Ni poslije 27 godina niko nije osuđen za zločine nad Srbima u Bradini

U Bradini kod Konjica danas je obilježeno 27 godina od zločina koji su nad Srbima u ovom selu počinile združene muslimanske i hrvatske snage.

POGLEDAJ VIDEO

Nakon služenja liturgije u obnovljenoj Crkvi Vaznesenja Gospodnjeg u Bradini i parastosa stradalima vijence su na spomen-obilježje u crkvenoj porti položile porodice stradalih, izaslanici predsjedavajućeg Predsjedništav BiH Milorada Dodika i predsjednika Republike Srpske Željke Cvijanović, predstavnici Ministarstva rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske, Saveza logoraša Srpske i drugi.

Paroh konjički jerej Milan Bužanin izjavio je da je žalosno što do sada niko nije osuđen za zločin počinjen na današnji dan prije 27 godina u selu Bradina koje je potpuno spaljeno, 48 ljudi ubijeno kod svojih kuća, crkva zapaljena, a stanovništvo zatočeno i odvedeno u logor u Čelebićima.

„U toku su neki procesi pa vidjećemo. Ovozemljaska pravda često izostane, ali božija uvijek bude zadovoljena“, rekao je sveštenik novinarima nakon služenja liturgije u obnovljenoj Crkvi Vaznesenja Gospodnjeg u Bradini.

Bužanin kaže da je obilježavanje ovog datuma značajno, jer je potrebno da se njeguje sjećanje na stradale Srbe koji su bili sami i nemoćni da pruže bilo kakav otpor moćnoj vojsci koja je došla u selo i počinila stravičan zločin.

On kaže da sada u Bradini živi dvoje staraca, a da povremeno tokom ljeta dođu raseljeni Srbi iz ovog mjesta, ali se niko ne vraća da tu i ostane.

„Selo je pusto, situacija je teška. Crkvu smo obnovili, gradimo i dom, a najžalosnije je da se okupljamo ovdje samo dva puta godišnje. Oni koji su preživjeli logore, plaše se da se vrate ovdje, jer bi mogli sresti svoje dželate i ne znaju kako bi postupili“, objašnjava Bužanin.

Izaslanik predsjednika Republike Srpske Željke Cvijanović i predsjedavajući Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Staša Košarac istakao je da je važno na ovaj dan doći u Bradinu, jer je sasvim jasno da je ovdje izvršen ratni zločin sa elementima genocidne namjere.

On je napomenuo da su ovdje stradali muškarci civili, djeca, starci s ciljem da se etnički očisti ovaj prostor.

„Nažalost, Haški tribunal je više puta iskazao selektivni pristup ka ratnim zločinima, ignorisao ovakvu vrstu krivičnog djela ratnog zločina, a tu praksu je nastavio Sud BiH. Istina je da se vodi sudski postupak protiv 12 lica, ali je to veoma sporo. Svi oni koji su izbjegli smrt tih dana su na kraju završili u logorima koje je formirao politički i vojni vrh projekta Alije Izetbegovića i ni ti ljudi nisu odgovarali“, istakao je Košarac.

Košarac je napomenuo da su zahvaljujući dijelu međunarodne zajednice i političkog vrha okupljenog oko Alije Izetbegovića, svjedoci ratnih zločina nad srpskim stanovništvom ovdje, dobijali iseljeničke vize kako ne bi bili uključeni u mnoge procese.

„Sve to govori o ukupnim prilikama u BiH i kakvo pravosuđe na nivou BiH danas imamo. Zato mi nećemo odustati od naših vrlo jasnih aspiracija da se izvrši reforma pravosuđa i da se ono depolituzuje. Ono je sada politizovano bošnjačkim ratnim kadrom, upravo onim vojnim i političkim, kao i sudskim organima tadašnjeg projekta Alije Izetbegovića“, naglasio je Košarac.

Prema njegovim riječima, u Republici Srpskoj postoje vrlo respektabilne institucije, prije svega Ministarstvo unutrašnjih poslova i Republički centar za istraživanje rata i ratnih zločina koji su prikupili činjenice i dokaze o ratnom zločinu sa genocidnom namjerom na ovom prostoru.

„Nećemo odustati od toga da svi odgovorni, bilo da je riječ o policijskom, političkom ili vojnom vrhu, odgovaraju za počinjen zločin nad civilima u Bradini“, istakao je Košarac.

Boško Tomić, izaslanik Predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika, izjavio je da se nada da će pravda, iako je spora, ipak biti zadovoljena.

Tomić smatra da je važno da se utvrdi istina zbog čega su stradali Srbi u Bradini, te da snose odgovornost oni koji su počinili zločin u ovom mjestu.

„Neka Sud i Tužilaštvo BiH na osnovu argumenata koji su im ponuđeni, izreknu prave kazne kako bi žrtve našle svoj smiraj, a porodice nastradalih na neki način dobile određenu vrstu olakšanja“, istakao je Tomić.

Direktor Sekretarijata za vjere Republike Srpske Dragan Davidović istakao je da je važno obilježavati ovaj datum, okupljati se i pominjati žrtve, kao i pomagati njihovim potomcima, ne zaboravljajući strašan zločin koji se dogodio u Bradini.

Daliborka Kureš na današnji dan 1992. godine je bila u Bradini i kaže da nikada ne može zaboraviti ono što se tada desilo.

„Zatvorili su nas u školu, maltretiranje je bilo nenormalno. Muškarce su otjerali u logor u Čelebiće. Zaboraviti se ne može nikad, a i da se nikad ne ponovi nikome, pa ni onima koji su to tada radili“, kaže Kureševa, kojoj je otac poginuo na početku rata, a ona sada živi u Trebinju.

Ona je dodala da je njena kuća u Bradini spaljena i unišetena do temelja, a na tom mjestu izgrađena džamija koja je poslije srušena, te da sada nema ništa.

U Bradini je 25. maja 1992. godine na najbrutalniji način ubijeno 48 srpskih civila, a preostali su odvedeni u logore ili protjerani, njihova pokretna imovina je opljačkana, a kuće i Crkva Vaznesenja Gospodnjeg zapaljeni i srušeni.

U logorima su život izgubila još 22 stanovnika Bradine, dok se za pet još traga.

Među 48 ubijenih Srba u Bradini najviše je članova iz porodice Kuljanin, a stradali su i Vujičići, Mrkajići, Žuže, Kureši, Gligorevići, Koprivice, Draganići i Živaci.

Prije rata u Bradini je bilo 280 srpskih kuća sa oko 1.200 stanovnika.

Za zločine u Bradini pravosuđe BiH do sada nije nikoga osudilo, a 8. maja počelo je suđenje dvanaestorici pripadnika takozvane Armije BiH i HVO-a za zločine nad Srbima u ovom selu i na području opštine Konjic.

Preživjeli raseljeni Srbi iz Bradine svake godine u maju dolaze iz svih dijelova Republike Srpske i Srbije, a nerijetko i iz prekookeanskih zemalja, u obnovljenu crkvu da bi odali počast stradalima i podsjetili na zločine koje su počinili pripadnici takozvane Armije BiH, Teritorijalne odbrane, HVO-a, policije i muslimanskih paravojnih formacija.

Izvor: SRNA (video RTRS)