arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Dete rijalitija

13. jun 2026.

Jedno takvo dete postalo je vidljivo tek kada se pojavilo u rijalitiju. I opet ne zbog toga što je tamo ispričana priča o Petrovačkoj cesti, niti zato što se neko ozbiljno zainteresovao za sudbinu porodice Stijelja. Malo koja pojava u Srbiji danas tako uspešno ujedinjuje ljude kao prezir prema rijaliti programima. Oni su postali najlakši način da čovek pokaže kako pripada pristojnijem i kulturnijem delu društva. Dovoljno je odrediti se, distancirati i zgroziti se nad tim fenomenom. Eventualno dodati kako je nekada bilo više kulture, više ukusa i više pameti. Ovo nije još jedan takav lament nad kulturnim sunovratom. Više je upiranje prstom u tu licemernu, farisejsku poziciju navodne intelektualne

Miostrah: Tragom predaka

12. jun 2026.

Bio sam u Miostrahu, a da do pre nekoliko meseci nisam ni pomišljao da ću ikad tamo otići. Ideje za mnoge naše poduhvate začete su u kafani. I za ovaj moj. A povod je bio tekst iz „Pečata“… Piše Miroslav Maksimović Može li strah biti mio? Ne znam, možda i može. Moja majka je, godinu-dve pred smrt, a posle moždanog udara, rekla da oseća da je čitavog života bila u nekom tihom strahu. Od čega? Od ljudi? Rodila se u mestu koje se zove Miostrah. I tu je, u četrnaestoj godini, završila prvi život. Drugi je, do osamdesete, provela, u čudnom strahu, a da nikad više nije otišla tamo. Жivot

Knjiga „Hronologija zla“ ulazi u završnu fazu

12. jun 2026.

Dragi prijatelji, sa velikom odgovornošću i dubokim osjećanjem duga prema našim stradalim precima, obavještavam vas da knjiga „Hronologija zla“, posvećena stradanju srpskih civila 1941. godine na prostoru Podmajevice, Majevice, Posavine i Semberije, ulazi u svoju završnu fazu. Piše: Milutin Tešanović Planirano je da predprodaja knjige počne već u julu, dok će promocije krenuti u septembru. Posebno je važno što će, uz promocije, po školama biti organizovani i časovi istorije na ovu temu, kako bi mlađi naraštaji saznali istinu o stradanju nevinih ljudi, žena, djece i staraca, čija imena ne smiju ostati zaboravljena. Ovo nije samo knjiga.Ovo je naš zajednički zavjet pamćenja. Zato molim sve pratioce, potomke stradalih, mještane i sve

Dođite do Šaranove jame u subotu 20. juna 2026, jer nismo zaboravili

12. jun 2026.

Sa blagoslovom Njegovog Visokog Preosveštenstva, Mitropolita gornjokarlovačkog g. Gerasima, povodom osamdeset i pete godišnjice od početka Pokolja, molitvenim sjećanjem na mučenike postradale na Jadovnu, biće obilježen „Dan sjećanja na Jadovno 1941 – 2026.“, Bez obzira što se ovo stratište danas nalazi van granica Srbije i Srpske, smatramo našom dužnošću da njegujemo kulturu sjećanja i pamćenja na naše stradalnike, bez obzira gdje su postradali. U subotu 20. juna 2026, nad Šaranovom jamom na Velebitu, sedamnaestu godinu za redom, sa početkom u 11 časova, biće služen parastos za ne manje od 38.000 pravoslavnih Srba, pobijenih u kompleksu logora smrti NDH, Gospić – Jadovno – Pag u periodu od 11. aprila 1941. do 20.

Na čelu kolone nošen je krst osveštan u Molu, rodnom mestu vladike Save (Foto: lična arhiva)

Boris Begović: Uzdizanje krsta nad Katinom jamom

11. jun 2026.

Povodom godišnjice mučeničke smrti episkopa gornjokarlovačkog Save, udruženje „Jadovno 1941.” je na mestu njegovog stradanja postavilo časni krst iznad Brušana, podno Velebita. Sve počelo u nedelju, na Duhove, 19. juna 2016. godine u Molu, u Crkvi Svetog Save, kada je, posle svete liturgije, osveštan krst koji će hodočasnici izneti do Katine jame, iznad Brušana, podno Velebita. Ne, nije tada, već je sve počelo u Molu, kada se jula 1884. godine u porodici Trlajić rodilo muško dete kome su nadenuli ime Svetozar. Dete je raslo, Svetozar je postao mladić, završio bogosloviju u Sremskim Karlovcima, pa onda Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu. Odlučio se, međutim, da služi Bogu, ne pravu, i postao

Жarković: Presudom Glavašu Hrvatska prihvatila činjenicu o ubistvima i protjerivanju Srba

11. jun 2026.

