arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

O jednom razumevanju našeg susreta sa proslošću

Kada nam danas savjetuju da zaboravimo prošlost (od istorije se vele ne živi) i okrenemo se budućnosti, kad nas optužuju da proizvodimo mnoge događaje, proglašavajući nas vinovnicima za veliki rat, raspad bivše Jugoslavije, da smo genocidni i mnogo toga drugog, valjda misle da ćemo lakše prihvatiti stanje stvoreno golom silom, progonom i otimačinom, koje smo doživjeli pred kraj prošlog vijeka. Tu sliku o nama, izašlu iz radionice svjetskih moćnika, žele da nam okače o vrat kao novu legitimaciju. Možemo li mi to? Smijemo li mi to? Da li smo mi (kao „ruralan, epski i necivilizovan narod“, što govore cinici sa Zapada) opsjednuti istorijom, ili je možda istorija svijeta i Evrope

(Foto Jutarnji list)

S Aleksandrom Zec, curicom u roze pidžami, sahranjena je i naša savest

Te hladne večeri u jednom decembru, prije točno dvadeset i pet godina, dvanaestogodišnja učenica zagrebačke Osnovne škole „August Šenoa” Aleksandra Zec vratila se iz škole i u svojoj sobi radila vjerojatno što djeca njene dobi i inače rade, slušala muziku, pisala domaću zadaću za sutra ili preslagivala ormar s garderobom.  Njen brat Dušan i sestra Gordana spavali su u drugom dijelu kuće. Njen otac, imućni zagrebački mesar, u kuhinji je zbrajao račune koje treba platiti, a majka, vlasnica kafića na Trešnjevki, kuhala je ručak za sutra. Jedna posve normalna i obična večer u decembru. Jedne posve normalne i obične obitelji kakve žive svojim mirnim životima svuda oko nas. Oko dvadeset

Radan Nikolić sa dokumentima o zločinima

Rezervisti su samo odgovorili na vatru

Borci traže od Vlade da reaguje na poratnu propagandu u korist Hrvatske. Radan Nikolić: Trebinjska brigada je reagovala na granatiranje Brutalna diskriminacija našeg udruženja od strane Vlade Crne Gore i medijska blokada od strane upravo onih medija koji godinama optužuju Crnu Goru i crnogorske rezerviste za tzv. agresiju na Dubrovnik i bombardovanje Starog grada, jasno ukazuju o zarobljenoj istini u ambijentu diktature i političkog i materijalnog profiterstva, čije se posledice nedužnima obijaju o glavu. Ovu poruku kabinetu Duška Markovića poslao je Radan Nikolić, predsednik Udruženja boraca ratova od 1990. godine Crne Gore, a povodom optužbi da su crnogorski vojnici i rezervisti kao pripadnici JNA bili agresori na Dubrovnik i druga

Drago Pilsel

KGK glorifikuje zločinca Tuđmana i nameće teret kolektivne krivnje

Juče se navršilo 18 godina od smrti Franje Tuđmana, prvog predsjednika Republike Hrvatske. Tom je prilikom na njegov grob stigla i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja je novinarima odaslala sljedeću poruku: ”Hrvatski narod u domovini i diljem svijeta, i svi hrvatski državljani, danas se, uz 18. obljetnicu njegove smrti, s poštovanjem i zahvalnošću sjećaju svojega prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Duboko vjerujući u svoj narod, ujedinio je domovinsku i iseljenu Hrvatsku na programu ostvarenja povijesnog cilja – stvaranja slobodne i neovisne hrvatske države. Bio je čovjek jasne političke vizije, strateg i državnik. Danas je i Međunarodni dan ljudskih prava, ustanovljen kao spomen na donošenje Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. Stvaranjem neovisne

Dejan Đerić: ‘’Štuke’’ i tenkovi protiv četnika

Nemačko-ljotićevska kolona spalila je selo Seča Reka kod Kosjerića, 23. septembra 1943, ali onda su je potukli četnici Požeškog korpusa, odnevši jednu od najbriljantnijih pobeda nad osovinskim trupama. Spaljivanje Seče Reke fotografisao je zloglasni ljotićevski komandant Lautner, koji će istog dana poginuti u jednom tenku PIŠE: Dejan ĐERIĆ Jedna od najvećih borbi septembra meseca 1943. odigrala se kod Seče Reke, između Crnogorske (Kosjerićke) brigade Požeškog korpusa sa jedne, i Nemaca i ljotićevaca sa druge strane. Prema nemačkom izveštaju, četnici su 23. septembra ”uz saradnju stanov- ništva” napali jednu četu ljotićevaca i četiri tenka sa nemačkim posadama. Posle višečasovne borbe, Nemci i ljotićevci su se povukli u Kosjerić. Kako bi ih

