i iskrivljavanje tih činjenica uvredljivo je za žrtve, njihove obitelji i potomke, kao i za zajednice žrtava. Štetno je i za hrvatsko društvo i njegovo suočavanje s ustaškim zločinima. Posljedice takvih izjava te iskrivljavanja i umanjivanja činjenica svjedočimo svakodnevno. Veliča se ustaški režim, uzvikuje se ustaški pozdrav, ističu se ustaški simboli. Svjedočimo nasilju, govoru mržnje, netrpeljivosti prema Жidovima, Srbima i drugima, otvoreno,  na ulicama i gradovima u Hrvatskoj. Posljedica toga je i ponovno razbijanje spomen-ploče u uvali Slana, nakon samo mjesec dana od postavljanja, za koje je ponovno odgovoran (ne)poznati počinitelj.

Pozivamo zato gradonačelnika Ivana Dabu da se javno ispriča za svoju izjavu i da ne negira postojanje i strašne uvjete logora logora Slana i Metajna. Svaki pokušaj negiranja, umanjivanja povijesno utvrđenih činjenica postojanja tih logora, zločina počinjenih nad nedužnim žrtvama u tim logorima, čin je barbarizma, primitivizma i nečovječstva, nespojivih s načelima suvremenih demokratskih društava u Europi i svijetu.

Pozivamo ga da nastavi dijalog s predstavnicima zajednica žrtava i drugim uključenim organizacijama, oko obilježavanja mjesta na kojima su se ti logori nalazili.  Kao odgovoran načelnik, obnašatelj izvršne vlasti, tim više je u obvezi poštovati Ustav Republike Hrvatske. To znači da treba zatražiti od policije i nadležnih pravosudnih tijela da istraže okolnosti ponovnog uništavanja spomen-ploče, koja je razbijena već četvrti put, te da identificiraju i procesuiraju odgovorne počinitelje.

Pozivamo ga da, s ciljem obrazovanja mještana te stvaranja klime u kojoj će obilježja na mjestima logora Slana i Metajna moći trajno stajati, u Novalji otvori izložbu „Slana – put bez povratka“, autora Ive Pejakovića, kao i izložbu „Slana – radikalni krajobrazi“, autora Davora Konjikušića, Nike Petković i Gorana Andlara. Pozivamo ga i da organizira predstavljanje zbornika „Slana i Metajna. Logori na Pagu i kultura sjećanja“ Instituta Ivo Pilar te druge slične aktivnosti.

Na kraju, poručujemo mu da turizam ne smije biti ispred sjećanja i pamćenja žrtava.

Više informacija o logorima Slana i Metajna pročitajte ovd‌je.

Izvor: DOCUMENTA – Centar za suočavanje s prošlošću

Foto: Razbijena ploča u uvali Slana, 6. kolovoza 2026. Autor: Jernej Božič.