arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Pravoslavna kapela i mjesno groblje u Osijeku, u opštini Ilidža, bili su ponovo na meti vandala koji su razbili portal na kapeli i oštetili četiri spomenika, rekao je Srni paroh blažujski jerej Darko Danilović.

Oskrnavljena pravoslavna kapela i groblje u Osijeku

Pravoslavna kapela i mjesno groblje u Osijeku, u opštini Ilidža, bili su ponovo na meti vandala koji su razbili portal na kapeli i oštetili četiri spomenika, rekao je Srni paroh blažujski jerej Darko Danilović. Jerej Danilović je naveo da je incident prijavljen juče u 10.00 časova, nakon čega su pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo izvršili uviđaj. On je podsjetio da su spomenici na ovom groblju i ranije skrnavljeni, a da se posljednja provokacija desila na Markovdan – 8. maja kada pravoslavni vjernici izlaze na groblje. Tada je grupa mladića verbalno vrijeđala vjernike. Jerej Danilović kaže da je zanimljivo da se posljednji incident dogodio na veliki muslimanski praznik Bajram. On je napomenuo

Pravoslavna pouka: Slovo o starcu Simeonu Dobrićevskom

Čudesni su i neispitivi putevi Tvoji Gospode! Svaka reč ljudska ima svoju protivreč, jedino se niko i ništa ne može suprotstaviti istinskom, hristočežnjivom životu. Opisujući u jednoj rečenici, tako bi glasio celi život blagočestivog starca Simeona. Ovaj pravi narodni čovek, revnosni monah i sveštenik, rođen je kao Slobodan Biberdžić u Stocu, od oca Petra i majke Borinke rođ. Kašiković. Od mladosti svoje zavoleo je Gospoda. To je uvidela i rodbina i okolina, pa su ga svi od malih nogu zvali „Pop Slobo“. Golgotski put prolazi od mladosti. Na jevađelski Hristov poziv odricanja od sebe, uzimanja Krsta i hođenjem za Njim, odaziva se veoma rano. Retko ko je bio tako smernog

Boris Radaković

Logori za Srbe u BiH 1992-1995: Visoko

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, na području opštine Visoko živjelo je 7.377 Srba, koji su činili 16% stanovništva opštine, dok je u samom gradu Visoko od  ukupno 13.663 stanovnika, bilo: Muslimana 10.056, Srba 1.641, Hrvata 395, Jugoslovena 1.115 i 456 ostalih. Već 1991. godine Muslimani i Hrvati organizovali su svoje paravojne formacije, spremajući se za obračun sa JNA i nasilno odvajanje od SFRJ, ne obazirući se i na prava i želje Srba, trećeg konstitutivnog naroda u BiH. Srbi opštine Visoko, kao i cijele BiH uzdali su se u zaštitu JNA, ali nakon prvih sukoba vidjelo se da JNA ne može da zaštiti Srbe na cijelom prostoru BiH, pa im

Prijedor: Položeni vijenici na spomenik u Macurama Foto: SRNA

Obilježeno 75 godina od proboja obruča na Kozari

Delegacije grada Prijedora i gradskog odbora SUBNOR-a Prijedor položile su danas vijence na spomenik na Patriji kod Prijedora, mjestu gdje su prije 75 godina partizanski odredi izvršili proboj iz opkoljene Kozare u vrijeme velike neprijateljske ofanzive 1942. godine. Gradonačelnik Prijedora Milenko Đaković je prisutnima na tradicionalnom narodnom zboru rekao da ovim činom sjećanja i narodnog zborovanja današnje generacije izražavaju svoje poštovanje i odaju počast precima, borcima Narodnooslobodilačkog rata /NOR/ čija hrabrost, slobodarski duh i patriotizam i danas izazivaju divljenje. „Epopeja Kozare je poznata širom svijeta i davno je već postala legenda da je ovdje vođena borba golorukog naroda protiv moćne neprijateljske fašističke sile koja je sa tri obruča opkolila Kozaru“,

Otvaranje spomen-česme kralju Aleksandru u Lisičijem potoku 1936.