Vedrana Rudan

Vedrana Rudan brutalna: Svi vi hrvatski fašisti…

Naša predsjednica je ovih dana u Njujorku rekla kako ne postoji “kolektivna krivnja”. Gospođa je željela naglasiti kako u BiH jesu neki Hrvati klali Muslimane, palili im kuće, ubijali dječicu, masakrirali ih u logorima, možda je neka od silovanih pa ubijenih malih Muslimanki sanjala da će trenirati klizanje na ledu… Gospođa je željela naglasiti da su to radili “neki” i “oni”, a nikako “mi” . General Praljak je u čitavoj priči bio posebno nevin, da nije bio posebno nevin ne bi ispio otrov. Piše: Vedrana Rudan Stara priča naših političara. Ni ja ni niko moj nismo ranih devedesetih naoružani do zuba puštali krv nevinim ljudima što nikako ne znači da

Ciklus emisija „Pravni poredak NDH“ – dr Nina Kršljanin

Radio „Slovo ljubve“ uz pomoć prof. dr Borisa Begovića realizuje ciklus emisija posvećenih stradanju našeg naroda u NDH. Iz nedelje u nedelju razgovaramo sa profesorima i docentima sa Pravnog fakulteta koji su učestvovali na konferenciji „Pravni poredak NDH“, koja je odžana 30. marta na Parvnom fakultetu. Konferenciju je zaokružila dr Nina Kršljanin koja je govorila o „Pravnom režimu nepokretnosti u NDH“. Sa gošćom razgovaramo o surovim diskriminatornim propisima koji su imali podršku i blagoslov državnog vrha za mučenje i ubijanje „nepodobnih“. Izvor: Radio SLOVO LjUBVE Vezane vijesti: U Beogradu održana konferencija „Pravni poredak Nezavisne Države Hrvatske“ Ciklus emisija „Pravni poredak NDH“ – prof. dr Dejan Popović Istorijska čitanka: Ciklus Pravni poredak

Nedim Sejdinović i Dinko Gruhonjić / Foto: www.cink.rs

Dužnosnik

U svom članku na svom portalu “Autonomija”, Dinko Gruhonjić, siva eminencija nekakvog “fantomskog” novinarskog udruženja (NDNV), između ostalog, konstatuje i sledeće: “…A mi ovde, u Srbiji, bez ikakve sumnje svedočimo temeljitoj civilizacijskog propasti jednog društva i jednog naroda.” I zaista, svaki razuman čovek,  koji posmatra najnovija društvenopolitička zbivanja u Srbiji, teško bi mogao da se ne složi sa gornjim Gruhonjićevom iskazom. Ali, kontekst u kome je ovakva tvrdnja iznesena, nije onakav kako bi većina građana Srbije, kojima je njihova zemlja na srcu, mogla da očekuje. Naravno, oni koji poznaju Gruhonjićev “novinarski”, NVO politički rad i njegov otvoreno antisrpski diskurs, koji se proteže godinama unazad, dobro znaju na koji način, on

Hrvati su se ponosili 42. divizijom, koja je napala Srbiju 1914. godine Foto Dokumentacija "Borbe"

Zagreb optužbama prikriva zverske zločine nad Srbima

Pozadina Zakona koji je nedavno doneo Sabor o pravima branitelja iz Domovinskog rata. Politika hrvatskog režima ne samo da podseća na prošlost nego nagoveštava povratak u prošli vek Vest iz Zagreba da je Hrvatski sabor usvojio Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, u kome se kaže da su “agresiju na Hrvatsku izvršile Srbija, Crna Gora, JNA i dio srpskog pučanstva u Republici Hrvatskoj”, nije bila nikakvo iznanađenje. Samo još jedna u nizu optužbi koje stižu s one strane Save i Dunava. Besmislenost ovog zakonskog akta je možda trenutak da se još jednom prisetimo duhovite opaske američkog novinara Pitera Bruka, valjda jedinog iz novinarske branše sa druge strane Atlantika

Miodrag Linta / Foto Tanjug / Z. Žestić

Linta: Izjava Plenkovića o Tuđmanu skandalozna i antievropska

Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocenio je kao skandaloznu i antievropsku izjavu premijera Hrvatske i predsednika HDZ-a Andreja Plenkovića, povodom 18-godišnjice smrti Franje Tuđmana Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocenio je kao skandaloznu i antievropsku izjavu premijera Hrvatske i predsednika HDZ-a Andreja Plenkovića, povodom 18-godišnjice smrti Franje Tuđmana, da je Hrvatska pod Tuđmanovim vodstvom u Domovinskom ratu i uz žrtvu branitelja stekla slobodu. “Andrej Plenković dobro zna da je nedavnom pravosnažnom presudom šestorici bivših lidera Herceg Bosne presuđeno da je Franjo Tuđman ratni zločinac, jer je učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu s ciljem stvaranja etnički čiste ”velike Hrvatske””, navodi se u Lintinoj izjavi za javnost. On

