arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Stradanje učvrstilo veru Krajišnika

Vladika gornjokarlovački Gerasim (Popović), episkop jedne od teritorijalno najvećih, ali i najstradalnijih eparhija Srpske pravoslavne crkve, uključujući i stravične zločine u Drugom svetskom ratu, ističe u intervjuu za “Frankfurtske Vesti” da pravoslavnim vernicima i sveštenstvu SPC ovog dela Hrvatske nikada nije bilo jednostavno i lako, ali da su ta stradanja i patnja “učvrstila pravoslavlje u krajiškom narodu, koji se i danas bori za svoj opstanak”. Samo u katastrofalnom zemljotresu koji je decembra prošle godine pogodio prostor Banije, oštećeno je ili uništeno oko 9.000 objekata. Godinu dana kasnije, episkop Gerasim na pitanje da li se život polako vraća u ovaj deo Hrvatske objašnjava da će proći dosta vremena kako bi se

OBAVEZAN VOJNI ROK – ZA DOBROBIT SVIH

Nije lako državi da preseče i kaže, da li će, ili neće biti obavezno služenje vojnog roka posle 11 godina dobrovoljnog služenja vojnog roka. U tom periodu bilo je i civilno služenje vojnog roka. Deo javnosti sada želi služenje vojnog roka, a deo javnosti to ne želi. Sajt Srpska istorija je nekoliko puta pisao o toj temi, a prvi general koji je govorio javno o vraćanju obaveznog vojnog roka u intervjuu za sajt „Srpska istorija”, bio je komandant Kopnene vojske general-potpukovnik Milosav Simović. Imajući u vidu: bližu i dalju prošlost, političko bezbedonosnu situaciju, geopolitički i geostrateški položaj Srbije, bila Srbija u bližoj i daljoj budućnosti: u NATO paktu, istočnom vojno

U Glini rekonstruisana Spomen-kosturnica za 2.000 zaklanih Srba (VIDEO)

Na pravoslavnom groblju u Glini završena je rekonstrukcija Spomen-kosturnice nevinim srpskim žrtvama, ubijenim u ustaškom pokolju u glinskoj Pravoslavnoj crkvi 1941. godine. Rekonstrukciju je finansirala Vlada Srpske na inicijativu Odbora i Vijeća srpske nacionalne manjine Gline. Današnji Hrvatski dom izgrađen je na nekadašnjoj glinskoj pravoslavnoj crkvi u kojoj su ustaše, 1941. godine, zvjerski ubile više od dvije hiljade nevinih srpskih žrtava.Rastko Jednak potomak je jedinog preživjelog Srbina iz ovog masakra koji je trajao nekoliko dana. Kaže, bio je svjedok priča u kojima su opisivani Srba koji su u redovima čekali ispred crkve ne sluteći da im se u pravoslavnom hramu od ustaša priprema pokolj. Ovaj zločin je preteča Jasenovcu i svim

Skupština Srbije nije prihvatila Lintin predlog zakona o Memorijalnom centru genocida nad Srbima u NDH (VIDEO)

Skupština Srbije nije prihvatila prijedlog zakona o Memorijalnom centru genocida nad Srbima u NDH, koji je 14. decembra 2021. godine podnio narodni poslanik Miodrag Linta. Od prisutnih 165, za ovaj prijedlog je glasalo 13 poslanika, pa je Skupština Srbije odbacila ovaj prijedlog. Kompletan tekst predloga Zakona o Memorijalnom centru genocida nad Srbima u NDH možete pogledati ovdje. Izvor: SLOBODNA HERCEGOVINA

Ima li mira u zagrebačkom Mirogoju, šta stoji iza obnove ustaških grobova

Hrvatski sabor usvojio je nedavno inicijativu da se urede grobna mesta ubijenih ustaša i domobrana sahranjenih na zagrebačkom groblju Mirogoj. U međuvremenu austrijske vlasti su ponovo zabranile okupljanje u Blajburgu i tako sprečile komemoraciju „hrvatskim žrtvama iz vremena NDH“. Zato iz Hrvatske stiže još jedna inicijativa da se komemoracija ubuduće održava kod Crkve hrvatskih mučenika u mestu Udbina u Lici. Autor: Aleksandar Milivojević Inicijativa o obnovi grobnih mesta ubijenih ustaša koji su sahranjeni na zagrebačkom groblju Mirogoj, a koju je usvojio Hrvatski sabor predstavlja anticivilizacijski čin kaže za Radio Beograd kustos beogradskog Muzeja žrtava genocida Bojan Arbutina.  „Ne mogu da podržim inicijativu koja će u jednom javnom prostoru isticati ljude

