arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

O Jasenovcu, Goran Kiković: Zločin kojeg su se grozili i nacisti!

13. maj 2024.

Jasenovac, Jadovno, Prebilovci, jame na Velebitu… nijesu djelo zavedenih iliizmanipulisanih ljudi. To je proizvod državne politike NDH i napora cijele te države da fizički istrijebi srpski narod. Piše: Goran Kiković, srpski istoričar u Crnoj Gori Jasenovac. Jedino mjesto nad čijim su se zločinima čak i Hitler i njemački nacisti zgražavali. Jedino mjesto u nacističkoj Evropi gdje su postojali specijalni logori za pogrom djece. Edmund Glez fon Hostenau (1882- 1946), najviši Hitlerov vojniizaslanik za Balkan, ovako je u svom dnevniku opisivao hrvatski ustaški režim i njegovu vojsku: “Svi ovi događaji doveli su do nekoliko krajnje neprijatnih susreta i žučnih rasprava sa Pavelićem… Njegove najvernije saradnike nazvao sam zločincima. Uslov da bi Hrvat mogao da stupi u ustašku službu jeste to da on mora da

Zločini ustaša Nezavisne Države Hrvatske na području kotara Dvor na Uni (1)

12. maj 2024.

Posljednjih godina, a i decenija, sve češće se raspravlja, piše i polemiše o tome koliko su naroda ustaše Nezavisne Države Hrvatske pobile u koncentracionom logoru Jasenovac. Ne ulazeći u raspravu o brojkama koje su jednima 30.000, drugima 83.000, trećima od 500.000 do 600.000, četvrtima 700.000, meni je, otkad znam za taj logor, a posebno od vremena kad sam se nešto i bavio njime i oko njega, jedina brojka bila i ostala: 700.000 ubijenih! A odavno sam svjestan činjenice da se tačan broj žrtava Drugog svjetskog rata na prostorima bivše Jugoslavije nikad neće i, vjerovatno, više i ne može utvrditi. Posebno kad su u pitanju srpske žrtve. Ili može, a nekome

Ko to bježi od Genocida u Jasenovcu?

12. maj 2024.

Dakle, pitanje za Vladu Crne Gore, s obzirom na „ažurnost“ oko ostalih „rezolucija“, kad će rezolucija o Genocidu u Jasenovcu? „Juče je premijer Spajić pomenuo Jasenovac, nisam ga pomenuo ja, niti sam imao namjeru da preko jasenovačkih žrtava izjednačavam, vagam srebreničke žrtve niti da upoređujem, a niti je uporedivo ono što se desilo u Jasenovcu i ono što se desilo u Srebrenici. I zato sam pozvao premijera Spajića, ako stvarno želi da doprinese pomirenju, i ako stvarno želi da skine stigmu sa srpskog naroda koja nam se crta i koja nam se pečatira prethodnih godina, eto mu prilika, a sam ju je predložio“, kazao je tokom tribine u Srpskoj kući

Ilić: Donja Gradina – najveće stratište srpskog naroda u Drugom svjetskom ratu (VIDEO)

10. maj 2024.

U nedjelju, 12. maja u Donjoj Gradini biće obilježen Dan sjećanja na žrtve genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Uz prisustvo zvaničnika Srpske i Srbije, očekuje se oko 15.000 građana, uključujući i veliki broj školske djece. Dragoslav Ilić, istoričar Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica rekao je da je Donja Gradina najveće stratište srpskog naroda u Drugom svjetskom ratu. – Donja Gradina je ustašama služila za izvršenje masovnih zločina i pokopavanje žrtava – rekao je Ilić. Istakao je da je postojao čitav niz bestijalnosti nad žrtvama. – NDH je sprovela genocid nad Srbima, Jevrejma i Romima – rekao je Ilić. Istakao

Sandra Blagić: Dušo moja, boli li te nepravda?

9. maj 2024.

Boli li te dušo moja, što ti bar kapelu nijesmo podigli? Da nikne kapelica, da ti bar svijeću zapalimo. Da zapalimo svijeće za bezimenu djecu , za majke i bake, deke i očeve, stričeve, ujake, komšije… Dušo moja, boli li te nepravda? Dušo moja,pod crnicom zemljom, boli li te ćutanje? Boli li te umanjivanje broja poklanih, nedoklanih, u Savu bačenih mučeničkih duša? Boli li te tišina u Donjoj Gradini? Ili voliš što se čuje samo cvrkut ptica? Boli li te što se okupimo samo jednom godišnje da ti mučeničku zemlju cjelivamo? Da li te boli što te spominjemo rijetko ili skoro nikako? Pijetko samo pred izbore ili kad se neki poeni

UBISTVA ŽENA I DECE NA JASENOVAČKOJ EKONOMIJI U JABLANCU: U maju 1942. ustaše su brutalno likvidirale na stotine bolesnih i nemoćnih

8. maj 2024.

