arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Nikola Tesla

Putevima porodice Tesla – PUTOKAZI Lika

Nikola Tesla bio je jedan od najpoznatijih srpskih i svjetskih pronalazača i naučnika u oblasti fizike, elektrotehnike i radiotehnike. Tesla je autor više od 700 patenata, registrovanih u 25 zemalja. Preminuo je u 87. godini, na Božić 1943. godine, siromašan i zaboravljen. Uoči Božića, sedamdeset pet godina kasnije, ekipa serijala Putokazi kreće na put, u Teslinu rodnu Liku kako bismo saznali pravu istinu o rođenju jednog od najpoznatijih svjetskih i srpskih naučnika. Ovo je priča o rođenju Nikole Tesle. Izvor: ELTA HD Vezane vijesti: Na ruševinama uspomena na Nikolu Teslu | Jadovno 1941.

Slavonski Brod, Gradiška, Vinkovci, Osijek i Srem – Knjiga jadovno 1.

U ovim krajevima su ustaše, kao i inače na području NDH, pojedinačna i grupna hapšenja Srba i Jevreja otpočeli već u aprilu. Prvih dana su se držali uputstava da hapse viđenije i bogatije ljude, prije svega intelektualce. To im je donosilo višestruku korist bogatili su se pljačkom imovine uhapšenih, a ujedno obezglavljivali narod. Na području Slavonskog Broda, rukovođeni kotarskim predstojnikom Antunom Jelčićem, ustaše su sredinom aprila pohvatali nekoliko viđenijih Srba i nakon zlostavljanja ih otpremili u logor Danicu, a zatim, kao i druge iz ovog logora, u Jadovno.[1] Ustaše su hapsili Srbe u Vrbovcu, Ludbregu, Kutini, Đurđevcu, Velikoj i Maloj Črešnjevici; u kotaru Slavonska Požega: u selima Kruševo, Striježevica, Seoci,

Jubilarno 20. Zapadno slavonsko veče!

 Da se ne zaboravi! Petak, 02. februara 2018. sa početkom u 19. časova Motel “Jezero” (Roguljić) TRN, Laktaši, Republika Srpska Program: 19:00 početak 21:00 pozdravna riječ 21:30 večera 22:00 – 23:30 KUD Slavonija u srcu Beograd i Srbac 23:00 – 04:00 pjesmom kroz Slavoniju vode nas: Ratko Radulović, Dragan Ćasić, Čedo Radaković i Zoran Dmitrašinović uz orkestar Milana Milakovića, Cjena karte 35 KM u prodaji Organizujemo i prevoz iz Beograda Povratna karta 800.00 din. polazak iz Beograda 02.02.2018, petak oko 11 sati. Povratak u subotu 03.02.2018, iz Banja Luke oko 4 sata. Rezervacija i informacije na tel. +387 63 258 225 Žare Dobro došli!

Pretplatom na Fotomonografiju pomozite udruženje “Jastrebarsko 1942.”

Poštovani prijatelji, Pozivamo vas da prenumeracijom (pretplatom) pomognete projekat Udruženja Jastrebarsko 1942, te obezbijedite bar jedan primjerak fotomonografije o čijoj cijeni ćete biti adekvatno obaviješteni. Plan je da fotomonografija bude štampana na kvalitetnom papiru, u tvrdom povezu i u ograničenom broju primjeraka. Fotomonografija predstavlja svjedočanstvo o stradanju naroda Bosanske Krajine i cjelokupnog stanovništva Nezavisne Države Hrvatske, prije i poslije ofanzive na Kozaru i Potkozarje, kao i stradanje djece u logorima NDH, na šta je stavljen poseban akcenat. Fotomonografija sadrži preko 650 fotografija zločina nad civilima i djecom, i preko 200 stranica teksta o stradanju u kome se obrađuje osnivanje NDH, stradanje Bosanske Krajine, stradanje srpske Crkve, rimokatoličenje pravoslavnih Srba, te

Sandra Blagić: Istina nam na kraju jedino i ostaje, zar ne?

