arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Alispahić: Samo ratno Predsjedništvo BiH moglo riješiti problem „Silosa“

Silos

U nastavku suđenja za zločine počinjene na području Hadžića Bakir Alispahić, svjedok odbrane Mustafe Đelilovića, tvrdio je da je samo ratno Predsjedništvo BiH moglo donijeti odluku o rješavanju problema „Silosa“, u kojem su, prema optužnici, bili zatočeni Srbi.

Za zločine počinjene na području opštine Hadžići sudi se Mustafi Đeliloviću, Fadilu Čoviću, Mirsadu Šabiću, Neziru Kaziću, Bećiru Hujiću, Halidu Čoviću, Šerifu Mešanoviću i Nerminu Kalemberu, koji su, prema optužnici, bili pripadnici vojne i policijske vlasti, upravnici ili stražari u logorima.

Oni su optuženi za nezakonito zatvaranje, nečovječno postupanje, fizičku i duševnu patnju, te odvođenje zatočenika na prinudni rad.

Nekadašnji ministar unutrašnjih poslova takozvane Republike BiH Bakir Alispahić rekao je da je krajem 1993. godine saznao da su ljudi zatvoreni u „Silosu“.

„Čuo sam da postoje problemi `Silosa`, da se nastoji riješiti taj problem. Nisam smatrao da je to problem policije, niti moj problem, ali sam se smatrao odgovornim čovjekom da se to riješi“, naveo je Alispahić.

On je naglasio da nije postojala mogućnost pojedinačnog, a pogotovo ne grupnog prebacivanja zatvorenika u Sarajevo ili Zenicu, jer bi to predstavljalo veliki stepen rizika, prenosi Birn.

„Žitelji Hadžića su imali svoje zahtjeve. Veliki broj poginulih, raseljenih, par stotina odvedeno je iz Hadžića. Bilo je pitanje razmjene zarobljenika, trebalo se to riješiti. Vlada i Predsjedništvo imali su problem sa srpskom stranom“, rekao je Alispahić i dodao da je srpska strana „više kalkulisala“ i „opstruisala taj slučaj“.

On je naveo da su odbrambene strukture „Silos“ čuvale od mještana s tog prostora, te dodao da je postojala bojazan da, zbog zahtjeva i prijetnji koje su upućivali članovi porodica nestalih iz Hadžića, ljudi napuste ratne linije od Igmana do Hadžića pa bi u tom slučaju došlo do pada teritorije.

Alispahić je dodao da je to pitanje nadilazilo sve osim Predsjedništva i srpske strane, te da je Đelilović danima nastojao da dođe do predsjednika, da se ono riješi.

„Ni Đelilović, ni vojska, ni policija nisu se mogli miješati u taj problem. Vlada nema ingerencije nad vojskom i policijom. Oružane snage u ratu čine vojska i policija. Predsjedništvo je nadležno za oružane snage“, rekao je Alispahić.

On je dodao da je pitanje zatvorenika riješeno potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Nastavak suđenja zakazan je za 26. novembar, kada je planirano da ovog svjedoka ispitaju tužilac i branioci ostalih sedam optuženih.

 

Izvor: srna

 

Vezane vijesti:

Godišnjica zatvaranja logora smrti Silos kod Sarajeva

U LOGORU SMRŠAO 50 KILOGRAMA

Dokazana krivica za zločine nad Srbima u Sarajevu

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Žuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Žepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​