Tribina o slučaju Ković: Profesori traže nezavisnu komisiju

Na tribini je govorio i Nenad Anžel koji je istakao da je sa odelenja za istoriju proteran samo zato što je za mentora na doktorskim studijama izbarao Miloša Kovića. Filozofski fakultet je mesto gde mora biti rešen problem sa izborom prof. dr Miloša Kovića u zvanje redovnog profesora. Na odeljenju za istoriju mora se raspisati konkurs za redovnog i mora se formirati nepristrasna komisija koja bi realno ocenila da li je prof. Ković ispunio uslove da bude biran u ovo zvanje. Sve drugo bila bi zloupotreba. Ovo je rekao profesor istorije na Filozofskom fakultetu i akademik Ljubodrag Dimić na tribini pod nazivom „Slučaj profesora Kovića: Zašto se na Filozofskom fakultetu

Marinko M. Vučinić: Dozirana istina o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj

Na prvom programu HRT-a prikazana je serija o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj koju je osmislio istoričar Hrvoje Klasića a u njoj su uzeli učešće istoričari iz Hrvatske ali i istoričari iz Srbije koji se bave proučavanjem ovog dela naše istorije. Serija je nakon što je realizovana čekala nekoliko godina da bude emitovana jer se očigledno tražio povoljan politički momenat da ona bude dostupna hrvatskoj javnosti u kojoj inače postoji mnogo kontroverzi vezanih za ustaško nasleđe i otvorena revizija neospornih činjenica o karakteru NDH-a kao zločinačke tvorevine i marionetske para-države. U seriji je dat širi istorijski, društveni i politički kontekst nastanka ustaškog pokreta koji se u njoj prevashodno označava kao organizacija boraca

Bastašić: Ustaško groblje na Mirogoju samo jedna od etapa u vjekovnom strateškom planu (VIDEO)

Ustaše se ne vraćaju kući- odavno su kod kuće!!! Piše: Đurđica Dragaš Ništa novo i ništa neočekivano, tako predsednik udruženja „Jadovno 1941.“ Dušan Bastašić ocenjuje inicijativu, koju je odobrio i Hrvatski sabor, da se na zagrebačkom groblju Mirogoj „uredi groblje hrvatskih vojnika od 1941. do 1945. godine“. Smatra da je reč samo o još jednoj etapi u realizaciji plana katoličke crkve da, kako kaže, „zaore istočnu njivu“, misleći pri tom na prostor istočno od Drine. Taj plan je pretočen u ideologiju Ante Starčevića, teoriju „krvi i tla“,a sprovodili su ga, svako na svoj način, Ante Pavelić, Josip Broz i Franjo Tuđman, kaže Bastašić i dodaje da vlast u Hrvatskoj na

Hrvatska ne odustaje od glorifikovanja mračnog perioda NDH: Desničari pripremaju povratak ustaša kući

Inicijativa koja je dobila zeleno svjetlo Sabora, da budu uređena grobna mjesta ubijenih ustaša i domobrana sahranjenih na zagrebačkom groblju Mirogoj, ali i pokušaji da se kod Crkve hrvatskih mučenika u Udbini napravi novo „blajburško svetilište“, na kojem bi se održavala komemoracija za sve „hrvatske žrtve iz vremena NDH“, vrijeđa zdrav razum, ali ukazuje i na to da današnja Hrvatska nema namjeru da se suoči sa svojom prošlošću. Piše: Veljko Zeljković Kaže ovo za „Glas Srpske“ predsjednik Udruženja „Jadovno 1941“ Dušan Bastašić, navodeći da ga nije iznenadilo sve ovo, jer, kako je istakao, ne treba zaboraviti da se svake godine u centru Zagreba održava i pomen bivšem ustaškom poglavniku NDH

Nikola Milovančev: TAKO JE POČEO RAT – HRVATSKA, MAJ 1991.

Mnogi od mladih ljudi ne znaju kako su u stvari započeli oružani sukobi i raspad Jugoslavije, i da je to bilo još prije sukoba u Sloveniji, koji je počeo 25. juna 1991. Apstrahirajmo sada pripreme na razbijanje Jugoslavije, koje su, uz asistenciju nekoliko stranih obavještajnih službi, trajale tridesetak godina – o tome npr. Erih Šmit-Enbom, „Der Schattenkrieger. Klaus Kinkel und der BND«, Dizeldorf 1995, str. 211-236). A bez poznavanja hronologije nema pravilnog razumevanja istorijskih događanja. Stvarnu situaciju u Hrvatskoj na početku maja 1991. možemo jako dobro sagledati iz članka Radeta Subotića, objavljenog u ljubljanskim „Srpskim novinama“ 17. maja 1991. Na žalost, velika većina i političara, i ljudi uopšte, u Srbiji

