Fašizam u praksi: Samo 30 odsto Hrvata veruje u suživot sa Srbima

Samo 30 odsto ispitanika starosti od 14 do 29 godina smatra da postoje kvalitetni uslovi za suživot Hrvata i Srba u nekad ratom zahvaćenim područjima, a 23 odsto podržava pravo nacionalne manjine da koristi vlastito pismo i jezik u službenim prostorijama institucija.

Prema pisanju hrvatskog portala Novosti, u odnosu na 2012. godinu, u Hrvatskoj je došlo do povećanja nacionalne isključivosti, a slabljenja isključivosti prema seksualnim manjinama, pri čemu mladi i dalje iskazuju visoku socijalnu distancu prema homoseksualnim osobama, jedan je od zaključaka istraživanja Fondacije Friedrić Ebert Stiftung o aktualnim trendovima, ponašanju i stavovima mladih, koje je sprovedeno na uzorku od 1.500 mladih starosti od 14 do 29 godina.

Istraživači ističu da je Domovinski rat imao snažne posledice na gotovo sve društvene aspekte, pa i na izražen antagonistički stav prema srpskoj manjini u Hrvatskoj.

Da postoje kvalitetni uslovi za suživot Hrvata i Srba u nekad ratom zahvaćenim područjima, smatra manje od trećine ispitanika (30 posto), pri čemu manje od četvrtine (23 posto) podržava pravo nacionalne manjine da koristi vlastito pismo i jezik u službenim prostorijama institucija.

Istraživanjem je utvrđeno da među mladima prevladava empatija prema građanima koji su kao civili stradali u ratnim događanjima (65 posto).

Svaki drugi ispitanik smatra da je javnost u određenoj meri zasićena temama vezanima uz Domovinski rat te da bi evociranje prošlosti trebalo zameniti javnim diskusijama o budućnosti društva.

Takođe, gotovo polovina ispitanika slaže se sa stavom da se nedavna prošlost stavi u okvire istorije kao nauka i struke.

Visok udeo ispitanika (dve petine) odbija ideju procesuiranja ratnih zločina koje su počinili pripadnici Hrvatske vojske, što implicira – ističu istraživači – da je jednakost pred zakonom za značajan deo ispitanika relativan koncept.

Četvrtina se slaže s cenzurom ili ograničavanjem slobode govora u javnim debatama čije se teme tiču Domovinskog rata. S druge strane, izostanak interesa za nedavnu prošlost izražava 36 posto ispitanika.

Istraživanje se bavilo i pitanjem koliko mladi prihvataju određene socijalne i etničke grupe koje bi potencijalno doselile u njihovo susedstvo.

U najvećoj meri ispitanici su skloni da prihvate penzionerski par, studente, lokalnu porodicu s puno dece i porodicu iz Zapadne Europe.

S druge strane, oko dve petine (37 posto) prihvatilo bi homoseksualne osobe za komšije, 29 posto izbjeglice, a 16 posto Rome.

Najviše isključivosti iskazuju prema bivšim zatvorenicima i zavisnicima s obzirom na to da bi ih za komšije tolerisalo devet odsto ispitanika.

U odnosu na prošlo istraživanja iz 2012. došlo je do određenih promena – tolerancija prema homoseksualnim osobama se povećala, a smanjila se prema Romima što, kažu istraživači, može ukazivati na trend istovremenog jačanja nacionalne i slabljenja polne isključivosti.

Potencijalno ostvarivanje bliskih veza s osobama drukčijih socijalnih karakteristika mladima je većinom (63 posto) zamislivo, tim više što su i dosadašnji podaci pokazali da 60, odnosno 70 posto ispitanika ima prijatelje drukčijeg etniciteta i veroispovesti.

Izvor: SRBIN.INFO