Ozna streljala 1.000 ljudi kod spomenika kralju Aleksandru

Inicijativni odbor za obnovu kraljeve česme u Lisičijem potoku podnosi gradu idejno rešenje za uređenje tog prostora, najvećeg stratišta u Beogradu 1944. godine Inicijativni odbor za obnovu devastirane Kraljeve česme u Lisičijem potoku i postavljanje spomenika žrtvama revolucionarnog terora, u jesen 1944. godine, podneće tokom nedelje idejni projekat Komisiji za spomenike, nazive trgova i ulica u Beogradu. Oni očekuju da će upravo na ovom mestu, gde je narod 1936. podigao spomen-česmu kralju Aleksandru, mučki ubijenom u Marselju dve godine ranije, nići i obeležje svim nevino streljanima, po nalogu Ozne, bez suđenja i prava na odbranu. Predsednik Inicijativnog odbora je akademik Dušan Kovačević, a osim njega u odboru su prestolonaslednik Aleksandar

Foto: pravoslavie.ru

„Zov karaule“: Vojnike sa Košara nije porazio rat, njih je porazio mir potpisan u Kumanovu

„Vojnike sa Košara nije porazio rat, njih je porazio mir potpisan u Kumanovu“ rekao je Nenad Milkić na predstavljanju knjige u Beogradu. U Domu vojske Srbije u Beogradu je 8. juna predstavljena knjiga Nenada Milkića „Zov karaule“ – drugi deo trilogije „Mi smo branili Košare“ posvećena stradalim i preživelim pripadnicima vojske SR Jugoslavije koji su 1998. i 1999. godine životima branili državnu granicu prema Albaniji. Kako je autor ranije najavio, ovo je bilo i poslednje predstavljanje knjige, pre objavljivanja trećeg toma. Treći tom će, po rečima Nenada Milkića, biti kruna celokupnog rada i potpuno zaokruženje priče o Košarama. Promociju u Domu vojske je organizovalo udruženje građana „Srpski Svetionik“, pa je

Njegovo preosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom danas je kod spomen-obilježja na Dugoj Njivi kod Modriče služio parastos za 413 pripadnika vojske i policije Republike Srpske i Republike Srpske Krajine povodom 25 godina od akcije "Proboj koridora".

Služen parastos i položeni vijenci za poginule u proboju Koridora

Njegovo preosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom danas je kod spomen-obilježja na Dugoj Njivi kod Modriče služio parastos za 413 pripadnika vojske i policije Republike Srpske i Republike Srpske Krajine povodom 25 godina od akcije „Proboj koridora“. Vijence na spomen-obilježje položio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović, ministar industrije, energetike i rudastva Republike Srpske Petar Đokić, predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Milomir Savčić. Vijence su položile i delegacije Udruženja porodica zarobljenih i poginulih boraca, Saveza logoraša, Saveza organizacija i udruženja ratnih vojnih invalida Republike Srpske, predstavnici opština Modriča, Vukosavlje, Doboj, Kozarska Dubica, Brod, Prijedor, Šamac, te učesnici Marša koji su iz Osječana i

Miodrag Linta Foto: TANJUG

Linta traži rezoluciju protiv rehabilitacije ustaštva

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta apelovao je na članice EU da zvanično zatraže od predsjednika Evropskog parlamenta, predsjedavajućeg Komiteta za spoljne poslove Evropskog parlamenta i šefova svih poslaničkih grupa u EP da hitno donesu „Rezoluciju protiv rehabilitacije i veličanja ustaštva ili hrvatskog nacifašizma u Hrvatskoj“. Miodrag Linta ocjenjuje kao „sraman ali očekivan“ odgovor hrvatskog Ministarstva uprave da nema zakonskog uporišta za uklanjanje sporne spomen-ploče podignute pripadnicima HOS-a u Jasenovcu na kojoj je isklesan ustaški pozdrav „Za dom spremni“ i pozvao EU da reaguje. To praktično znači za Hrvatska ima zakonodavstvo koje omogućava nesmetano isticanje nacifašističkog pozdrava „Za dom spremni“ što je u suprotnosti sa temeljnim vrijednostima Evropske unije,