Presudom ratnom komandantu hrvatskih snaga u Osijeku Branimiru Glavašu za zločine nad Srbima, Hrvatska je prihvatila činjenicu da je srpski narod u toj zemlji protjerivan, ubijan, pokrštavan i proganjan, rekao je predsjednik Udruženja Srba protjeranih iz Hrvatske “Krajina” Krsta Жarković. Жarković je ocijenio da je ova presuda tek početak i da će sudovi u Hrvatskoj u drugostepenim postupcima morati potvrditi i ostale presude za zločine nad Srbima u Vukovaru, Dalju, Kipu i drugim naseljima. On je istakao da ova presuda pokazuje da je pravda, ikao spora, na kraju dostižna, kao i da ima veliki značaj za Srbe iz Hrvatske. Podsjetio je da su Glavaš i jedinice hrvatskih snaga koje su

Pokolj Srba u ličkom selu Rasoja-Gnjatovići 11/12. juna 1941.

11. jun 2026.

Odmah nakon govora doglavnika Mile Budaka u Lovincu, ustaše su počinile Pokolj nad Srbima sela Rasoja – Gnjatovići. Rasoja – selo Gnjatovića, nalazi se jugozapadno od Lovinca, kotar Gračac. Ovo srpsko selo, tri puta je bilo poprište ustaškog pogroma. Prvi pogrom je izvršen 11/12. juna, da bi ustaše zločine ponovile 29. jula i 02. avgusta 1941. godine. U Lovinac je 10. juna 1941. godine došao Pavelićev doglavnik, zloglasni Mile Budak iz sela Sv. Rok, na sastanak svih ustaških pristalica zakazan za 11. jun. Govoreći o čistoći hrvatske nacije i položaju Srba u Hrvatskoj, Budak je izjavio: „ Što se Srba tiče, nije dosta drvo posjeći, treba mu i žile iščupati.“ Kada su

Svjedočanstvo jednog zločina (1): Zapisi o sudbini porodice Đukić

11. jun 2026.

Osjećaj nepravde zbog gubitka voljenog oca i muža te želja da zločini ne padnu u zaborav, bili su poticaj Kati i Dušanki Đukić da zabilježe svoja stradanja, koja su pisana kombinacijom sjećanja i pripovjedanja, što ove zapise čini izrazito posebnima. Zapisi upotpunjuju sliku istrebljenja srpskog naroda u zločinačkoj ustaškoj NDH i zaslužuju da budu objavljeni Memoarski zapisi dviju Glinjanki, majke i kćerke, Kate i Dušanke Đukić,o tragičnim zbivanjima u Glini 1941. više od pola stoljeća bili su nepoznati širem krugu istraživača i povjesničara. [1]Njihova tragedija i trauma nije zabilježena ni u spisima Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača Hrvatske, koji su od kapitalne važnosti za razumijevanje masovnih

U Šamcu održano predavanje na temu “Kroz oganj istorije – stradanje jedne porodice”

10. jun 2026.

Predavanje je bilo prilika da se kroz autentično kazivanje sačuva kultura sjećanja i oda počast žrtvama. Predsjednik Udruženja “Jadovno 1941” Dušan Bastašić održao je u Šamcu predavanje o temi “Kroz oganj istorije – stradanje jedne porodice” koje predstavlja ličnu i porodičnu priču o istorijskom iskustvu srpskog naroda u Hrvatskoj koji je kroz vijekove prolazio kroz velika iskušenja. Bastašić je sinoć kroz potresno svjedočanstvo o sudbini svoje porodice govorio o stradanju više generacija – od zločina počinjenih u Drugom svjetskom ratu, pa do rata devedesetih godina prošlog vijeka. “Predavanje je bilo prilika da se kroz autentično kazivanje sačuva kultura sjećanja i oda počast žrtvama”, rekao je Bastašić Srni. On je ukazao

Prijedor: Izložba “Jasenovac – moja priča” pred srednjoškolcima (VIDEO)

10. jun 2026.

U Ugostiteljsko-ekonomskoj školi u Prijedoru predstavljeno je drugo dopunjeno izdanje izložbe i kataloga “Jasenovac – moja priča”. Izložba je nastala prošle godine, povodom 80 godina od proboja jasenovačkih logoraša. Izložba je dopunjena sa 20 potresnih priča o stradanjima logoraša sačuvanih u sjećanjima potomaka. Cijela porodica majke Anđelke Jarić ubijena je u Jasenovcu. – Jer je moj djeda bio željezničar, ovdje na stanici kao službenik došao je i u tom momentu kad su naišli neprijatelji, mog dedu, moje ujake, moju tetku i moju baku Anđelku, po kojoj nosim ja ime, oni su odveli u Jasenovac i zaklali – priča Anđelka Jarić. Zato je važna kultura sjećanja koju njeguju učenici Ugositeljsko-ekonomske škole.

„JA NISAM NIKOME NIŠTA KRIV DA BIH BJEЖAO OD KUĆE“ – Golgota porodice Begenišić i junski pokolji u Korjenićima 1941. godine

10. jun 2026.

