arrow up

Podijelite vijest:

EVROPSKI SUD NIJE IMAO PRAVO NA REVIZIJU DEJTONA

milorad1.jpg

BIJELJINA, 6. MARTA (SRNA) – Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ocijenio je da Evropski sud za ljudska prava u Strazburu nije imao pravo da se upusti u reviziju Dejtonskog sporazuma – međunarodnog ugovora čijem su zaključenju doprinijele, a potom svjedočile najveće svjetske sile.

“Nije mogao, niti imao pravo, ali u današnjem svijetu i to je moguće. BiH je obavezana međunarodnim ugovorom na primjenu Evropske konvencije, pa i njenog Protokola broj 12 koji je bio osnov za presudu Evropskog suda. Inače, taj Protokol nije ratifikovalo 30 država Savjeta Evrope, a samo 17 jeste. To dovoljno govori”, navodi Dodik u kolumni u “Glasu Srpske”.

Dodik postavlja pitanje da li iko može mijenjati međunarodni ugovor, suprotno postupku njegovog zaključenja i obavezujuće primjene, kako su se strane potpisnice obavezale članom 3.3.b Ustava.

“Presuda Evropskog suda je jedan od instrumenata revizije dejtonskog Ustava BiH i to je nastavak onoga što su prvi započeli visoki predstavnici primjenom takozvanih izmišljenih bonskih ovlašćenja, sa čijom se bespravnošću i posljedicama muči BiH, a sve više briselska administracija”, ističe Dodik.

Predsjednik Srpske podsjeća da je “bošnjačka nezajažljivost u stvaranju unitarne države po mjeri samo bošnjačke nacije jednom sve narode odvela u krvavi građanski rat”. “Rata više neće biti, ali je raspad moguć po istoj formuli nestanka Jugoslavije – odlukom velikih sila kada konstatuju da nije mogla opstati ni `Jugoslavija u malom` kakvom se uvijek smatrala višenacionalna BiH. Kada to nije dovoljno, onda su `ostali` Sejdić-Finci, u stvari oni koji pripadaju bošnjačkim političkim opcijama, krenuli pred Evropski sud, koji je prihvatio njihovu apelaciju”, kaže predsjednik Srpske.

“Interesantno je da se Evropski sud nije oglasio nadležnim za drastična kršenja ljudskih prava upravo od strane OHR-a, daleko gorim od nemogućnosti kandidovanja onih koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici nekog od tri konstitutivna naroda”, navodi Dodik.

Predsjednik Srpske podsjeća da je mirovni sporazum samo okvir koji svojim sadržajem upućuje na anekse koji su kao njegov sastavni, provedbeni dio, i dodaje da nikada ne bi došlo do potpisivanja Dejtonskog sporazuma da nije bilo tih aneksa, a pogotovo Aneksa četiri – Ustava BiH.

“Pred BiH stoji samo još jedan uslov Evropske unije da bi mogla postati kandidat za članstvo. Ono što su već dobile sve balkanske države, a da im niko nije tražio da se odreknu svog Ustava, a kamoli međunarodnog mirovnog sporazuma. Zato bi Evropska unija morala prihvatiti da samo razmatranje zaštite ljudskih prava, široka javna rasprava i rad parlamentarne komisije koju čine predstavnici svih stranaka, predstavlja kredibilni napredak u sprovođenju presude. U protivnom, ovo ne bi bio uslov za kandidaturu, već nametnuta prepreka”, navodi Dodik.

Krajem 2009. godine Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je presudu u predmetu “Dervo Sejdić i Jakob Finci protiv BiH”, koji su podnijeli aplikaciju zbog onemogućavanja da, kao pripadnici romskog, odnosno jevrejskog naroda u BiH, budu kandidati za izbor članova Predsjedništva BiH.

 

Izvor: srna

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​