U zaseoku Mišići u Skugriću kod Modriče otkriveno je i osveštano spomen-obilježje podignuto na mjestu susreta boraca Prvog krajiškog i Istočnobosanskog korpusa u operaciji "Koriror 1992"

Otkriveno spomen-obilježje poginulim borcima

U zaseoku Mišići u Skugriću kod Modriče otkriveno je i osveštano spomen-obilježje podignuto na mjestu susreta boraca Prvog krajiškog i Istočnobosanskog korpusa u operaciji „Koriror 1992“. Spomen-obilježje, koje je podignuto na inicijativu Mjesne boračke organizacije Skugrić, uz podršku Opštinske boračke organizacije i opštine Modriča, otkrili su sinoć načelnik Modriče Mladen Krekić i dijete poginulog borca iz Skugrića Mladen Nikić. Vijence na spomen-obilježje u prisustvu velikog broja mještana Skugrića, bivših boraca sa prostora Modriče i Šamca, položili su predstavnici opštinskih boračkih organizacija Modriče i Šamca i Gradske boračke organizacije Prijedor. Ratni komandant tadašnjeg odreda „Tolisa“ Milorad Stanković iz Skugrića, učesnik akcije „Koridor 92“, rekao je da je 26. juna 1992. godine

Jedan memorijal, tri spomena

Radna grupa završila Zakon o Starom sajmištu. Muzej Holokausta i Muzej romskog stradanja neće imati autonomiju Zakon o Starom sajmištu, odnosno Ustanovi spomen-žrtve, kao leks specijalis završen je, a do kraja avgusta bi trebalo da budu usklađeni preostali sitni detalji, posle čega ide u javnu raspravu i dalju zakonsku proceduru. Ovo je, za „Novosti“, potvrdio episkop slavonski Jovan Ćulibrk, predsednik Komisije za Sajmište. Sledeći sastanak Komisije zakazan je za 31. avgust, kada će članovi biti upoznati sa finalnom verzijom. – Zakon je suštinski gotov, ostale su najsitnije nijanse – kaže episkop Jovan za „Novosti“. – Na Sajmištu neće postojati tri muzeja, kao što su pojedina tumačenja, već jedna krovna institucija,

Ustaška kapa za lakoverne

U Hrvatskoj cveta trgovina suvenirima iz doba NDH

Zagreb – Posle više od cele nedelje licitiranja, konačna cena koju je na jednom popularnom servisu za aukcije u Hrvatskoj dostigla „originalna ustaška kapa“, popela se na ravno 200 evra. Ovaj predmet, za koji je teško proceniti da li je kupljen od kolekcionara vojne memorabilije ili osobe koja je emotivno vezana za ovu sramotnu epizodu hrvatske istorije, na tržište je stavio prodavač iz Nove Gradiške sa nadimkom Darcar, piše Slobodna Dalmacija, a prenose „Frankfurtske Vesti“.  „Nadmetanje je krenulo od samo jedne kune, uz poruku da se za „ovaj predmet iz moje lične kolekcije može licitirati sad i nikad više“. Nije u pitanju replika, niti filmski rekvizit, a zbog cene koju očekujem

Srpski heroj Prvog svetskog rata: Sam zaustavio ceo austrougarski puk!

Ilija Vlajić prošao kroz kišu metaka i bombom rešio bitku u Velikom ratu. Uništio reflektor koji je navodio artiljeriju na Beograd. Umro od muke u aprilu 1941. godine gledajući raspad vojske. Austrougarski reflektor na obali Save naspram Ade Ciganlije bio je početkom Velikog rata noćna mora Beograda. Njegov svetlosni snop je kao avetinjski prst obeležavao mete austrougarskoj artiljeriji, koja je 24 časa dnevno tukla srpsku prestonicu i položaje njegovih branilaca. S druge strane, noćna mora Poćorekove Balkanske vojske bila je Ada Ciganlija i danas nepostojeća Mala ada ili Zanoga. Na rečnim ostrvima i Savskom pristaništu odigrale su se prve bitka Prvog svetskog rata. U noći između 28. i 29. jula 1914.

U Pridvorcima kod Trebinja danas je služen parastos za 13 Srba koje su ustaše bacile u Pridvoračku jamu u noći 23. na 24. jun 1941. godine

Trebinje-Pridvoračka jama mjesto svirepog stradanja i opomene

U Pridvorcima kod Trebinja danas je služen parastos za 13 Srba koje su ustaše bacile u Pridvoračku jamu u noći 23. na 24. jun 1941. godine. Sa mjesta stratišta trojica Srba uspjela su da pobjegnu i upozore ostalo stanovništvo. Parastosu su prisustvovali potomci stradalih Srba koji su ukazali na svirepo i stravično stradanje Srba iz Pridvorice i Trebinja prije 76 godina, te istakli da spomen-ploča i kapela kod Pridvoričke jame opominju šta se dogodilo te strašne noći. Najviše ih, kažu, boli nepravda što muslimani potpomognuti ustašama nikada nisu kažnjeni za nedjelo koje su počinili nad svojim komšijama Srbima. Pomenu žrtvama ustaškog zločina na Pridvoračkoj jami prisustvovao je načelnik Odjeljenja za

Kod Spomen-obilježja u Kasindolu služen je parastos i položeno cvijeće u okviru manifestacije "Dani Kasindolskog bataljona" za pripadnike ovog bataljona koji su položili živote za stvaranje Republike Srpske.

Obilježeni Dani Kasindolskog bataljona

Kod Spomen-obilježja u Kasindolu služen je parastos i položeno cvijeće u okviru manifestacije „Dani Kasindolskog bataljona“ za pripadnike ovog bataljona koji su položili živote za stvaranje Republike Srpske. Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije „Ilidžanski borac“ Goran Šehovac rekao da se manifestacijom „Dani Kasindolskog bataljona“, koji uključuje i memorijalni turnir u malom fudbalu, održava u znak sjećanja na komandanta ovog bataljona Boška Vujadina i ostale poginule borce sa ovog područja. „Na Spomen-obilježju u Kasindolu upisana su imena 99 boraca. Kao i svake godine, kulturnim i sportskim manifestacijama u okviru `Dana Kasindolskog bataljona` želimo skrenuti pažnju narodu da se neke stvari ne smiju zaboraviti“, rekao je Šehovac. On je naglasio da Boračka organizacija

Foto: Produkcija Terirem

Film o Jasenovcu na festivalu u Moskvi, sniman po Spilbergovoj metodi

Moskovski međunarodni filmski festival, 39. po redu, otvoren je juče, a već danas tamošnja festivalska publika mogla je da isprati i premijernu projekciju srpskog dugometražnog dokumentarnog filma „Zaveštanje“, sačinjenog od svedočanstava onih koji su preživeli genocid u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. „Zaveštanje“, dokumentarno ostvarenje reditelja Ivana Jovića, publici poznatog po igranom ostvarenju „Isceljenje“, sastavljeno je od svedočanstava ljudi koji su preživeli genocid u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u periodu od 1941. do 1945. godine. Stradanje u Jasenovcu deo je porodične tragedije direktorke filma Monje Jović, ali i istorije porodica mnogih njihovih prijatelja i poznanika. Inspirisan ljudima koji mučno nasleđe genocida, počinjenog ne samo u logorima već i na kućnom pragu, nose kroz život, Jović je odlučio da snimi sve preživele svedoke. Snimio

NAJNOVIJE VIJESTI

Ruža ustaška

Otkrivamo pjesme Ruže Tomašić u slavu Ante Pavelića koje je objavljivala i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.