Navršava se 85 godina od tragičnih junskih dana 1941. godine, kada je u Hercegovini započeo talas zločina nad srpskim narodom koji će ostaviti dubok ožiljak u kolektivnom pamćenju. U tekstu koji slijedi, publicista Zdravko Šakotić, oslanjajući se na arhivsku građu, svjedočanstva i porodična predanja, donosi priču o Jovu Begenišiću i drugim mučenicima Korjenića, čije stradanje ostaje trajna opomena i zavjet sjećanja. Piše: Zdravko Šakotić Jun 1941. godine označava početak sistematskog satiranja srpskog naroda u Hercegovini. Odmah nakon proglašenja zločinačke Nezavisne Države Hrvatske (NDH), 10. aprila 1941. godine, otpočeo je projekat uništenja koji će ući u anale najstrašnijih genocida u ljudskoj istoriji. Ljudi su ubijani bez ikakvog razloga i pravnog osnova,

Glina stara Glinska crkva

Krvavi pir u Glinskoj crkvi

9. jun 2026.

Jedan od najsvirepijih i najjezivijih zločina nad Srbima u NDH bio je pokolj nekoliko stotina Srba muškaraca u pravoslavnoj crkvi u Glini. Srbe zatvorene u glinskoj pravoslavnoj crkvi ustaše su odvodile po grupama do stratišta u Glinsko Novo Selo, Hadžer i Prekopu, gde su ih zverski mučili, najsvirepije ubijali i pokopavali u već iskopane jame. Franc Жućek, župnik Crkve Svetog Ivana u Glini, dobro se seća događaja: „Po crkvenim knjigama znam da je to bilo 29. 7. 1941. Srbe iz okoline Vrginmosta dovozili su u pravoslavnu crkvu kamionima i autobusima, a odatle ih dalje vodili u Hadžer i Prekopu, gđe su ih pobili. Mene je tog dana jedan od zatvorenih zvao

Bitka na Zelengori! Srbi ispravljaju nepravdu prema zaboravljenim žrtvama – istinu čuvale majke

8. jun 2026.

Više od osam decenija nakon tragičnih događaja iz maja 1945. godine, Zelengora ostaje jedno od najvećih i najmanje istraženih stratišta srpskog naroda. Na prostoru od Neretve do Drine, gde su bez suđenja stradali pripadnici Jugoslovenske vojske u otadžbini i brojni civili, tek danas se stvaraju uslovi za dostojno obeležavanje njihovog stradanja. Izgradnja hrama Svetog Ilije na Zelengori predstavlja pokušaj da se posle decenija prećutkivanja i zaborava žrtvama vrati ime, a mestu stradanja dostojanstvo koje zaslužuje. Mitropolit dabrobosanski Hrizostom osveštao je zemljište na planini Zelengori u Republici Srpskoj na kome će biti izgrađen hram Svetog Ilije. Buduća crkva sa kriptom zamišljena je kao spomen-hram dostojnog sećanja na hiljade stradalih vojnika Jugoslovenske

U Kamničkoj Bistrici pročitana imena 9.071 žrtve: Sjećanje na stradale Srbe u Sloveniji 1945. godine

8. jun 2026.

U mjestu Kamnička Bistrica u Sloveniji danas je služen pomen žrtvama stradalim na kraju Drugog svjetskog rata, u okviru obilježavanja 81 godine od stradanja pripadnika Srpske vojske u otadžbini od strane komunističkih formacija. Tokom pomena pročitana su imena 9.071 do sada prikupljene žrtve, dok istraživanja o ukupnom broju stradalih i dalje traju. U sklopu obilježavanja godišnjice dan ranije održana je i promocija knjige dr Srđe Trifkovića „Stradalni put“, koja se bavi stradanjima u Sloveniji 1945. godine i tragičnom sudbinom više od deset hiljada pripadnika srpskog naroda nakon završetka ratnih dejstava. Pomenu i opelu prisustvovalo je više stotina članova porodica stradalih, njihovih potomaka, kao i poštovalaca sjećanja na žrtve. Među okupljenima

Prelistajte našu novu brošuru o logoru Zemun 1941 – 1944.

5. jun 2026.

Naša misija je da obrazujemo mlade naraštaje Zemuna, Srbije, Republike Srpske i Srba u rasejanju o ovom strašnom mestu, da se bol stradalih urezuje u njihova srca kao opomena i zavet – da pamćenje postane temelj budućnosti u kojoj se ovakvo zlo nikada više neće ponoviti. Udruženje potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa logora smrti Gospić-Jadovno-Pag, „Jadovno 1941.“ Banja Luka – Beograd objelodanjuje istinu o stradanju srpskog naroda u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i širi i utvrđuje pamćenje na Pokolj ( www.pokolj.org ), Genocid nad srpskim narodom u NDH za vreme II Svetskog Rata, memorijalizacijom i hristijanizacijom postojećih i otkrivanjem nepoznatih stratišta u NDH. PRELISTAJTE BROŠURU ŠTAMPANU MAJA MESECA 2026 GODINE: Od

NAJNOVIJE VIJESTI

Vojvođansko pitanje

Autor: Čedomir Antić Oko poslednjeg ostatka naše državnosti – srpskih zemalja severno od

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA