arrow up

Podijelite vijest:

Američki “dječak” ubio i obogaljio stotine hiljada ljudi

Memorijalni park Mir nalazi se u centru Hirošime i njime dominira skeletna kupola. Tu je izložen i Buda, čije je kameno lice istopila eksplozija američke atomske bombe.

Hirošima
Hirošima

Priredio: Nenad TADIĆ

Američka atomska bomba “Dječak” bačena na Horišimu 6. avgusta 1945. godine ubila je, prema procjenama, 78.000 ljudi, a zdravstvene posljedice potomaka stradalih stanovnika ovog japanskog grada osjećaju se i danas.

Radioaktivne crne kišne kapi, koje su kasnije padale, odnijele su još života.

Prema procjenama Japana iz 1968. godine, 250.000 stanovnika Hirošime umrlo je odmah nakon eksplozije ili u roku od pet godina od bolesti uzrokovanih radijacijom.

Mnogi od preživjelih kasnije su umirali ili još umiru od posljedica bombardovanja, kao što su karcinom i leukemija, tako da niko ne zna koliko je zaista žrtava odnio “Dječak”.

Bombardovanje Hirošime odobrio je tadašnji američki predsjednik Hari Truman.

Neki kritičari ovog bombardovanja tvrde da sa vojno-strateškog gledišta nije bilo razloga za upotrebu atomske bombe.

Velika bombardovanja i razaranja japanskih gradova već su uništila vojnu i prehrambenu industriju Japana do kritične mjere.

Sovjeti su u međuvremenu proglasili rat Japanu, pa je pitanje da li su Japanci bili spremni za nastavak ratovanja – japanska vojska više nije mogla da ratuje zbog nedostatka oružja i hrane.

Neki istoričari tvrde da su Amerikanci upotrijebili atomsko naoružanje najviše zbog toga da bi prestrašili budućeg neprijatelja – Sovjetski Savez.

Ostaće upamćeno da je Sunce 6. avgusta 1945. godine u Hirošimi izašlo u 8.15 časova, ali je vatrena lopta na nebu bila toliko zasljepljujuća da su stanovnici 4. avgust 1945. godine zapamtili kao “dan sa dva sunca”.

Mnogi ljekari tvrde da podmukli efekti radijacije i danas postoje – “glođu” krv, vid i nerve već decenijama.

Na hiljade ljudi je oboljelo od leukemije ili je obogaljeno za cio život.

Iako je japanska vlada objavila da nema dokaza da atomska bomba generiše genetske deformacije, kontroverza još traje.

Stanovnici Hirošime i dalje se ponekad suočavaju sa diskriminacijom kad je riječ o stupanju u brak – postoji strah da bomba još uvijek “vreba” u njihovim genima.

Memorijalni park Mir nalazi se u centru grada i njime dominira skeletna kupola. Tu je izložen i Buda, čije je kameno lice istopila eksplozija američke atomske bombe.

Posjetioci mogu da vide i sjenku čovjeka “odštampanu” ekstremnom toplotom na kamenom stepeniku, gdje je sjedio u trenutku eksplozije “Dječaka”.

Tri dana kasnije, SAD su ponovo bacile atomsku bombu – ovaj put na Nagasaki.

Na grad je 9. avgusta 1945. godine bačena američka atomska bomba “Debeli čovjek”, koja je odmah ubila 39.000 ljudi, a za 75.000 se vjeruje da su naknadno umrli od posljedica radijacije.

Izvor: SRNA

NAJNOVIJE VIJESTI

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​