arrow up

Podijelite vijest:

Godišnjica krvave kozaračke epopeje: Pokušaj zatiranja Srba

Desetog juna 1942. godine njemački vojnici i ustaše napali su narod Kozare, počinivši jedan od najvećih ratnih zločina na prostorima bivše Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu – srpsko stanovništvo je ubijano i raseljeno, a poseban zločin počinjen je nad djecom.
Izbeglice sa Kozare (foto: radiogornjigrad.wordpress.com) -

Izbeglice sa Kozare (foto: radiogornjigrad.wordpress.com)

Ofanziva Nijemaca i ustaških jedinica /oko 40.000 vojnika/ zatvorila je obruč oko slobodne teritorije kozarske oblasti.

Oko 80.000 srpskih civila našlo se na udaru nacističkih snaga, a branilo ih je 3.500 boraca Drugog krajiškog partizanskog odreda.

Ipak, Kozarčani su izdržali 50 dana teških borbi – poginulo je oko 1.700 partizana, ali je na nekim mjestima obruč probijen i spaseno je oko 15.000 civila.

Nijemci i ustaše spalili su i opljačkali sva srpska sela, pobili dio stanovništva, uključujući ranjenike, a oko 60.000 civila otjerali u logore, mahom u Jasenovac.

Agresorske snage sačinjavali su dijelovi Treće njemačke divizije, kao i glavnina Prvog zbora, odnosno korpusa ustaške Nezavisne Države Hrvatske /NDH/.

Najužasnija je sudbina srpske djece sa Kozare – neka su pobijena pred svojim kućama zajedno sa cijelim porodicama, a neka sa odvojena od roditelja i završila u logorima za djecu u NDH.

Majke su odvajane od djece i upućivane na rad u Njemačku u nacističke logore, a mališani prebacivani u posebne logore gdje su mnogi poumirali od gladi i tifusa.

Mnogi mališani su dodijeljeni porodicama u NDH – neki su nakon rata tražili svoju pravu rodbinu, a neki zauvijek ostali nesvjesni svog porijekla jer su bili suviše mali da bi zapamtili ili su im porodice pobijene.

U spasavanju srpske djece iz ustaških logora naročito se istakla Diana Budisavljević, koja se bavila humanitarnim radom u Zagrebu.

Ona je uspjela da hiljade srpskih mališana skloni iz Jasenovca, Siska i drugih logora.

Diana je u svom dnevniku svjedočila o užasima kroz koji su ta djeca prošla u ustaškim kazamatima. Ustaške snage su imale namjeru da neke mališane, kojima su pobile porodice, odgoje kao ustaše.

U Staroj Gradiški, jednom od logora u koji su dovođena srpska djeca, Diana Budisavljević srela se sa zloglasnim ubicom Maksom Luburićem, koji je bio bijesan što mora da pusti kozarske mališane.

Prema svjedočenju Budisavljevićeve, Luburić, jedan od najvećih ustaških zločinaca, rekao je da ima “dovoljno katoličke djece koja u Zagrebu rastu u bijedi, te da treba brinuti za njih, a ne za pravoslavnu djecu”.

Istorijski izvori navode da je najmanje 5.000 mališana sa Kozare poumiralo od bolesti i gladi ili ubijeno u Jasenovcu i okolnim mjestima.

Ostali su stradali po drugim ustaškim stratištima ili su internirani u neke porodice.

Stradanje naroda Kozare, koje je počelo 10. juna 1942. godine, zauvijek je izmijenilo domografsku strukturu tog područja. Bio je to genocid ustaša i Nijemaca nad srpskim stanovništvom i pokušaj njegovog zatiranja.

Kozarska epopeja jedna je od najkrvavijih na ovim prostorima tokom vlasti nacista i ustaša. Cijeli narod bio je meta napada i uništenja, ali je opstao zahvaljujući otporu i želji za slobodom.

Izvor: RTRS

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​