Češki dobrovoljci u srpskim uniformama među pripadnicima Srpske dobrovoljačke divizije u Odesi

Na srpskoj strani – Povest o češkim dobrovoljcima u Velikom ratu

“Beli Česi” u ruskom građanskom ratu Česi su imali bitnu ulogu tokom građanskog rata u Rusiji. Češka legija je bila deo ruske vojske i do oktobra 1917. godine brojala je oko 30.000 ljudi, većinom ratnih zarobljenika iz austrougarske vojske. Na inicijativu Tomaša Masarika, legija je preimenovana u Čehoslovački armijski korpus, a cilj je bio nastavak borbe protiv Nemaca. Zbog toga su se sporazumeli sa novom boljševičkom vladom da prođu do Vladivostoka i da se odatle vrate u domovinu. Međutim, sporazum je propao zbog pokušaja da se razoruža korpus. Umesto toga, Česi su razoružali boljševičke vojnike u Čeljabinsku u junu 1918. godine. Često su ih zvali “Beli Česi”. Čehoslovačka legija je

Nedeljko Mitrović Foto: SRNA

Zbog odluke ICMP ugrožen proces traženja nestalih

Izmještanjem DNK laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica /ICMP/ iz BiH u Holandiju, ugrožena su ljudska prava u BiH, a proces traženja nestalih je usporen i usložnjen, te prijeti opasnost da bude potpuno obustavljen, rekao je Srni predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Nedeljko Mitrović. On je, povodom obilježavanja 10. decembra – Međunarodnog dana ljudskih prava, rekao da su ovim potezom ICMP-a u BiH u potpunosti narušena ljudska prava porodica poginulih i nestalih. Prema njegovim riječima, umjesto da Savjet ministara i ICMP kao suosnivači Instituta za nestala lica BiH, 22 godine od završetka rata saopšte da je ovaj proces pri kraju, ulazi se u neizvjesnost za

Komemoracija djeci Potkozarja

Šezdesetdevetero djece Potkozarja starosti od tri mjeseca do tri godine umrlo je u radnim logorima kod Noskovačke Dubrave, od augusta do decembra 1942. godine, i sahranjeno na Pravoslavnom groblju u blizini rijeke Drave. Vijeća srpske nacionalne manjine Virovitičko-podravske županije i Opštine Čađavica organizirala su u petak, 8. decembra, komemoraciju ispred spomenika umrloj djeci. Parastos je služio otac Pavle, iguman Manastira svetog Nikole a sasluživali su oci iz Slavonske eparhije. Nakon parastosa i polaganja vijenaca na komemorativnom skupu govorili su Milan Šapić, generalni konzul Republike Srbije u Vukovaru, Branko Jurišić, voditelj kancelarije SNV-a, Igor Pavković, zamjenik župana Androvića te Zlato Uglješić i Branko Karamarković iz Vijeća srpske nacionalne manjine Opštine Čađavica. Izvor: P-Portal

Projekat registracije nekretnina u FBIH: Proceduru uspostavljanja zemljišne knjige sprovode opštinski sudovi

Građani BiH koji žive u inostranstvu i nisu čuli za Projekat registracije nekretnina u Federaciji BiH mogu da se jave na oglas i od tog momenta daje im se rok od 60 dana da završe proceduru u vezi sa upisom nekretnina, izjavio je Srni direktor Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Željko Obradović. Prema njegovim riječima, do sada je Projektom registracije nekretnina obuhvaćeno 56 opština, a u 33 je započeto uspostavljanje zemljišne knjige na osnovu katastarskih podataka. On je istakao da građani srpske nacionalnosti u BiH, ali i svi ostali, nemaju nikakvog razloga za brigu i strah zbog ovog projekta i odbacio kao dezinformaciju tvrdnju da se u FBiH,

Paulin Dvor

Godišnjica stradanja Srba u Paulin Dvoru

Noću 11/12. decembra 1991. godine više pripadnika 130. brigade Hrvatske vojske (HV) upalo je u kuću Andrije Bukvića u selu Paulin Dvor kod Osijeka, u kojoj su bili u nekoj vrsti kućnog pritvora mještani uglavnom srpske nacionalnosti i zbog odmazde za smrt saborca, iz automatskog oružja i ručnim granatama, ubili 18 civila. 17 Srba i 1 Mađara, prosječne starosti 64 godine. Među ubijenima je bilo osam žena i četiri bračna para, a iz porodice Katić ubijeni su Dmitar (82), njegovi sinoviMilan(59) i Petar (54), snaha Bosiljka (47) i rođaka Draginja (69). Nakon mučnog ubistva nedužnih civila, 17 posmrtnih ostataka je odveženo sa mjesta zločina i skriveno  na prostoru vojnog skladišta

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.