fbpx
Ж | Ž

Podijelite vijest:

GAJDOBRO DOBRA, KROŠNjO GRANATA: Svečano otvorena izložba „Prebilovci“

Gajdobra je rodna i dobra grana hercegovačkog bića, njegov duhovni i zemni pelcer u ravnoj Panoniji koji do danas zlatne jabuke rađa. Srbiji je darovala 39 doktora nauka i 37 državnih reprezentativaca, od toga 19 univerzitetskih profesora.

Foto: Nikola Janičić

Pravilna ijekavica srpskog jezika, osnovna škola „Aleksa Šantić“, biblioteka „Jovan Dučić“, trg i spomenik vojvode Luke Vukalovića, hram Svetog Vasilija Ostroškog, narod zdrav, lijep, stasit i vitak…

Gajdobra – Hercegovina što je kao ptica sletjela na kukuruzna polja i nestajne brazde Srpske Vojvodine.

Ne znam da li je i ova izreka nastala u Gajdobri, a lako je mogla. Tada se svuda među našim kolonistima mogla čuti.

Naime, poslije naseljavanja srpskog naroda iz Hercegovine u Banat, Bačku i Baranju svega je bilo samo lagodnosti nije. Trebalo je graditi i sijati, raditi i živjeti, ali najteže se bilo navići.

Na početku i povrh svega bolio je u grudima onaj pusti kamen. Ostale oči bez gorskih visina i nebeskih plavina, bez kamenitih čistina. A svuda okolo ravno i kaljavo, nemaš zašto okom zapet, nemaš na čem noge propet.

Foto: Nikola Janičić

Neki su se vrtali čim spustiše zavežljaj na zemlju što im je nova država ustupi na korist.

A oni koji ostadoše danju su težačili, a noću Hercegovinu sanjali. U snovima su kolali „s vilama i stuhama“ po dolima i torima, po vrletima i podima, gumnima i stublima, koja im „dolje“ ostaše.

A kada nakon godinu-dvije pojedini krenuše da obiđu rodbinu, te izvjeste kako su se obikli na „novoj zemlji“, narod je pred njih izlazio i kumio ih da pozdrave „sve naše dolje“. Jedan starina pružio je putniku ruku i toplo ga zamolio: „Sinko, pozdravi mi prvo brdo!“

Foto: Nikola Janičić

Na poziv Srpske pravoslavne crkvene parohije Gajdobra, Mjesne zajednice Gajdobra, naroda Gajdobre i sveštenika Aleksandra Brašanca, izložba „Prebilovci“, autora Dragoslava Ilića i Predraga Loza, svečano je otvorena 23. novemra 2018. godine u područnoj biblioteci „Jovan Dučić“ u Gajdobri. Nosilac projekta ove izložbe je UG Jadovno i KC Novi Sad.

Dječak sa zavratom u zlatoveznoj dušanki i djevojčica sa ćurdijom i tkanicom pod paftom služili su hljeb i so, dočekujući dobrodošlicom sve koji su se te večeri sabrali oko ikone Svetih prebilovačkih novomučenika.

Foto: Nikola Janičić

Svečanost je započela molitvom i blagoslovom sveštenika Aleksandra Brašanca, koji je pozdravio goste i prisutni narod iskazavši radost zbog upriličene izložbe, a potom izložio besjedu.

Foto: Nikola Janičić

Đaci Osnovne škole „Aleksa Šantić“ iz Gajdobre uz savjete nastavnika istorije Anđe Šušić pripremili su emotivan i lijep recital u spomen na stradalu prebilovačku djecu i njihove majke.

Gajdobranka Dara Krunić kazivala je pjesmu „Prebilovci“, srpskog pjesnika Dragomira Dujmova, koji živi u Budimpešti, a čiji preci potiču iz Hercegovine.

Foto: Nikola Janičić

O srpskom iskustvu genocida i vaskrsenja u Hercegovini govorili su Milenko Jahura, predsjednik Srpskog nacionalnog društva „Prebilovci“ i Goran Lučić, kao potomak preživjelih u ustaškom genocidu (1941.-1945.), te kao publicista koji je sabrao iskustva genocida u Hercegovini, odraze njegovih posljedica i slike savremenog stanje na prostorima genocidnog izvršenja.

Foto: Nikola Janičić

Ovo veče sabranja oko svojih svetih pjesmom su ukrasili članovi pjevačke grupe „Zvuci s kamena“.

Domaćin večeri bio je prof. Jovo Radoš koji je goste bratski i srdačno dočekao, a onda ih ispratio sa hercegovačkom gangom: „S dobrom pošli braćo Hercegovci!“

Veli nek` znate da ste bili u Gajdobri!

Autor: G. L.

Vezane vijesti:

GAJDOBRA, 23.11. 2018. GODINE: Otvaranje izložbe „Prebilovci“

Jahura: Prebilovci su ujedinili Hercegovce sa obe strane …

Prebilovci, 9. avgust: Liturgiju u slavu Svetim Prebilovačkim …

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: