Serbian
Armenian
Croatian
Dutch
English
French
German
Greek
Hebrew
Hungarian
Italian
Norwegian
Polish
Russian
Slovenian
Spanish
Sekretar Udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir izjavio je da činjenica da je hrvatski predsjednik Kolinda Grabar Kitarović dan uoči obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom posjetila Blajburg i odala počast ustašama koji su bili „najstrasniji izdanci fašizma“ govori kakva je današnja Hrvatska i na koje temelje se oslanja.
On je u izjavi Srni napomenuo da je poznato ko je stradao u Blajburgu i da su vlasti Austrije zabranile manifestacije na kojima se prezentuje ustaška ideologija.
„Austrija se ogradila i sada na neki način Grabar Kitarović želi da izbjegne ono što bi se 18. maja trebalo desiti na toj komemoraciji i željela je da prije svih njih položi cvijeće“, rekao je on.
Budimir je naglasio da očekuje da će Austrija ostati dosljedna i da će, prema zakonu koji je donijela, spriječiti održavanje manifestacija koje podstiču mržnju.
„Mi se nadamo da će konačno i Hrvatska prestati da i obilježava takve datume i da se odrekne te ideologije koja je dovela do milionskog stradanja Srba, Jevreja i Roma i drugih antifašista“, rekao je Budimir.
On je ponovio da je bilo očekivano da će Hrvatska ulaskom u EU odreći svoje ustaške prošlosti, te da će prestati sa revidiranjem istorije, što ona i dalje uporno čini.
„Ne treba zaboraviti da je u Hrvatskoj proteklih decenija oskrnavljeno i uništeno više od 3.000 spomen obilježja antifašističke borbe koju su u Hrvatskoj uglavnom vodili Srbi i na osnovu koje je stvorena avnojevska Hrvatska“, rekao je Budimir.
Hrvatski predsjednik Kolinda Grabar Kitarović juče je posjetila Macelj, Blajburg i Hudu jamu gdje su sahranjeni ustaše, domobrani i drugi saradnici nacističke Njemačke, među kojima pripadnici „Handžar divizije“, te položila cvijeće i prislužila svjeće.
U saopštenju iz kabineta predsedika Hrvatske ocenjeno je da su „ovim masovnim ubistvom ratnih zarobljenika i civila nakon Drugog svjetskog rata prekršene sve civilizacijske norme i odredbe humanitarnog prava, prije svega Ženevska konvencija o ratnim zarobljenicima iz 1929. godine“.
Izvor: SRNA
Vezane vijesti:
