arrow up

Podijelite vijest:

Dušan Bastašić: Jadovno je preteča Jasenovca

U vreme 80-te godišnjice zatvaranja ozloglašenih logora smrti Jadovno, Gospić i Pag. Potomci žrtava do danas nisu dostojno sahranili svoje najmilije. Tog 21. avgusta 1941. svega oko 2.000 preživelih stiglo u Jasenovac.
Jadovno-Saranova-Jama-001.jpg
Šaranova jama, Velebit, Hrvatska; FOTO:Jadovno 1941.

Povodom obeležavanja godišnjice zatvaranja logora smrti Jadovno, Gospić i Pag, predsednik Udruženja Jadovno-Gospić-Pag Dušan Bastašić kaže da je Jadovno bilo preteča ozloglašenog Jasenovca.

On je dodao da potomke žrtava raduje da se konačno počelo ukazivati na dan kad je zatvoren kompleks ovog logora i kad je svega oko 2.000 preživelih stiglo 21. avgusta 1941. preko Jastrebarskog u Jasenovac.

Bastašić podseća da su na železničku stanicu Jasenovac stigli u 07.00, gde su ih ličke ustaše predale ustašama iz sastava 17. ustaške satnije.

– Tek nakon sata pretraživanja i prepipavanja, istovarili su ih iz vagona, svrstali ih dva po dva, povezali žicom i poveli prema logoru, udaljenom od železničke stanice oko pet kilometara – naveo je Bastašić.

Bez obzira na to što se deo bivšeg logorskog sistema danas nalazi na području Hrvatske, naše je legitimno pravo, ali i naša obaveza da se i tamo okupljamo i na taj način čuvamo od zaborava i ta mesta stradanja naših rođaka i sunarodnika

Jedan od preživelih svedočio je da su morali da trče i da su bili tučeni oni koji nisu mogli da izdrže tempo.

– Došli smo u logor koji je bio smešten u barakama na polju kraj jedne šume, blizu potoka Lonje. Odmah smo morali da sednemo na mokru zemlju, dva po dva i tu je ponovno nastalo pretresanje i oduzimanje stvari, ako je neko još nešto imao. Oko dva sata posle podne zatvorili su nas u barake – ispričao je taj preživeli.

Bastašić je rekao da su ovih 900 Srba, uglavnom seljaka, bili prvi zatočenici u logoru Jasenovac, tačnije logoraši logora Krapje i Bročice, dodajući da se u javnosti za ova prva dva dela jasenovačkog kompleksa logora i danas gotovo ništa ne zna.

– Poslednji transport iz Gospića, sa oko 900 Jevreja i Srba, krenuo je 21. avgusta. U njemu su većinom bili Jevreji, te Jevrejke i Srpkinje s decom iz logora Ovčara zvanog i Maksimovića štale – naveo je Bastašić.

Prema njegovim rečima, na železničkoj stanici u Gospiću ustaše su im pridružili 250 zatočenika, uglavnom Jevrejki i Srpkinja s decom, koje su italijanski vojnici spasli iz logora Slana i preko Karlobaga ih svojim kamionima dovezli u Gospić.

On je rekao da je gorka istina da ni nakon 80 godina od ogromnog zločina hrvatskih ustaša, potomci žrtava nisu njihove telesne ostatke ekshumirali i dostojno sahranili.

– Posebno nas brine što naš glas nikako da dopre do onih institucija čiji je to zadatak i čija bi to briga trebalo da bude – istakao je Bastašić.

PRAVO I OBAVEZA

BASTAŠIĆ je rekao da se, nažalost, nastavlja praksa da Srbija i Republika Srpska molitvene i komemorativne skupove organizuju samo u Donjoj Gradini u R. Srpskoj a zna se da je kompleks logora Jasenovac – Donja Gradina funkcionisao kao jedinstvena celina”.

– Bez obzira na to što se deo bivšeg logorskog sistema danas nalazi na području Hrvatske, naše je legitimno pravo, ali i naša obaveza da se i tamo okupljamo i organizujemo komemorativne skupove i na taj način čuvamo od zaborava i ta mesta stradanja naših rođaka i sunarodnika – istakao je Bastašić.

Izvor: AGENCIJE


Vezane vijesti:

Na današnji dan zatvoren logor Jadovno

76. godina od krvavog ustaškog pira na Pagu i Velebitu

Jadovno: Zaboravljeni genocid

Feljton: Logor Slana – Pag 1941.

Ustaški logori smrti – mjesta nezapamćenog pogroma

Svjedočanstvo o zločinu u logoru Slana na Pagu

NAJNOVIJE VIJESTI

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​