arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
ratko-tribina.jpg

Sramno bežanje srpskih umetnika od jedne teme

Već decenijama svedoci smo da se srpski umetnici domaćoj i posebno međunarodnoj javnosti preporučuju otklonom od jedne velike teme, zločina nad narodom iz koga potiču, iz razloga koji se samo delimično mogu racionalno objasniti   Bude li sve išlo kako je planirano, svet bi kroz godinu-dve mogao da vidi čak dva filma o logoru „Jasenovac“, jedan domaći, srpski, drugi u produkciji „Holivuda“. Prvi kroz priču o Dijani Budisavljević, najhumanijoj ženi dvadesetog veka (nije preterivanje), a drugi sa infrastrukturom koju bi trebalo da obezbedi Branko Lustig, čuveni holivudski producent, jevrejskog porekla, dvostruki oskarovac, inače rođen u Hrvatskoj. Umetničku verziju gotovo neverovatnog poduhvata Austrijanke Dijane, udate Budisavljević, koja je od ustaške kame otela i spasla

Kalendar genocida: AVGUST KAO OPOMENA

Sagledavanje pojedinačnih zločina u vremenskom kontekstu, u okviru genocida nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, samo je jedan od zadataka sa čijim rješenjem kasnimo u okviru uspostavljanja adekvatnog odnosa prema prošlosti.  Udruženje građana Jadovno 1941, pored formiranja arhiva i bibliotečnog fonda, pokušava u okvirima svojih mogućnosti, da vodi i hronološku evidenciju zločina čije se razmjere samo u tom kontekstu mogu najbolje sagledati. Koliko je pojedinačnih stratišta o kojima se danas ne zna ništa ili gotovo ništa? Koliko smo žrtava zaboravili?  Projekat Kalendar genocida, koji je još u razvoju, pokušava da nas opomene kolike su razmjere zla o kome smo dužni svjedočiti. Mjesec avgust, kada se sjećamo egzodusa krajiških Srba, žrtava najvećeg etničkog čišćenja u Evropi od Drugog svjetskog rata, kroz

Diana Budisavljević

35 godina od smrti Diane Budisavljević

Danas se navršava 35 godina od smrti Diane Budisavljević, heroine koja je u Drugom svjetskom ratu iz ustaških logora spasila 12 hiljada djece. Povodom 35 godina od smrti Diane Budisavljević, večeras će u Gimnaziji u Banjaluci biti održana tribina o ovoj heroini. Djeca koju je spasavala Dijana Budisavljević bila su uglavnom srpska sa Korduna, Kozare, hrvatskih i bosanskih sela. Ova akcija je bila jedna od najtežih i po broju spasenih najobimnijih humanitarnih akcija vezanih za koncentracione logore u Drugom sjvetskom ratu. Ipak, od posljedica boravka u logorima, poslije spasavanja je umrlo oko 3200 djece. Kaže da je osjetio strahote ustaških progona u Drugom svjetskom ratu i kao jedanaestogodišnji dječak odveden

deca-oluje.jpg

Deca oluje : Ožiljci u duši i pamćenju

Roman Milomira Kragovića „Deca oluje“, u izdanju „Novosti“, knjiga o kojoj će se glasno ćutati     ČESTO „razboritiji“ kritičari i pisci govore da o ratnim sukobima na prostorima bivše Jugoslavije nije dobro pisati jer ne postoji „distanca“ sa koje se sve to može razumno sagledati. Jedino nije jasno da li te distance treba da bude u odnosu na poslovični srpski samozaborav, istinu, tragediju, ideološka i međunacionalna „poravnavanja“ ili u odnosu na razum, koga u ratu najmanje ima. Svejedno je koji će se sinonim za intelektualni kukavičluk izgraditi.   Istini za volju, knjige koje su se na ovim prostorima (na svim stranama) pojavljivale i koje su pokušavale da dosegnu najdublji

miladin-subotic.jpg

Miladin Subotić: Trajanje nekažnjene sramote

Tolerancija je poštovanje, prihvatanje i uvažavanje bogatstva različitosti. Izostankom tolerancije rađa se osećanje intenzivne odbojnosti prema nekome ili nečemu. Nastaje duboko, trajno i snažno osećanje koje izražava animozitet, ljutnju i neprijateljstvo prema drugom. Nastaje mržnja. (Izraz potisnutog osećanja nemoći, nesigurnosti i inferiornosti.) Serija primitivih strela odapetih iz kroatocentričnih usta Zdravka Mamića, izvršnog predsednika velikog hrvatskog fudbalskog kluba, i upućene visokom državnom funkcioneru, ministru sporta, i to samo zato što je Srbin, sledile su krv svakog kome civilizovanost nije nepoznata i strana. Vođen opsesivnom unutrašnjom prisilom, nalazi za potrebno da se u najjavnijoj formi za ličnost visokog društvenog ranga iz redova srpske populacije u Hrvatskoj izreknu reči “…kod njega ne vidite

