arrow up

Podijelite vijest:

Genocid ili suicid

Sada je na državi Srbiji da ćuti i posmatra, i da se ne zaleće u rešavanju onih 60.000 albanskih zahteva za srpske dokumente. Srbima se prvi put pruža šansa da odigraju na faktor vremena i sve će doći na svoje

Ratko Dmitrović

Ratko Dmitrović


Albanski pisac, Ismail Kadare, koji već decenijama živi u Francuskoj, oglasio se povodom misterioznog iseljavanja Albanaca s Kosova i Metohije. Nije mu jasno, kaže, o čemu se tu radi, zašto odlaze “sa svoje zemlje”. Kadare proces koji, istina, nije baš lako objašnjiv, naziva genocidom – raseljavanje je jedna od najozbiljnijih formi genocida i vodi ka uništavanju nacije, veli – izražavajući strah da je Kosovo na putu uništenja.

Šta je na sceni? Da li je pukla “ljubav” Albanaca i velikih sila? Nije li sve ovo što se događa na rubnom prostoru Evroazije, u Grčkoj, gore na kavkaskom grebenu, spustilo akcije kosmetskih Albanaca na za njih tragično nizak nivo. Nije li im saopšteno da će ubuduće sami morati da brinu o sebi?

Drugi pristup analize fenomena bežanja Albanaca s Kosova kaže da se taj geografski prostor pretvorio u novi oblik feudalnog uređenja društva u kojem jedan sloj živi izuzetno dobro, od preprodaje droge i kriminala u celoj Evropi, dok većina nema posla, nema od čega da živi i terana hemijskim reakcijama tela traži mesto za preživljavanje.

Pokidano je gotovo sve što je u kosovskom društvu imalo tradicionalnu nit. Do pre dvadesetak godina prosek dece po albanskoj porodici na Kosovu bio je preko četiri. Sada je jedva dvoje. Njihovo selo, uporište tradicije i opstanka izumire (kao i na celom Balkanu), kriza u Evropi sasekla je porodične dotacije iz dijaspore; proizvodnje na Kosovu nema, industrija ne postoji (osim industrije opijata), a postotak obolelih od karcinoma i drugih malignih bolesti visoko je iznad evropskog. To su im podarili njihovi “oslobodioci” 1999. godine. Strani ambasadori i misije na Kosovu ne koriste ni vodu ni hranu s Kosova. Radijacija je duboko u lancu prehrane na Kosovu. Znaju to, bolje od svih nas, ovi što beže s Kosova, a reč je, to je podatak koji nije dovoljno poznat, o mladim i relativno obrazovanim ljudima.

Neko je ovih dana kazao da Albanci nikada ništa kolektivno nisu radili bez smišljenog cilja, plana i organizacije. Pretpostavlja se da iza masovnih odlazaka stoje albanski politički lideri koji misle da im je to presudna karta u Briselu. Da li je i kakva je, videćemo. Veoma brzo.

Zbog čega Kadare spominje genocid? Kako to da genocid nije bilo proterivanje s Kosova 250.000 Srba, po okončanju NATO bombardovanja? I kako to jedan narod sam nad sobom sprovodi genocid? Terminološki je ispravnije suicid, ali to onda traži mnogo, mnogo ozbiljniju analizu.

Aktuelna muka Albanaca s Kosova i Metohije prolazi bez srpske ruke. Do sada, a to traje vekovima, bilo je drugačije, Srbi su bili krivi za sve. Sada je na državi Srbiji da ćuti i posmatra, i da se ne zaleće u rešavanju onih 60.000 albanskih zahteva za srpske dokumente. Srbima se prvi put pruža šansa da odigraju na faktor vremena i sve će doći na svoje. Propao je projekat države Kosovo. Ne jauče Kadare uzalud.

Piše: Ratko Dmitrović

 

Izvor: NOVOSTI

 

Vezane vijesti: Ratko Dmitrović

NAJNOVIJE VIJESTI

Dobrila Kukolj

Banjaluka Svjedoči: Rođena sam u jednom od najljepših sela ko­je je smješteno na

Svjedoci pakla

Došao je kraj ćutanju o stradanju Srba. U kon­tek­stu pro­mijenjenih istorijskih okolnosti, a

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​