arrow up

Podijelite vijest:

Donijeti rezoluciju o osudi genocida nad Srbima

Nedeljko Mitrović
Nedeljko Mitrović

Republička organizacija porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila uputila je inicijativu Skupštini grada Banjaluka za donošenje rezolucije o osudi genocida nad Srbima u banjalučkim naseljima Drakulić, Šargovac, Motike i u rudniku Rakovac 7. februara 1942. godine kada su ustaše za samo nekoliko časova hladnim oružjem usmrtile više od 2 300 Srba, od kojih 515 djece.

“Ovaj zločin ima karakteristike najmasovnijeg pokolja Srba u jednom danu van logora, odnosno na kućnim ognjištima, i izvršen je nad potpuno mirnim srpskim stanovništvom”, rekao je Srni predsjednik ove organizacije Nedeljko Mitrović.

On je napomenuo da nije bilo riječi o nekoj odmazdi, već se radilo o klasičnom primjeru etničkog čišćenja, odnosno glavni razlog bilo je to što su Srbi odbili da se pokatoliče. Ovaj zločin, prema njegovim riječima, ima sve elemente genocida, jer su ubijani svi stanovnici koji su zatečeni u selu, bez obzira na dob, pol i radnu sposobnost.

“Ovaj zločin učinjen je s ciljem da se srpsko pravoslavno stanovništvo istrijebi iz okoline Banjaluke, koja je, prema ustaškim namjerama, trebalo da bude jedan od centara tzv. NDH”, zaključio je Mitrović.

On je naglasio da je jedan od razloga za donošenje ove rezolucije činjenica da se bliži sedamdeset godina od ovog strašnog događaja iz istorije Banjaluke, a da se o njemu još ne zna mnogo, jer se za vrijeme bivše Jugoslavije o ovom, kao i o mnogim drugim zločinima nad Srbima, nije smjelo govoriti.

“S obzirom na to da se smanjio broj preživjelih svjedoka, smatramo da bismo i na ovaj način doprinijeli da se ovaj zločin nikad ne zaboravi, te da bi rezolucija stvorila obavezu i narednim generacijama da ga pravilno i dostojno obilježavaju”, istakao je Mitrović.

On je naveo da Republička organizacija koja okuplja porodice poginulih i nestalih smatra da je izuzetno važno na pravi način reći istinu o stradanju, jer bi se sigurno manje zločina desilo i u proteklom ratu u BiH da se o svim zločinima istinito i pravovremeno govorilo.

“Među našim članovima ima srodnika žrtava ovog pokolja, te je i njihov interes da se godišnjica ovog tragičnog događaja obilježi i na ovakav način”, naglasio je Mitrović.

Izvor: srna

 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

NAJNOVIJE VIJESTI

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​