arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Rade R. Lalović: INTEGRATIVNI PRISTUP KULTURI SJEĆANjA U NASTAVNOJ PRAKSI

Iako smo dosta pisali i u stručnim časopisima i posebnim knjigama objavljivali stručne radove sa konkretnim primjerima književnih tekstova čijom obradom, uz jasne zadatke za istraživačko čitanje, se podstiče njegovanje kulture sjećanja na srpska stradanja u 20. vijeku čime se postiže  potpuno razumijevanje ljudske patnje u logorima smrti na području NDH, očigledno je da se u nastavnoj praksi još uvijek prilično luta. I upravo zbog toga ovdje, kao pomoć nastavnicima donosimo jedan konkretan model niza časova u integrativnoj nastavi u kojoj obrađujući jednu te istu nastavnu temu nastavnici više predmeta obradom navedenih nastavnih sadržaja doprinose  formiranju kompletne slike i sticanju funkcionalnih znanja o srpskom stradanju u 20. vijeku. Tako usvojeni

Kako su 1941. godine skončali Srbi iz Dervente : Nad ustaškim zločinima zanijemio i njemački general Glez fon Horstenau

O aktuelnoj temi koja se širi po društvenim mrežama o zločinima ustaška u opštini Derventa pisao je čak i nemački izaslanik u Zagrebu, inače poznati srbomrzac, general Glez fon Horstenau, zgražavajući se i sam nad surovošću ustaškog režima. Naime, u avgustu 1941. g. ustaše su pohapsile sve starije Srbe od sedamnaest godina iz Dervente (do tada Lužani Bosanski), zajedno sa Srbima iz sela Barice, Kostreš i Novi Lužani i odveli ih u logor u Slavonsku Požegu, koji je formiran sporazumom između NDH i Nemačke 4. juna 1941, radi preseljenja izvesnog broja Slovenaca u Srbiju i tzv. ,,odstranjenju “ Srba iz NDH. Taj logor je imao  imao status i kategoriju useljeničko

FILIP RODIĆ: Maestralnost srpskog autošovinizma

Hvalospev ustaškom dirigentu u „Politici“ predstavljao bi mnogo veći skandal da mu poslednjih nedelja i meseci nisu prethodila mnogo ozbiljnija ogrešenja o Srbe postradale u NDH počinjena u Beogradu, u medijskoj, ali i „naučnoj“ sferi. Piše: Filip Rodić Na više od pola stranice u „Kulturnom dodatku“ najstarijeg dnevnog lista na Balkanu, beogradske „Politike“, od prošle subote imali smo priliku da pročitamo veličanstveni omaž jednom pukovniku oružanih snaga NDH i vrhovnom vojnom kapelniku ustaške tvorevine, dirigentu Lovru fon (plemenitom) Matačiću. Da stvar bude još gora, u celom tekstu pod naslovom „Maestralni maestro Lovro Matačić“ nijednom rečju nije pomenuta njegova svesrdna podrška jednom kanibalističkom režimu kakav je bio onaj ustaški, u čijoj

Norveški istoričar Knut Flovik Turasen, o filmu koji opisuje stradanje Srba u Norveškoj, koji je u izradi

Knut: ,,Ne koristim izraz Jugosloveni za zatvorenike, 93% njih su bili Srbi, i zato koristim izraz Srbi. Jugoslavija više ne postoji, a ni Jugosloveni osim nekih nostalgičara. Norvežani su ih tokom rata nazivali srpskim zarobljenicima“. Za sajt Srpska istorija govori, norveški istoričar Knut Flovik Turasen ,,Na ovoj temi radim  mnogo godina, nažalost bilo je nekoliko pokušaja da se manipuliše pričom o zatvorenicima. Važno je povezati se s empirijskim činjenicama i istovremeno predstaviti priču na pošten i objektivan način. Istina je da je u logorima radilo oko 200 norveških stražara, od kojih je oko 50 bilo vrlo brutalno i osuđeno je za zlostavljanje i ubistvo nakon rata. Ovo nećemo kriti, takve

Komemoracija na Dan sećanja na žrtve stratišta u Jajincima

„Mir, skoro po svaku cenu, to je ono što ponavljamo tokom prethodnih sedam godina, od kada je Srbija počela dubinski da se menja i da se vraća sebi i vrednostima svojih predaka, od kojih su neki svoje živote ostavili upravo na ovom mestu“, rekla je Brnabić koja je predvodila državnu komemorativnu svečanost u Spomen-parku Jajinci. Poučeni turbulentom istorijom i stradanjem srpskog naroda tokom 20. veka, Srbija je danas čvrsto opredeljena za put mira, poručila je predsednica Vlade Ana Brnabić na komemorativnom skupu povodom obeležavanja Dana sećanja na stradanje Srba, Roma i Jevreja u Jajincima. Premijerka je kazala da Srbija danas neumorno ističe da su nam na putu napretka glavni postulati

Bojanić: Groblje koje nišlije zovu Staro vojničko groblje ili Englesko ili Francusko, a treba Srpsko, zar ne?

Zašto na Starom vojničkom groblju u Nišu nema obeležja za Srpske stradalnike kao što ima za austrougarske i nemačke vojnike kao i obeležje Britanskog komonvelta? To je velika sramota, za sve nas… koja traje decenijama. Red je da tu grešku i nemar ispravimo. Piše: Đorđe Bojanić, glavni urednik sajta Srpska istorija Zašto su nam uvek preče tuđe žrtve od naši sopstvenih? Tužno je što na takozvanom “Engleskom groblju” u Nišu spomenike imaju Englezi, Austrougari, Nemci a samo Srbi nemaju svoje obeležje (spomenik)? Tragično je da kada delegacije posete ovo naše ,,Staro“ vojničko groblje vence postavljaju na goli beton, zašto se nije smoglo volje i snage da se podigne, spomenik, ili

Objavljeni prvi kadrovi filma i serije „Oluja“, emotivne scene lede krv u žilama

Bez i jedne izgovorene reči, prve scene filma „Oluja“ uzdrmaće i najjače među nama. Film i serija „Oluja“, projekat koji obrađuje temu jednog od najvećih srpskih stradanja u novijoj istoriji, dobio je svoj prvi tizer video sačinjen od potresnih scena koje će nesumnjivo izazvati naboj emocija kod svakoga ko ga pogleda. Prvi kadrovi prožeti strahom, tugom, neizvesnošću i hrabrošću potvrđuju nameru reditelja i scenariste Miloša Radunovića da kroz ovaj film i seriju oda počast sudbinama „običnih“ ljudi koji su kroz istoriju najviše propatili, a zbog politike ostali zanemareni. Da je Radunović napravio dobar izbor kada je kasting glavnih uloga u pitanju, jasno je već iz ovog prvog najavnog videa. Glumci

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.