Odjava ili brisanje iz evidencije o prebivalištu hrvatskog ministarstva unutrašnjih poslova neće uticati na imovinska prava Srba iz Hrvatske
Aleksandar Milošević / "Izbrisani" ne gube ni pravo na stambeno zbrinjavanje
ODJAVA ili brisanje iz evidencije o prebivalištu hrvatskog ministarstva unutrašnjih poslova neće uticati na imovinska prava Srba iz Hrvatske. Ovaj potez Zagreba neće ugroziti njihova prava na stambeno zbrinjavanje i primanje penzije, kao ni na sudbinu stare devizne štednje.
Potez hrvatskih vlasti, koje su primenom novog zakona o prebivalištu iz evidencije izbrisali oko 260.000 državljana Hrvatske, ovako tumači potpredsednik Srpskog nacionalnog vijeća iz Zagreba Aleksandar Milošević.
Prema informacijama koje je dobio iz hrvatskog Ministarstva uprave, na spisku izbrisanih je oko 40.000 Srba. Bez obzira na to, kako kaže, svako ko želi da se vrati u ovu zemlju, to može da učini, uz prethodnu prijavu prebivališta i nabavku nove lične karte.
– Odjavom prebivališta ne gubi se hrvatsko državljanstvo, nego samo pravo na ličnu kartu – objašnjava Milošević. – Ovom ispravom građani dokazuju da žive u Hrvatskoj. Svi koji su obuhvaćeni programom obnove i stambenog zbrinjavanja, a nekretnina im još nije obnovljena ili nisu dobili stan, neće biti odjavljivani. To piše u zakonu, a hrvatski MUP tvrdi da će ga poštovati.
Milošević ističe da imovinska pitanja nemaju veze sa prebivalištem, ali i priznaje da će ova odluka vlasti uticati na ostvarivanje prava Srba u lokalnoj zajednici. On, međutim, kaže i da većina prava koje Srbi ostvaruju na osnovu svoje brojnosti imaju osnov u popisu stanovništva.
– Nisu ugrožene ni penzije Srba, jer svako ko je u Hrvatskoj ostvario penziju po važećim propisima i dalje će je primati. Ona je neotuđivo pravo. Ko u Hrvatskoj ne živi primaće je, ali bez dodatka koji dobijaju penzioneri koji žive u njoj – objašnjava naš sagovornik.
Potez koji se među Srbima iz Hrvatske tumači kao završni, administrativni, čin operacije „Oluja“ Zagreb je povukao 30. decembra. Do tada je trajala svojevrsna agonija Srba, koje su hrvatske vlasti snagom zakona prinudile ne samo da se odjave, već i da za to plate takse vrednosti oko 35 evra.
Savo Štrbac iz Centra „Veritas“ kaže da je od praktičnih problema koje će izazvati brisanje Srba iz evidencije opasnija politička pozadina ovog čina.
– Nedavna presuda suda u Hagu potvrdila je da smo mi isterani iz Hrvatske – objašnjava Štrbac. – Odjavom prebivališta na lični zahtev dovodi se u pitanje status prognanika. Veliki broj Srba iz Hrvatske u strahu od kazni odazvao se pozivu hrvatskih vlasti i pojedinih Srba i odjavio svoja prebivališta, što ne smatram dobrim potezom.
Štrbac kaže da neodazivanje na pozive i brisanje iz evidencije neće uticati na svojinu i kupoprodaju nepokretnosti. Rastanak sa hrvatskom ličnom kartom, međutim, stvoriće probleme Srbima koji su ranije dobili pravo na obnovu kuća, stambeno zbrinjavanje ili druge državne podsticaje.
TEŠKO DO POSLA U EVROPSKOJ UNIJI
NOVI hrvatski zakon o prebivalištu, po čijem slovu je bez lične karte ostalo najmanje 40.000 Srba, ove ljude je ostavio bez šanse da se zaposle u većini prosperitetnih država Evropske unije.
– Bogate države poput Nemačke za stupanje u radni odnos, bez obzira na njegovu formu, osim pasoša zemlje članice EU, zahtevaju i da kandidat ima i važeću ličnu kartu. „Izbrisani“ su gubitkom isprava ostali bez ove mogućnosti – kaže Štrbac.
BRISALI I RANIJE
HRVATSKA je određene kategorije državljana i ranije brisala sa spiska prebivališta. U ovom krugu se najpre našlo oko 50.000 građana koji nikada nisu izvadili ličnu kartu Hrvatske. Brisanje su doživeli i svi kojima je lična karta istekla krajem 2012, a nisu izvadili novu, kao i svi koji u adresama nisu imali kućne brojeve.
Izvor: NOVOSTI
Vezane vijesti:
U Hrvatskoj izbrisano 260.000 ljudi
Zagreb traži dokaze od Srba iz Hrvatske – Jadovno 1941.
linta zahtijeva od pusićeve da razriješi dužnosti darka …
Linta: Protiv ukidanja statusa izbeglica – Jadovno 1941.
Linta traži da se poštuje zakon o pravima manjina – Jadovno …