U blizini sela Jablanac, nadomak Jasenovca, tokom proleća 1942. godine, verovatno u maju, zabeleženo je nekoliko masovnih likvidacija zatočenika ovog zloglasnog logora koje su počinile ustaše, podsećaju iz Muzeja žrtava genocida. Na osnovu svedočanstva Jakice Fincija, najpre je ubijeno 200 bolesnih zatočenika logora u Jasenovcu. Nekoliko dana kasnije ustaše su postrojile sve Jevreje u logoru, a potom izdvojile 400 starih i bolesnih i odveli ih u Jablanac, gde su ih likvidirali na najsvirepiji način. Miša Danon, preživeli zatočenik, svedočio je da je u Kuli u to vreme bilo zatvoreno oko 400 žena, koje su ustaše sedam dana ostavile bez hrane i vode, a zatim im dale kašu prepunu soli zbog

Krajolik oko područja logora Jadovno, pogled na Velebit

Đurđica Dragaš: Žuti jaglaci divoseljački

8. maj 2024.

Izrasli, pitomi i tanani, kao nejač divoseljačka, kao jagnjad nevina, kao pogled majčin… Procvetali su jutros žuti jaglaci na Kruškovačama.Procvetali… u zelenoj pustinji Velebita! Izrasli iz zemlje natopljene krvlju. Sićušni, nežni cvetovi… kao dečje ruke, kao paperjasta kosa pod majčinim dlanom.Izašli s rosom, okupani suzama. Žuti jaglaci divoseljački!!! Donele ih bose devojačke noge.Nosile ih majke u nedrima, krili starci među grubim dlanovima. Donela ih deca u očima… žute jaglace sa kućnih pragova.Nosio ih vetar sa zgarišta, spirala kiša s hladnog kamena. Izrasli, pitomi i tanani, kao nejač divoseljačka, kao jagnjad nevina, kao pogled majčin…Nikli iz pepela, iz zemlje koja pamti krik, nož, jauk. Izrasli iz tišine, gaženi zaboravom….Nežni jaglaci divoseljački!

Đurđica Dragaš: Da su mi ruke krila…

4. maj 2024.

Da su mi oči izvori isplakala bih Unu i Savu, da vam krvave košulje operem. Da su mi ruke krila letela bih nad Gradinom Donjom,da vam kosti ne gazim.Crna, bez glasa,ptica čemerna. Da su mi oči izvori isplakala bih Unu i Savu,da vam krvave košulje operem.Tekla bih crvena i bolna,mutna i mračna ko’ obale jasenovačke. Da su mi kose grane topole,milovala  bih vam izmučena tela.Međ’ lišćem svojim sakrivala umiruće oči.Plakala bih vam uspavanku,jaukom majke što čedo izgubi. Da su mi noge korenje jablanovo, napravila bih vam postelju.U zemlji što ka nebu leti svila bih vam gnezdo. Da mi je srce jako ko’ kamen,isklesala bih molitvu na njemu.Molila bih vas za

Jovan Mirić: Sahranjivanje sapuna

2. maj 2024.

Kad je Rade doneo komad sapuna, baba-Jela mu ga je odmah, unezverenog pogleda, otela iz ruke, rešena da ga pošto-poto sahrani. Za baba-Jelu su ukućani, a bogami i neke komšije, već od juna 1942. godine počeli da misle kako se „smeće s uma“. Postala je ćutljiva, počela je da zaboravlja, da se osamljuje, i često je imala nekako čudan izraz lica… Niko nije znao šta premišlja u svojoj glavi. Ali od kada joj je unuk Rade, skojevac, proleća 1946. godine, doneo iz zadružnog doma komad sapuna za rublje, ukućani su otvoreno u lice počeli da joj govore da je poludela. Baba-Jela je tada, naime, ščepala taj sapun iz unukove ruke

U paklu Skenderije

2. maj 2024.

Ovo je deo priče o ratnom zločinu za koji niko nije odgovarao, u sudskim spisima nazvanim ,,Slučaj Dobrovoljačka”. Izvor: BUNAR BLOG ; NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu su lični stav autora i ne moraju odražavati stavove redakcije portala. U cilju sveobuhvatnijeg informisanja javnosti, objavljujemo i priloge od značaja za misiju udruženja Jadovno 1941. čak i kada su oni potpuno suprotni njegovim stavovima. Telefon u kancelariji u prizemlju pomoćnog objekta Vojne bolnice Sarajevo tog 2.maja 1992. zazvonio je nešto pre 13 časova. Kapetan I klase Marko Labudović znao je ko sa tog telefona zove i pre nego što je podigao slušalicu. – Halo-izgovorio je sa zebnjom. – General Kukanjac-predstavio

Ko god se i danas pouzda u klicanje naroda, izgleda da je zaboravio sudbinu Bogočovjeka

2. maj 2024.