Knjiga „Spomenica poginulih i umrlih starešina srpske vojske u ratu 1914–1918” pukovnika Miloja Pršića

Od najčešćih srpskih prezimena u spomenici je 419 Jovanovića, 374 Petrovića, 358 Nikolića, 317 Pavlovića, 287 Markovića, 265 Đorđevića, 245 Jankovića, 201 Ilića, 200 Popovića… Knjiga Spomenica poginulih i umrlih starešina srpske vojske u ratu 1914–1918. godine, autora prof. dr Miloja Pršića, objavljena u izdanju Sveta knjige i Vlatakom instituta iz Beograda,  promovisana je u Svečanoj sali Doma Vojske Srbije. To delo, koje je deo istraživanja prof. dr Pršića o Prvom svetskom ratu, stvarano je od 2012. do 2018. godine. Osim predgovora, knjiga sadrži podatke o Velikom ratu, od uzroka i povoda, tokova borbenih operacija na srpskom ratištu i balkanskom frontu, do njegovih posledica koje su predstavljene brojem gubitaka komandnog

Vladimir Umeljić

Vladimir Umeljić: SLAVA VAM, JASENOVAČKI MUČENICI!

Kontroverza oko broja žrtava Srbocida 1941-1945. u Jasenovcu, logoru smrti tadašnje hrvatske države, ne jenjava i u međuvremenu je postala i jedna žalosna srpsko-srpska rovovska bitka.  Zakleti statističari kažu i to s pravom da je statistika do sada poimence potvrdila oko 80.000 žrtava. Ono na šta oni nemaju pravo, to je njihova dodatna tvrdnja „da bi broj žrtava mogao da se koriguje na broj od možda oko 120.000“, jer ovde oni više nisu u pravu i njihove tvrdnje postaju naučno pogrešne i grešne, postaju nemoralne i perfidne. Oni time insinuiraju da je to eto broj, koji bi trebalo da bude osnova kulture pamćenja. Još jednom – naučno pogrešno i grešno,

Vukosavljević: Šta je to tako samouništavajuće i nedostojno u strukturi naše kolektivne svesti?

Da li se pred našim očima već nekoliko decenija i sada ispunjavaju svi preduslovi za nestanak srpskog naroda sa istorijske scene? Od ustanovljavanja pojma „genocid“ 1946. godine, nijedna srpska vlast nije pokrenula nikakav postupak da se zvanično, na međunarodnom nivou, genocidom proglase austrougarski pokolji Srba u BiH i Srbiji 1914-1918, nepojamni Bugarski zločini u Srbiji 1917, hrvatski i muslimanski Veliki pokolj Srba 1941-1945 u tzv. NDH, albanski zločini nad Srbima na KiM 1941-1945, pogrom Srba u Novom Sadu i Vojvodini od strane Mađara u tzv. „Raciji“, nemački zločini u Kragujevcu i Kraljevu tokom Drugog svetskog rata, hrvatska operacija „Oluja“ 1995. godine i drugi pogromi Srba u 20. veku koji imaju

Skupština R. Srbije zaprimila Predlog Rezolucije o ustaškom genocidu nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH

Saznajemo da je 07. decembra 2021. godine u proceduru Skupštine R. Srbije zaprimljen Predlog Rezolucije o ustaškom genocidu nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (1941 – 1945). Zaprimljen je i predlog da se 28. april proglasi Danom genocida nad Srbima u 20 veku. Predlagači Rezolucije su Smilja Tišma, Ana Karadžić, Jadranka Jovanović, Marijan Rističević, Željko Tomić, Bojan Torbica, Bratislav Jugović, Radovan Tvrdoišić, Vladan Glišić i Đorđe Komlenski. U prilogu dostavljamo skupštinski materijal:

Hrvatski istoričar NDH opisao jednom riječju

U ponedjeljak je emitovana posljednja epizoda dokumentarne serije o NDH. Riječ je o seriji koju je producirao istoričar Hrvoje Klasić, a u 12 epizoda emitovana je ponedjeljkom na HRT-u. Posljednja epizoda zove se Epilog i govori o propasti NDH, Blajburgu i Pavelićevom bijegu. Na samom kraju emisije istoričar Višeslav Aralica, koji je bio jedan od glavnih sagovornika u seriji, objasnio je zašto smatra da je NDH bila sramota. „NDH je prva nacionalna država Hrvata. Ona doista jeste bila država i bila je nacionalna, hrvatska država. Međutim, kad bih je jednom riječju išao opisati, i NDH i sve oko toga, rekao bih ‘sramota’“, počeo je. Onda je pojasnio. „Sad moram objasniti

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.