arrow up

Podijelite vijest:

Dodik: Jedna od najpotresnijih slika u novijoj istoriji srpskog naroda

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je Srni da je egzodus Srba iz Sarajeva nakon potisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma jedna od najpotresnijih slika u novijoj istoriji srpskog naroda i jedna od najvećih žrtava koju je srpski narod podnio za Republiku Srpsku.

Egzodus Srba iz Sarajeva
Egzodus Srba iz Sarajeva

“Napuštajući vjekovna ognjišta u miru, iznoseći sa sobom i svoje preminule, Srbi iz Sarajeva, koji su i u ratu podnijeli ogromnu žrtvu za Republiku Srpsku, pokazali su da je kuća tamo gdje će biti uvaženi i gdje neće biti poniženi, jer su se oni i u ratu borili samo za prava dostojna čovjeka koja su im prvim pucnjem u Sarajevu grubo oduzeta”, istakao je Dodik.

On je naglasio da su Srbi u Sarajevu predstavljali najveću koncentraciju intelektualnih i stručnih potencijala srpskog naroda u BiH.

“U tom gradu se vodila najjača politička bitka za prava naroda i upravo su Srbi iz Sarajeva poveli narod jer su znali da artikulišu prave ciljeve za srpski narod u epicentru političkog sukoba nakon raspada bivše Jugoslavije. Ta artikulcija je bila stvaranje Republike Srpske”, rekao je predsjednik Srpske.

On je naglasio da zbog toga Republika Srpska, uz dužno poštovanje svim žrtvama koje su mnogi podnijeli za njeno stvaranje, duguje ogromnu zahvalnost upravo Srbima iz Sarajeva koji su nakon napuštanja svog grada stvorili novi život u Republici Srpskoj i unaprijedili kvalitet života zajednice u bilo kojoj sredini da su se nastanili.

Egzodus Srba sa područja Sarajeva počeo je u decembru 1995. godine, a završen je u martu 1996. godine.

Oko 120.000 Srba iz Ilijaša, Vogošće, Hadžića, Ilidže, Rajlovca, Grbavice i dijela opštine Stari grad napustili su vjekovna ognjišta i krenuli na prostor Republike Srpske, ne želeći da žive pod hrvatsko-muslimanskom vlašću.

Mnogi Srbi su odlučili da premjeste posmrtne ostatke članova svojih porodica. Na Sokocu je formirano Srpsko vojničko spomen-groblje Mali Zejtinlik, na koje su preneseni posmrtni ostaci blizu 1.000 boraca Vojske Republike Srpske.

Srpski borci su zaustavili ofanzive muslimansko-hrvatske vojske, odbranili svoje domove, a onda su Ilijaš, Grbavica, Ilidža, Rajlovac, Hadžići, Mrkovići, Nahorevo i druga naselja, za stolom u Dejtonu, pripala Federaciji BiH.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Obilježene 22 godine od egzodusa sarajevskih Srba | Jadovno …

Bratunac: Sjećanje na egzodus sarajevskih Srba (VIDEO …

Dvije decenije od egzodusa sarajevskih Srba | Jadovno 1941.

NAJNOVIJE VIJESTI

Svjedoci pakla

Došao je kraj ćutanju o stradanju Srba. U kon­tek­stu pro­mijenjenih istorijskih okolnosti, a

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​