Pitam se nekada kako su spavali Jerusalimljani tih dana između „Osana Sinu Davidovu“ i „Raspni ga, raspni!“. Piše: Otac Darko Ristov Đogo Da li su sanjali Sina Davidovog, da li su slutili koliko se blisko u njihovim srcima krije ta tako prelaziva a najveća granica – ona između čovjeka koji pozdravlja Bogočovjeka koji sjedi na magaretu i onoga koji u Njemu vidi goru uvredu za svoje sebeljublje od razbojnika? Šta im se motalo po glavama i srcima? Da li je i to „osana!“ bilo površno, samo promijenjivi utisak, jednodnevni događaj ili su u njemu bili cijelim bićem? Kako je uopšte moguće da čovjek i to ne jedan – već čitav

Miloš Ković: Genocidna rezolucija

1. maj 2024.

Predlog rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o „Međunarodnom danu sećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine“ iznova nas je podsetio na to da se genocid ne može ni sakriti niti prećutati. Pokušavajte da zaboravite, okrećite glavu na drugu stranu, učite svoju decu da se okrenu budućnosti. Oni koji su genocid počinili, ili njihovi potomci, doći će po vas. Na kraju će sebe proglasiti žrtvama a vas – dželatima. Zločin, jednostavno, ne da mira onome ko ga izvrši. Tako je i sa genocidom. On je opsesivna tema nacija koje su ovu rezoluciju predložile – Amerikanaca, Nemaca pa i, na balkanskom mikro-planu, Bošnjaka i Albanaca. Hrvati se ovom prilikom, za divno čudo,

Na današnji dan počeo egzodus Srba iz Zapadne Slavonije

1. maj 2024.

Iz Zapadne Slavonije je na današnji dan prije 29 godina u hrvatskoj zločinačkoj akciji “Bljesak” za samo 36 sati protjerano 15.000 Srba, a ubijeno 283, saopštio je Dokumentaciono-informativni centar “Veritas”. Hrvatske oružane snage su pod kodnim nazivom “Bljesak” 1. maja 1995. godine izvršile agresiju na srpsku oblast Zapadna Slavonija, u sastavu Republike Srpska Krajine, u vrijeme kada je ova oblast bila pod zaštitom UN /UNCRO – Sektor “Zapad”/. Protiv zapadnoslavonskih Srba, odnosno oko 15.000 žitelja i oko 4.000 vojnika, krenulo je više od 16.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga. Zaštitne snage UN, na vrijeme upozorene od hrvatskih generala, povukle su se na bezbjedna mjesta, prepuštajući “štićenike” na milost i nemilost agresoru,

Od Jasenovca do Perta

1. maj 2024.

Priča o 92-godišnjoj Neveni Kotur iz Perta, jednoj od poslednjih preživelih iz zloglasnog ustaškog logora smrti „Jasenovac“. Nevena iz Jasenovca je kao desetogodišnja devojčica odvedena u ustaški logor, gde je preživela zverstva i strahote Nezavisne Države Hrvatske. Nakon rata i oslobođenja vratila se u rodno mesto, gde je živela sve do 1992. i ponovnog buđenja fašizma. Poslednjih 15-ak godina živi u Pertu sa svojom porodicom. Susret sa Nevenom Kotur, jednom od poslednjih preživelih najstrašnije srpsku a verovatno i svetske golgote – logora Jasenovac, bio je za (ko)autora ovih redova nesvakidašnji i dragocen, s dozom posebnog pijeteta i dubokog naklona teškom bremenu sudbine deteta – logoraša.  Pored toga, bio je to

Nemanja Dević je prekopao mnoge arhive u zemlji i inostranstvu

Nemanja Dević: Živeli ravnogorci ali i mir svim nevinim žrtvama zločina u Drugovcu 29. aprila 1944.

30. april 2024.

Koji god njihov zločin širom Srbije da pomenete, oni samo iznova ponavljaju naučenu recitaciju i otvaraju kišobran na kom piše: Vranić i Drugovac… Pre 80 godina, baš na današnji dan, 29. aprila 1944, četnici upadnu u selo Drugovac kod Smedereva, koje je inače bilo kao neka lokalna Srebrenica u ovom delu Šumadije 43-44. Partizani prethodno u tom selu pobili sve glasnije neistomišljenike, jednom čak i zatrli porodicu. Onda su odatle počeli napade i na druga sela, a u Drugovac dovodili i seljake iz okolnih mesta i tu ih ubijali. Četnici im pretili, upadali u selo, vraćali oko za oko, čak na kraju i pregovarali, i ovi im streljali pregovarača/e. Na

NAJNOVIJE VIJESTI

Privacy policy

Association of Descendants and Supporters of Victims of Ustashian Concentration Camps in

Izdavačka djelatnost

  Rješenjem Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske broj 07.030-053-162-5/10 od 22.02.2010.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA