arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Kragujevac: Oskrnavljen spomenik streljanim Srbima i Jevrejima

Na tom mestu 20. oktobra 1941. godine nacistička vojska u znak odmazde za svoje ubijene vojnike streljala je 41. Jevreja i 81. Srbina. Grad Kragujevac najoštrije osuđuje skrnavljenje Spomenika streljanim Srbima i Jevrejima u naselju Bagremar i apeluje na nadležne službe da otkriju počinioce i primereno ih kazne. Spomen obeležje išarano je grafitima. To je čin kojim šaljemo lošu poruku javnosti i pred kojim nećemo da ćutimo. Na tom mestu 20. oktobra 1941. godine nacistička vojska u znak odmazde za svoje ubijene vojnike streljala je 41. Jevreja i 81. Srbina. Na tom mestu svake godine 20. oktobra i u januaru, povodom Međunarodnog dana sećanja na žrtve Holokausta, zajedno sa predstavnicima

Svjetski portali o „Dari iz Jasenovca“: Bolno ostvarenje o zaboravljenim užasima

U fokusu teksta je maestralna uloga Biljane Čekić kao mlade Dare, koja za nekoliko dana, suočena sa nestancima najbližih, naglo odrasta i sjajno parira u glumi svojim nekoliko puta starijim kolegama. Portal „Film reviews“ /Filmski pregledi/ objavio je pravi panegirik o filmu „Dara iz Jasenovca“, ocjenjujući ga kao bolno, emotivno razarajuće, ali duboko potrebno ostvarenje. U fokusu teksta je maestralna uloga Biljane Čekić kao mlade Dare, koja za nekoliko dana, suočena sa nestancima najbližih, naglo odrasta i sjajno parira u glumi svojim nekoliko puta starijim kolegama. „Dara iz Jasenovca“ govori o zaboravljenim užasima genocida na Srbima u Hrvatskoj tokom Drugog svjetskog rata, navodi se u ovom osvrtu. U tekstu je

MIHAILO MEDENICA: Hrvatska je pakao iz kojeg je i sam đavo proteran da Paveliću ustupi mesto

“Dara iz Jasenovca” je sjajan film, a zbog svega onog što ga čini lošim- krivi smo svi do jednog, jer narod kojeg film uči iznova će i iznova ispisivati prazne stranice svoje slavne i stradalne istorije, mastilom koje bledi i nestaje… Piše: Mihailo Medenica Užasavajuće malo nam treba za podelu, a kad se razvrstamo među nama nije linija već, nažalost, kanjon! Evo se minulih dana tužno kantari rodoljublje prema tome jesmo li oduševljeni ili razočarani “Darom iz Jasenovca”?! Žalosno da žalosnije ne može biti! Ako se nekome nije dopao film taj bezmalo negira Jasenovac, Jastrebarsko, Staru Gradišku…sva zverstva đavolje kopiladi NDH..? Ni slučajno! Nema zdravorazumnog Srbina koji će nad užasom

Hrbska Pravoslavna Crkva?

Većina sveštenoslužitelja koje smo konsultovali, prvi put u životu sreće ovakvu praksu, a to je da se episkop ogrešuje o član 4. Ustava SPC. Za većinu mirskih, odnosno svjetovnih Srba, taj član je prirodno nepoznat, ali on u cjelosti glasi: Član 4 „Službeni jezik Srpske pravoslavne crkve je srpski sa pismom ćirilicom. U izuzetnim, opravdanim slučajevima, može se otstupiti od ove odredbe u pogledu jezika za unutrašnju upotrebu, u kojim slučajevima donosi specijalnu odluku Sveti arhijerejski sinod na osnovu ove odredbe. Zastava Srpske pravoslavne crkve je trobojka: crveno-plavo-belo, sa zlatnim krstom i ognjilima.“ Ako vas bune „izuzetni, opravdani slučajevi“ i to za „unutrašnju upotrebu“, to je nastalo kada je srpska

Bojanić: Zar ovo ne zaslužuje prostor u srpskim udžbenicima istorije?

Organizovana su i takmičenja u logorima da bi se videlo ko može da prikolje najveći broj Srba u zadatom vremenskom periodu. Zabeleženi rekord je postigao student prava Petar Brzica, proglašeni kralj „srboklanja, koji je uspeo da zakolje 1360 Srba u jednom danu! Glavna želja Hrvata je da se o njihovom kolektivnom zločinu ćuti, u ovom vremenu kada se skrnavi i revidira broj srpskih žrtava, a u tome i mi sami dželatu pomažemo, našom ćutnjom. Njihov cilj je da niko ništa ne govori, da se nigde o njemu ne piše, a naša treba da bude suprotna, da se o tome priča, raspravlja i što je najvažnije piše i hvala Bogu ekranizuje

Darko Adamov: Izbačeni problematični delovi Kletovog udžbenika istorije za 8. razred

Izvršene promene su u duhu otklona od navijačke i pristrasne istorije kojom je bila obeležena prvobitna verzija ovog udžbenika. Udžbenik istorije za 8. razred izdavačke kuće Klet (ovde) doživeo je ključne i suštinske promene u odeljku posvećenom građanskom ratu na prostoru Jugoslavije tokom Drugog svetskog rata. Izvršene promene su u duhu otklona od navijačke i pristrasne istorije kojom je bila obeležena prvobitna verzija ovog udžbenika. Na str. 116. umesto  teksta  u kojem su četnici tokom bitke na Neretvi predstavljeni kao saveznici i saradnici Nemaca i ustaša sa kojima zajedno dejstvuju, sada stoji mnogo uravnoteženije tumačenje. Dakle, sada je jasno rečeno da su nemačke snage preduzele mere za uništenje svih snaga

Ja sam Dara iz Jasenovca

Preživeli logoraši poslali svoja svedočenja „Varajetiju” i „ Los Anđeles tajmsu” uz zahtev da objave ispravke svojih tekstova u kojima su američki mediji tvrdili da se radi o srpskoj mitomaniji i fikciji i da se Jasenovac nije dogodio„Ja sam Dara iz Jasenovca. Piše: Dimitrije Bukvić Film vrsnog reditelja Predraga Gage Antonijevića, snimljen je na bazi moje istinite priče. Ja sam zapamtila kako su ubili brutalno, preda mnom, onu ženu koja je sakrila zlato u punđi, majka nije mogla da mi skloni pogled iako je okrenula moju glavu ka kecelji. Ta trauma ostala je trajno zabeležena, kao i trenutak kada su nas razdvojili od naše majke i kada su mi odneli

„Jasenovac – najveća srpska tragedija“ (VIDEO)

Udruženje ”Jadovno 1941.” iz Banja Luke, formirano 2010.godine, na razne načine pokušava da sačuva uspomenu na stradanja u kompleksu logora smrti Gospić – Jadovno – Pag, preteči jasenovačkog logora. Malobrojni preživjeli u tim logorima, prebačeni su u Jasenovac i tako postali prvi zatvorenici najvećeg stratišta NDH. O pomenutim logorima ni danas se ne zna dovoljno, iako je prema procjenama,za samo nekoliko mjeseci u njima,život izgubilo 40 hiljada ljudi. ”Jasenovac-najveća spska tragedija” , na tu temu govorili su učesnici emisije “Izazovi” BN TV. Dugo očekivani filma „Dara iz Jasenovca“, reditelja Predraga Antonijevića i scenarise Nataše Drakulić koji govori o stradanju Srba, Roma i Jevreja u logoru Jasenovac, izazvao je veliku pažnju

Dušan Bastašić: Film Dara iz Jasenovca je uzrok tektonskog pomjeranja na području sjećanja srpskog naroda na Pokolj – genocid počinjen nad Srbima od strane NDH (VIDEO)

Djevojčica Dara, njena braća i druga djeca koju smo mogli vidjeti u filmu, predstavljaju personifikaciju hiljada djece koja su postradala u Pokolju, genocidu počinjenom nad Srbima od strane Nezavisne države Hrvatske. Opet se potvrdilo da je filmska umjetnost platforma sa koje se na najefikasniji i najefektivniji način dopire do duboko zapretanih karika, istorijskih zapisa našeg identitetskog lanca, o traumatičnim događajima iz perioda Drugog svj. rata. Povodom emitovanja filma „Dara iz Jasenovca“, dr Dušan Bastašić, predsjednik udruženja građana Jadovno 1941. iz Banje Luke, bio je gost u emisiji Srpska danas – RTRS. Priredila redakcija UG Jadovno 1941.

Đorđe Pražić: Od koljača do viteza, od žrtve do agresora

Televizijska premijera filma „Dara iz Jasenovca“ je izazvala veliko interesovanje u javnosti, a deo srpske javnosti šokirao se zločinima ustaških koljača nad nedužnim i nemoćnim pretežno srpskim civilnim žrtvama. Tom delu naše javnosti svakako je nepoznato da bi se skoro o svakom srpskom selu na prostoru Nezavisne države Hrvatske mogao snimiti sličan film. Naviknuti na dugogodišnje anatemisanje srpskog naroda kao agresorskog i zločinačkog,  svaki nastup većine analitičara filma počinje sa izvinjavanjem hrvatskoj javnosti u pogledu da film nije srpska propaganda, da nema za cilj širenje mržnje i da su ustaše bile samo manji dio hrvatskog naroda. Da je  situacija obrnuta, takvi stavovi od hrvatske stručne i ostale javnosti se ne bi

Gojković: Srbija će podržati projekte koji se bave Jasenovcem

Srbija će nastaviti da podržava projekte poput filma „Dara iz Jasenovca“ kako bi se setili svih naših žrtava, ali i pokazali svetu da mi nismo narod zločinaca, kakvim nas oni predstavljaju, već narod žrtava, izjavila je danas ministarka kulture Maja Gojković. Srbija će nastaviti da podržava projekte poput filma „Dara iz Jasenovca“ kako bi se setili svih naših žrtava, ali i pokazali svetu da mi nismo narod zločinaca, kakvim nas oni predstavljaju, već narod žrtava, izjavila je danas ministarka kulture Maja Gojković. Ona je tako odgovorila na pitanje narodne poslanice SNS Nevene Đurić da li će država nastaviti da podržava filmove u kojima se govori o srpskim žrtvama. Gojković je

Đurđica Dragaš: Od nas si tražio Đorđe, da zaboravimo posečenu bagremovu šumu, preoranu njivu i zgaženu šljivu

Opraštaju se ovih dana mnogi od Đorđa Balaševića. Slušaju se pesme, citiraju stihovi i njegove „dosetke“, snimaju specijalne emisije, organizuju masovni „ispraćaji“ (kao da korone nema i kao da Đole baš od nje nije preminuo). Tuguje i region, čak se i ćirilica „pojavila“ u Zagrebu. Zamislite samo to čudo!!! Nije baš da sam odrasla uz njegovu muziku. Više bi se to moglo reći za Nove fosile, ali volela sam te melanholične note i emotivne tekstove kojima je pleo divne i dirljive životne priče. Žao mi je što je otišao, prerano i besmisleno i, kao i u mnogim drugim slučajevima, ne želim da učestvujem u primitivnim raspravama nad mrtvim čovekom po

KOLONA

Bez srama i duše ubijali su košijsku decu koja su kraj njih rasla. Celu lijepu su prekrili srpskim telima. Bio je to pravi pomor. Bio je to Pokolj! Piše: Cvijeta Radić Kolona žena i dece na prašnjavom putu. Žagor i plač, u očima strah. Guraju ih, viču, psuju… Vidim sebe u kolini. Sebe dete, sebe majku, sebe ženu, sebe uplašenu i nemoćnu. Vidim i sve svoje. Eno babe Joke. Ne može biti, ona je u koloni za Trnovac. Eno Marka. Kako on ovde, kad je oteran na Prolog? Eno Gospave. Zar ona nije oterana na Dinaru? Otkud sada oni ovde i otkud ja u koloni iz Potkozarja? Otkud ja u

Zorica Đoković: Od jutros više ništa nije isto

Porođajnim mukama koje potrajaše, neki bi rekli čak punih 80 godina, je hrvatski Pokolj nad Srbima dobio svoj umjetnički izraz i ugledao svjetlo dana. Bilo je, istina, i ranijih pokušaja traganja za umjetničkim izrazom i formom koji bi dočarali krv prolivenu u ime revolucije. Ti izrazi i forme nisu jasno govorili čija je krv, a ni revolucija. I svi su bili neuspješni, nezgrapni, ružni i – lažni, jer ispostavilo se da je na ovim našim prostorima krv bila uglavnom srpska, a revolucija tuđinska. Tako je neopisivo stradanje Srba, zapamćeno gotovo isključivo zahvaljujući Crkvi i u Crkvi, na potpuno nevjerovatan način ostalo skrajnuto i obskurno u široj jugoslovenskoj socijalističkoj javnosti, nešto

PREDRAG ANTONIJEVIĆ: Priča o Dari nastaviće se pričom o Oluji

Reditelj filma “Dara iz Jasenovca” Predrag Antonijević rekao je da će nakon filma, u istoimenoj seriji priča biti proširena i događajima koji se odnose na operaciju “Oluja”, kao nastavak priče o srpskom stradanju i egzodusu iz Hrvatske, započetom tokom Drugog svjetskog rata. “Dotaći ćemo se Oluje da kompletiramo taj srpski egzodus iz Hrvatske, ono što je početo tokom Drugog svetskog rata, a što je završeno sa Olujom. Znači srešćemo neke od tih likova iz ovog filma. Evo ovo prvi put govorim javno – srešćemo ih sada u Oluji i uoči Oluje”, rekao je Antonijević za RTS. On ističe da su se autori i producenti filma “Dara iz Jasenovca” odlučili da

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.