Mi Crbi smo veoma čudan narod. Sramota nas naših predaka, naše istorije, naše kulture, našeg pisma, naših korijena. Poslije toliko godina, napravili smo izložbu da svijet vidi šta su nam “braća” Hrvati uradili. Nas ne treba biti briga za svijet, već za nas same! Trebamo učiti naše potomke da ne zaborave gdje su im kosti pradjedova. Da znaju za zločin koji je počinjen nad srpskim narodom. Da znaju ko su zvijeri koje su klale, zvjerski mučile i takmičile se ko će više na nož nabosti. Da znaju da nam je zemlja krvlju natopljena. Svoju djecu trebamo učiti praštanju ali ne i zaboravu!!! Veliki je grijeh zaboraviti svoje nevino nastradale. Ne

Oprosti im Bože, ne znaju šta rade

Kakve su sve nepravde trpili i na kakva su poniženja primoravani Srbi u prošlom komunističkom sistemu, najbolje potvrđuje činjenica da su tek ovih dana mnogi Banjalučani saznali da je prije pola vijeka na najbezumniji način i najveću ljudsku sramotu iz njihovog grada protjeran episkop banjalučki dr Vasilije (Kostić). Tačno prije pedeset godina (napom.red.: Prilog je objavljen 12. oktobra 2003.) represivni komunistički aparat, po naredbi tadašnjeg člana Centralnog komiteta SK Momira Kapora protjerao je vladiku Vasilija iz Banjaluke pod optužbom da je tokom rata sarađivao sa četnicima. Bila je to monstruozna optužba i klasična zamjena teza, kojom su se nastojali amnestirati ustaški zlikovci od odgovornosti za počinjene zločine, a njihove žrtve

26. godina od osnivanja hrvatskog logora Lora u Splitu

Logor Lora je bio koncentracioni logor u Splitu, u kome su mučeni i ubijani Srbi tokom ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Postojao je od 1992-1997. O svim dešavanjima u Logoru Lora bio je upoznat ceo državni i vojni vrh Republike Hrvatske. Kroz logor je prošlo 1.005 registrovanih zatvorenika koji su prošli stravičnu psiho-fizičku torturu. Ovaj logor je osnovan na mestu nekadašnje ratne luke Jugoslovenske Narodne Armije. Nakon odlaska JNA iz ratne luke Lora, pripadnici Vojne policije hrvatske vojske preuzimaju Loru. Prema svedočenjima preživelih logoraša Lora je smatran za jedan od najužasnijih logora na prostoru bivše Jugoslavije tokom ratova. U Splitu je 6. maja 1991. godine došlo do velikih demonstracija u

Anđelko Anušić: JADOVNO, ODLOŽENI PARASTOS

Senima poubijanih Gradinčana i Suvomeđaša Odavde do tamo, i odonud do ove Jadare, ako ukrsno gledaš s kraja nakraj Spasovog drveta, a drugčije se to i ne može dogledati, ta krstasta šir u dubokoj daljini – kao krilo gavrana raširi ruke starac Golub Lastavica, poslednji krik, odloženi vaj Jadovljana,  raširi ruke na Golo brdo kao da će ga penjati,  a glas mu beše kao jauk vetra, žvizd njegov pridavljen u onoj bezdanuši – svaki Srbin svoju jarugu, japagu, jednookušu, sljepušu, jamurku, jamušu, jamu,  da rečem ponaški, ima. U koju je ustopio, nagazio kao na kob, sugreb sudbine, psećim jezikom tolkovano. Ili će glibom posrnutu, zajaruzati nekad, docnije sigurno. Odloženo, u

KONKURS: Godišnja nagrada za najbolji rad iz istorije Nezavisne Države Hrvatske „Slobodan S. Begović“

Godišnja nagrada za najbolji rad iz istorije Nezavisne Države Hrvatske „Slobodan S. Begović“ Fondacija „Slobodan S. Begović“ raspisuje Konkurs za dodelu godišnje nagrade „Slobodan S. Begović“  za najbolji rad mladih autora iz istorije Nezavisne Države Hrvatske  napisan ili objavljen u 2018. godini. U obzir se uzimaju diplomski, master i doktorski radovi, kao i drugi objavljeni naučni i stručni radovi autora mlađih od 40 godina, napisani na srpskom i srodnim jezicima ili na engleskom jeziku. Nagrađenom autoru sleduje novčana nagrada od 2.000 €, a nagrađeni rad, u dogovoru sa autorom i izdavačem, objaviće Fondacija u saradnji sa izdavačkom kućom Clio. Više o nagradi videti na www.fondacijaslobodanbegovic.org. Najbolji rad će izabrati žiri

Jovo Bajić o „Ognjenoj Mariji livanjskoj“ Buda Simonovića

Besjeda Jove Bajića, pisca istoričara i novinara na romociji šestog izdanja knjige Buda Simonovića „Ognjena Marija livanjska“, održanoj na Beogradskom sajmu knjiga 25. oktobra 2016. godine.  Mogu vam saopštiti da sam u neku ruku bio svedok nastanka knjige „Ognjena Marija livanjska“ o kojoj danas razgovaramo. Budo Simonović i ja odavno se znamo. Radili smo zajedno u „Politici ekspres“, Simonović je bio „Ekspresov“ dopisnik iz Crne Gore, i važio je za jednog od najboljih novinara našega lista, jednog od najboljih reportera. Kada su „Ekspres“ devedesetih godina počeli rušiti spolja i iznutra, Budo je prešao u „Ilustrovanu politiku“ na čijim su se stranicama, iz broja u broj, pojavljivale njegove reportaže, a među

UDRUŽENjE „PETROVRGRAD” O PROMENI IMENA GRADA: Žele da isprave istorijsku nepravdu

Sledeće godine je veliki jubilej – vek od oslobođenja našeg grada u Prvom svetskom ratu i od prisajedinjenja Banata, Bačke i Srema Kraljevini Srbiji. Oni koji znaju istoriju, znaju i kakva je tada bila uloga kralja Petra Prvog Karađorđevića. Želimo da otvorimo javnu debatu, čujemo razna mišljenja. Smatramo da je došao pravi trenutak da se gradu vrati ime Petrovgrad, jer je učinjena velika nepravda kada je 1946. godine komunistička partijska Skupština promenila naziv grada u Zrenjanin. Ovo je izjavio Budimir Jovanović, predsednik Udruženja „Petrovgrad” na konferenciji za novinare, održanoj u sredu u prostorijama Udruženja povodom objavljivanja proglasa i najvažnijih informacija u vezi sa njihovom inicijativom. Osim Budimira Jovanovića, govorili su

Za koga radi dr Milorad Pupovac?

Ne znam precizno, i baš u detalje, zašto su u Zagrebu, na trgu (za)palili list srpske nacionalne manjine „Tjednik Novosti“  (Svedok je osudio taj vandalski čin!), ali sad, kad sam, pre neki dan, pročitao tekst „Doživotni Mladić“, novinara Ivice Đikića (nekadašnjeg ratnog izveštača Hrvatske, književnika i urednika ugašenog „Ferala“ iz Splita, „Našeg lista“ iz Rijeke i saradnika drugih novina iz „lijepe naše“, danas uglednog člana redakcije tjednika Novosti, u tjedniku srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj (finansiran većim delom iz proračuna Hrvatske, ali i (manjim) delom iz Srbije, pride uz podršku Savjeta za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske, National  Endowment for Democracy) svojim antisrpskim, anticivilizacijskim stavom, izvrtanjem činjenica i zluradošću…) nisam

Stevan Kostić

VIDEO: Independent State of Croatia: Fear, Abyss, Silence

SERBIAN How did the Independent State of Croatia come to be, what was its character and who decided on life and death? Why was the Slana Camp on the island of Pag named “the hell in a rocky desert”, how were numerous karst pits on Mount Velebit used in the summer of 1941, why there were no children on Mount Kozara years after the Second World War, and whether the strongest impression is from the “mountain of dead in the plains of Slavonia”, the name some people gave to Jasenovac? These are the questions that a three-part documentary film of the Radio and Television of Serbia (RTS) “Independent State of

” K O L O N A “

Bilo je to davne devedesetprve 13. decembar i zima steže a srpska kolona niz cijeli Papuk sa uznemirenim narodom se rasteže. Svi idu nekud u nepoznato i ko zna kuda i do kada, natovareni ponekim stvarima a u duši im nemir vlada. Napustili ognjišta svoja naredio je tamo neko, al` kuda i do kada niko im nije rek`o. Auta, traktori i kamioni prolaze kroz bespuća Papuka, neki se prevrću a neki staju ni na polovini, nepoznatog puta. Stravičan prizor, rek`o bi neko kad bi pogledao sve sa strane, al` je naredba takva bila da ne smije niko da ostane. Ja nisam bila u toj koloni al` su roditelji moj bili,

Ratko Dmitrović

VIDEO – Ratko Dmitrović: Građanski rat u SFRJ

U emisiji “TV Komentar” televizije RAS, Ratko Dmitrović govori o uzrocima rata na području bivše države, o gebelsovskoj propagandi koja mu je prethodila i koja još uvijek nesmanjenom žestinom traje. Pogledajte video: Izvor: JuTjub kanal TV RAS

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.