arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

GAJDOBRO DOBRA, KROŠNjO GRANATA: Svečano otvorena izložba „Prebilovci“

Gajdobra je rodna i dobra grana hercegovačkog bića, njegov duhovni i zemni pelcer u ravnoj Panoniji koji do danas zlatne jabuke rađa. Srbiji je darovala 39 doktora nauka i 37 državnih reprezentativaca, od toga 19 univerzitetskih profesora.

Foto: Nikola Janičić

Pravilna ijekavica srpskog jezika, osnovna škola „Aleksa Šantić“, biblioteka „Jovan Dučić“, trg i spomenik vojvode Luke Vukalovića, hram Svetog Vasilija Ostroškog, narod zdrav, lijep, stasit i vitak…

Gajdobra – Hercegovina što je kao ptica sletjela na kukuruzna polja i nestajne brazde Srpske Vojvodine.

Ne znam da li je i ova izreka nastala u Gajdobri, a lako je mogla. Tada se svuda među našim kolonistima mogla čuti.

Naime, poslije naseljavanja srpskog naroda iz Hercegovine u Banat, Bačku i Baranju svega je bilo samo lagodnosti nije. Trebalo je graditi i sijati, raditi i živjeti, ali najteže se bilo navići.

Na početku i povrh svega bolio je u grudima onaj pusti kamen. Ostale oči bez gorskih visina i nebeskih plavina, bez kamenitih čistina. A svuda okolo ravno i kaljavo, nemaš zašto okom zapet, nemaš na čem noge propet.

Foto: Nikola Janičić

Neki su se vrtali čim spustiše zavežljaj na zemlju što im je nova država ustupi na korist.

A oni koji ostadoše danju su težačili, a noću Hercegovinu sanjali. U snovima su kolali „s vilama i stuhama“ po dolima i torima, po vrletima i podima, gumnima i stublima, koja im „dolje“ ostaše.

A kada nakon godinu-dvije pojedini krenuše da obiđu rodbinu, te izvjeste kako su se obikli na „novoj zemlji“, narod je pred njih izlazio i kumio ih da pozdrave „sve naše dolje“. Jedan starina pružio je putniku ruku i toplo ga zamolio: „Sinko, pozdravi mi prvo brdo!“

Foto: Nikola Janičić

Na poziv Srpske pravoslavne crkvene parohije Gajdobra, Mjesne zajednice Gajdobra, naroda Gajdobre i sveštenika Aleksandra Brašanca, izložba „Prebilovci“, autora Dragoslava Ilića i Predraga Loza, svečano je otvorena 23. novemra 2018. godine u područnoj biblioteci „Jovan Dučić“ u Gajdobri. Nosilac projekta ove izložbe je UG Jadovno i KC Novi Sad.

Dječak sa zavratom u zlatoveznoj dušanki i djevojčica sa ćurdijom i tkanicom pod paftom služili su hljeb i so, dočekujući dobrodošlicom sve koji su se te večeri sabrali oko ikone Svetih prebilovačkih novomučenika.

Foto: Nikola Janičić

Svečanost je započela molitvom i blagoslovom sveštenika Aleksandra Brašanca, koji je pozdravio goste i prisutni narod iskazavši radost zbog upriličene izložbe, a potom izložio besjedu.

Foto: Nikola Janičić

Đaci Osnovne škole „Aleksa Šantić“ iz Gajdobre uz savjete nastavnika istorije Anđe Šušić pripremili su emotivan i lijep recital u spomen na stradalu prebilovačku djecu i njihove majke.

Gajdobranka Dara Krunić kazivala je pjesmu „Prebilovci“, srpskog pjesnika Dragomira Dujmova, koji živi u Budimpešti, a čiji preci potiču iz Hercegovine.

Foto: Nikola Janičić

O srpskom iskustvu genocida i vaskrsenja u Hercegovini govorili su Milenko Jahura, predsjednik Srpskog nacionalnog društva „Prebilovci“ i Goran Lučić, kao potomak preživjelih u ustaškom genocidu (1941.-1945.), te kao publicista koji je sabrao iskustva genocida u Hercegovini, odraze njegovih posljedica i slike savremenog stanje na prostorima genocidnog izvršenja.

Foto: Nikola Janičić

Ovo veče sabranja oko svojih svetih pjesmom su ukrasili članovi pjevačke grupe „Zvuci s kamena“.

Domaćin večeri bio je prof. Jovo Radoš koji je goste bratski i srdačno dočekao, a onda ih ispratio sa hercegovačkom gangom: „S dobrom pošli braćo Hercegovci!“

Veli nek` znate da ste bili u Gajdobri!

Autor: G. L.

Vezane vijesti:

GAJDOBRA, 23.11. 2018. GODINE: Otvaranje izložbe „Prebilovci“

Jahura: Prebilovci su ujedinili Hercegovce sa obe strane …

Prebilovci, 9. avgust: Liturgiju u slavu Svetim Prebilovačkim …

NAJNOVIJE VIJESTI

Dara Banović

Dara Banović, iz sela Veliko Palančište, opština Prijedor, Republika Srpska, je živi svjedok

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​