srbske-novine-promcija21.jpg

14.08.2013. NOVINE SRBSKE – promocija

Na banjalučkom Trgu Krajine, u srijedu, 14.08.2013 podijeljeni su besplatni primjerci jubilarnog izdanja „Srbskih novina„. Glavni urednik „Srbskih novina“ Predrag Adamović rekao je novinarima da su se prije dva vijeka u Beču pojavile prve novine na srpskom jeziku „Novine serbske“ i da je izdanje „Srbskih novina“ doprinos obilježavanju tog jubileja Vezane vijesti: NOVINE SRBSKE – 200 godina odgovornosti prema nacionalnom radu Najava: 200 GODINA NOVINA SERBSKIH PRELISTAJTE „NOVINE SRBSKE“  

smiljan-crkva.jpg

Zatrto sjećanje na stradanja u rodnom mjestu Nikole Tesle

Brojni posjetioci koji u selu Smiljan kod Gospića obilaze memorijalno područje posvećeno svjetskom geniju Nikoli Tesli, dolazeći pred pravoslavnu crkvu Svetog Petra i Pavla, ostaju zakinuti za odgovor na pitanje tko počiva u velikoj grobnici na groblju smještenom na padini uzvisine uz crkvu. Do 1991. odgovor na to pitanje mogli su pročitati na spomeniku postavljanom iznad grobnice na kome je pisalo da su tu sahranjeni posmrtni ostaci preko 530 žrtava ustaškog genocida od 1941. do 1945., ali sudeći po odsustvu bilo kakve želje da se spomenik obnovi, to će ostati tajna za mnoge generacije. Najveći broj žrtava potiče iz avgusta 1941. godine kad su ustaše prvih dana avgusta 1941. zaredale

11.08.2013. Parastos kod Klečke jame

Na planini Klek kod Ogulina, u Karlovačkoj županiji,  11. avgusta 2013.  služen je parastos za 453 Srbina koja su ubijena 1941. godine.Paroh drežičko-jasenički protojerej Miloš Orelj naglasio je da su ljudi, koji su postradali zarad ispovijedanja vjere pravoslavne i pripadnosti srpskom narodu, svojom krvi ovom mjestu dali sveti značaj.   Vezane vijesti: KOSTI SRBA IZ KLEČKE JAME OPOMINjU I DANAS Klečka jama 1941-2013. KLEČKA JAMA – STRATIŠTE ŽRTAVA USTAŠKOG ZLOČINA – GENOCIDA OSVEŠTAN ČASNI KRST I SLUŽEN PARASTOS ZA POBIJENE SRBE 12.08. 2012. Parastos kod Klečke jame  

srna.jpg

72. GODIŠNjICA KRVAVOG USTAŠKOG PIRA NA PAGU I VELEBITU

Prije 72 godine, noću 14. na 15. avgust, pred praznik Velike gospe, ustaše su u logorima Slana na ostrvu Pagu i Jadovno na Velebitu izvršile masovnu likvidaciju preostalih logoraša. Na Pagu je pobijeno najmanje 791, a na Velebitu oko 1.500 žrtava. „Zgrožene monstruoznošću zločina i brojem pobijenih zatočenika, italijanske okupacione snage preuzele su od NDH civilnu i vojnu vlast na tom području i naredile zatvaranje logora smrti“, kaže  predsjednik Udruženja „Jadovno 1941.“ Dušan Bastašić. Dodatni razlog za zabrinutost Italijana bio je masovni ustanak Srba u Lici protiv ustaške tiranije. „Želeći da unište tragove zločina i pobiju ostatak zatočenika u kratkom roku, ustaški naredbodavci su motivisali dželate sa dodatnih 100 kuna po satu

Kontinuitet etničkog čišćenja

Spisak Državnog odvjetništva Republike Hrvatske koji se odnosi na optužene i procesuirane za ratne zločine u Hrvatskoj osvanuo je početkom jula i u srpskom Tužilaštvu za ratne zločine. Iako je godinama unazad u Zagrebu uporno ponavljano da više nema tajnih optužnica, spisak  u novom, korigovanom izdanju – ima 657 novih imena Hrvatska je upravo obeležila (petog avgusta) osamnaestu godišnjicu etničkog čišćenja i pogroma nad Srbima. Ovacijama i skandiranjem dočekani su glavnokomandujući u tom zločinu: generali Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak. Skandiralo se i na pominjanje imena Franje Tuđmana, kreatora tog zločinačkog čina i idejnog tvorca nove države, takođe novog etničkog  sastava, tačnije rečeno države – bez Srba.  A

celebic-3.jpg

Prvi parastos stradalima na spomen-groblju u Čelebiću!

U selu Čelebiću, na spomen-groblju na Barjaku, 3. avgusta je služen pomen za preko 400 meštana ovog sela koji su krajem jula 1941. godine pobijeni od strane ustaša. Tokom tih zlih dana, oko 150 meštana, u glavnom muškaraca iz Čelebića, Bojmunata i Radanovaca odvedeno je i bačeno u jamu Bikušu, gde njihove kosti i danas počivaju. Najveći broj meštana sela Čelebić, mahom žena, dece i staraca pobijen je u seoskoj školi odakle su njihova tela konjskim zaprežnim kolima prebačena u već pripremljene grobnice na brdašcu Barjak, gde su zakopana. Nakon Drugog svetskog rata, na ovom mestu je podignut spomenik stradalima čija tela se još uvek tu nalaze, ali je oštećen

klecka-jama-2013-4.jpg

KOSTI SRBA IZ KLEČKE JAME OPOMINjU I DANAS

Na planini Klek kod Ogulina, u Karlovačkoj županiji, danas je služen parastos za 453 Srbina koja su ubijena 1941. godine. Paroh drežičko-jasenički protojerej Miloš Orelj naglasio je da su ljudi, koji su postradali zarad ispovijedanja vjere pravoslavne i pripadnosti srpskom narodu, svojom krvi ovom mjestu dali sveti značaj. „Obaveza pravoslavnih hrišćana je da dolaze na mjesta stradanja i da se mole za pokoj duša predaka, da ih ne zaboravljamo kako naši potomci sutra ne bi zaboravili nas“, rekao je paroh plaščanski otac Goran Slavnić. Zamjenik župana Karlovačke županije Siniša Ljubojević izrazio je zadovoljstvo što se na ovom mjestu potomci i poštovaoci žrtava okupljaju drugi put, 72 godine nakon zločina. On

Ratko Dmitrović

„Oluja“ se iz Knina polako seli u udžbenike

Ovogodišnjom pojavom od svake krivice oslobođenog Ante Gotovine, na proslavi u Kninu, dodirnut je maksimum, svi ciljevi su ispunjeni, sve energije potrošene i „Oluja“ gubi kod Hrvata značaj koji je imala, ali je baš ovogodišnje slavlje u „gradu kralja Tomislava“ otvorilo jedan drugi proces  Obeležavaće Hrvati „Oluju“ i dalje, ali nikada više kao ovih godina iza nas. Svi inati i naboji počeli su da blede posle onoga što se pre neki dan događalo u centru Knina, na obeležavanju 18 godina od proterivanja Srba iz Krajine. U Beogradu parastos, bolna sećanja, upaljene sveće i suze. U Kninu još jedno narodno veselje koje se na kraju pretvorilo u skandal i taj skandal

petrovacka-cesta-zbjeg.jpg

Sjećanje na Srbe stradale na Petrovačkoj cesti

Na jučerašnji dan prije 18 godina, 7. avgusta 1995. godine, hrvatska avijacija bombardovala je kolonu srpskih izbjeglica , koja je bježala pred hrvatskom vojskom u akciji „Oluja“. Kolona se kretala iz pravca Donjeg Lapca prema Bosanskom Petrovcu. U bombardovanju je smrtno stradalo devet Srba , od čega četvoro djece, a pedeset izbjeglica je ranjeno. U znak sjećanja na ove žrtve kod Spomen krsta u Bravsku služen je pomen i zapaljene su svijeće. I ove godine okupili su se preživjeli učesnici ovog pogroma, te rodbina i prijatelji stradalih. Iako je MUP RS 2010. godine podnio izvještaj protiv dva pilota i tri oficija vojske Hrvatske, optužnice protiv počinilaca nikada nisu podignute.   U

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.