arrow up

Podijelite vijest:

Bitolj slavio ubistvo kralja Aleksandra

Glavna ulica Širok sokak u Bitolju, krajem prošle nedelje bila je preplavljena

plakatima u znak obeležavanja godišnjice atentata na kralja Aleksandra Karađorđevića u Marselju i veličanja fašističkog egzekutora vrhovističke probugarske VMRO Vlade Černozemskog.

 

http://jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/img/preporucujemo/2012/bitolj-plakat.jpg

 

Plakat-posveta Černozemskom i kukasti
krst. Istog dana po Bitolju su osvanuli i natpisi “krv i čast” i
“čista Makedonija”

Na plakatima su i stihovi posvećeni herojstvu Vlade Černozemskog, “potvrđenog” atentatom
u Marselju 9. oktobra 1934. godine.

 

“Nažalost, uoči 11. oktobra, dana ustanka protiv fašističkih okupatora, pojavljuju se leci sa
fašističkim idejama, veličanjem Černozemskog i drugih ubica. Najupornije treba da
se suprostavljamo svim tim idejama protiv proklamovanja fašizma i probugarskih ideja”,
izjavio je predsednik boračke organizacije u Bitolju Aleksandar Trajkovski.

Niko nije javno preuzeo odgovornost za isticanje plakata za veličanje dela atentatora
na kralja Aleksandra Karađorđevića, a građani u svojim reakcijama, kao i deo stručne
javnosti, upozoravaju na to da su to pojave vraćanja fašističkih ideja.

 

U pismenom reagovanju istoričar dr Aleksandar Litovski je javno zapitao da li se fašizam vraća na makedonsku društvenu scenu? On podseća na to da je Černozemski bio Bugarin, a od 1922. bio je uključen u autonomističku VMRO izvršavajući specijalne egzekutorske zadatke. Otkako je tridesetih godina “mihajlovistička VMRO” u potpunosti fašizirana, Černozemski
je postao fašistički plaćenik i instruktor hrvatskih fašista, podseća Litovski,
javno postavljajući pitanje “Da li ćemo i dokle – ćutati?”.

 

Izvor: VESTI

 

Vezane vijesti:

NA DANAŠNJI DAN U MARSEJU UBIJEN KRALj  ALEKSANDAR

 

 

 

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Svjedoci pakla

Došao je kraj ćutanju o stradanju Srba. U kon­tek­stu pro­mijenjenih istorijskih okolnosti, a

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​