arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Bojanić: Film koji svaki Srbin treba da pogleda

Pogledah sinoć dokumentarni film ,,Zaveštanje“, autora Ivana Jovića emitovan na drugom programu RTS-a.

Izuzetan dokumentarac, zaslužio je da bude prikazan u udarnom terminu na RTS1, i to u više termina.

Vrlo malo ljudi zna za te stravične zločine a tu nam je i suštinski problem. Da je malo više razuma i trezvene svesti ovaj dokumentarac bi trebao da pogleda i svaki đak osmog razreda i srednjoškolci.

Ovaj film je živa reč svedoka bez naratora i fotografija. Srećom snimljen u zadnjem času.

Malo je ljudi koji su živi svedoci a mladi treba da znaju i čuju šta se dogodilo.

Dokumentarni film „Zaveštanje“ reditelja Ivana Jovića, sastavljen je od svedočanstava ljudi koji su preživeli genocid, Pokolj u Nezavisnoj državi Hrvatskoj u periodu od 1941. do 1945. godine.

Neverovatno vredan dokumentarac i neverovatno potresno svedočenje preživelih od ustaškog genocida. 

Zato nam je potrebno sabranje i novo ujedinjenje.

Moramo da radimo na novom nacionalnom programu koji nemamo od Načertanija i da više radimo po pitanju Srpske istorije u svim krajevima gde žive Srbi, a ne da gledamo i ćutimo na prekrajanja i otimanja istorijskih činjenica. Tu moramo burno i glasno da reagujemo, da nas i svet čuje (kao što čuje i one koji kradu i krivotvore).

Danas nam umanjuju broj žrtava u Jasenovcu i Jadovnu.

Zašto?

Zar jame koje nisu istražene mogu da govore? Tu i jeste srpska tragedija.

Nama je potrebno što  više ovakvih filmova, dokumentaraca, knjiga i časopisa prevedenih na strane jezike.

Glavna želja Hrvata je da se o njihovom kolektivnom zločinu ćuti, u ovom vremenu kada se skrnavi i lažira broj srpskih žrtava, a u tome im i mi sami pomažemo našom ćutnjom. Njihov cilj je da niko ništa ne govori, da se nigde o njemu ne piše, a naša treba da bude suprotna, da se o tome priča, raspravlja i što je najvažnije piše, jer samo pisani trag ostaje za veka i vekova a činjenica i izvora imamo na pretek… a tek koliko neotkopanih jama.

Sve ono negativno, patološko i zločinačko što je karakterisalo nacifašizam i njegove sluge dostiglo je vrhunac u genocidu nad decom.

Taj zločin je i najbolniji, njega trebamo staviti u fokus stradalaštva i patnje.

Ubijajući nejač, krvnici su pokazivali najmračniju stranu svoga bića. Na najsuroviji način uništavali su živote dečaka i devojčica, od kojih su mnogi bili još u pelenama. Sve ovo mora da se zna i svetska javnost upozna, to treba da bude naš cilj. Štampanje knjiga na svim svetskim jezicima, filmovi, dokumentarci za koje mora biti novca.

Tu je možda i ključ našeg opstanka. U istini, činjenicama i znanju.

Ti ustaški zlikovci su decu streljali u stalku i pelenama, bebe su nabijali na bajonete, kolje i šiljate letve od plotova, klali noževima, bradvama i sekirama, spaljivali u kućama i krematorijumu, na Gradini kod Jasenovca kuvali u kotlovima za spravljanje sapuna, zavezanu u džakove bacali u reke i bunare, živu otiskivali u špilje i pećine, gušili cijankalijem i trovali kaustičnom sodom, satirali glađu, žeđu i hladnoćom.

O tome trebamo pisati i raspravljati a ne o broju žrtava, odavno istraženog i utvrđenog. On može biti samo veći od 700.000 odavno zapisanog u udžbenicima.

Trebamo se ugledati na Jevreje, i od njih učiti. Možda je za to kasno ali ovakve priče svedoka su nam veoma potrebne.

Ovaj film je od velike vrednosti, i zato ga treba pogledati svaki Srbin i svaki čovek bez obzira kojoj naciji pripadao, ideologiji i koju veru ispovedao.

Đorđe Bojanić, istoričar

Glavni urednik sajta Srpska istorija

Vezane vesti:

Bojanić: ŠTA IMA LOŠE U TOME DA SE IMENUJE GENOCID …

NAJNOVIJE VIJESTI

Sadržaj

Autorica Zdenka Novak, rođena 26. novembra u Zagrebu u imućnoj jevrejskoj obitelji, istinitu

Izrael

“Što je u jednom imenu?”, kaže Julija kad čuje da je Romeo jedan

Zagreb

U Zagrebu nakon četiri godine! U početku sam osjećala samo umor i neku

S partizanima

Kad je početkom rujna Italija kapitulirala, na Sušaku je nastala prilična panika. Iako

Na Sušaku

Od lipnja 1941. pa do kapitulacije Italije u jesen 1943. godine živjela sam

Pad Jugoslavije

Početkom 1941. još se ništa nije bilo promijenilo u našem svakodnevnom životu. Ja

Udaja

Oženili smo se 2. rujna 1940. godine. Fritz je bio isto tako skroman

Rat

Krajem semestra u Pariz su došli moji roditelji i Mira. Tata je produžio

Pariz

Koliko god mi je bilo teško ostaviti Fritza, moram priznati da mi je

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​