arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj u Lici na području Korenice

9. decembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA GORSKI KOTAR I LIKA KORENICA Aleksa Knežević Krljac, Ljubovo, Bunić Vezale su mi ustaše ruke na leđa špagom obične debljine „..Došli su onoć, 25. jula 1941. godine po mene. Bio je to Mejo Marković i Meštrović, ne znam kako mu je bilo ime, iz Bunića, i Toman Rastić, naš komšija iz Ljubova. Bilo je prvo ponoći. „Izlazi iz štale”, zavikali su „Idemo u Bunić.” Gdje ja spavam dobili su saznanje u kući, jer su me prvo tamo tražili. Rekla im je moja nevjesta Miličica da ponekad spavam i u

Katolička interpretacija za pravoslavnu crkvu u Vukovaru

8. decembar 2020.

Koristeći neprovereni istorijski mit Turistička zajednica Vukovar stvara utisak da Crkva Prepodobne Matere Paraskeve u izletištu Adica nije izvorno bila pravoslavna. Piše: Dušan Velimirović Turistička zajednica Vukovar u saradnji sa Gradskim muzejom, Gradom Vukovarom i Konzervatorijskim odeljenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske postavila je nove turističke signalizacije i informacije o važnim toponimima na području grada. Kako stoji na zvaničnim stranicama Grada Vukovara, ovaj projekat vredan je gotovo 110.000 kuna, a uvrštene su i ploče sa informacijama o određenim objektima na hrvatskom i engleskom jeziku. U ovaj projekat uključeni su i pojedini objekti koji su kroz istoriju veoma važni za život srpske zajednice u ovom gradu poput Bogojavljenskom krsta, Srpskog doma, hrama

„Krajina kao sudbina“- intervju sa Mićom Jelićem Grnovićem

8. decembar 2020.

Gospodine Jeliću Grnoviću, zadovoljstvo mi je što ste pristali na ovaj intervju. Za početak, recite našim čitaocima nešto o svom odrastanju, školovanju, studijama u Zagrebu i kako ste se našli na mjestu ministra kulture RSK? Razgovor vodio: Jovo Radović Rođen sam trećeg marta 1942. godine u banijskom selu Jasenovčani, dakle za vrijeme Drugog svjetskog rata i zločinačke vladavine Nezavisne države Hrvatske pod čijom su vlašću Srbi bili potpuno obespravljeni. Dakle samim činom stvaranja te zločinačke tvorevine počelo je odvođenje viđenijih Srba i Srba solunskih dobrovoljaca na razna stratišta gdje su mučeni,klani i ubijani. Takođe prevođeni su nasilno u katoličanstvo . Mnogi su kao u glinskoj crkvi danima kolektivno klani umjesto

dr. Đuro Zatezalo

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj u Lici na području MLAKVA – KOSINj – KRŠ

7. decembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA GORSKI KOTAR I LIKA MLAKVA – KOSINj – KRŠ Milica Radović Počuča, Krš Gradina Kosinj Svejedno ubio me danas a ubio sutra   Ustaše su izvršile masovni pokolj srpskog naroda u selu Mlakva 6. augusta 1941. godine i već sutradan 7/8. augusta iste godine u šumi Obljaj poklaše 47 muškaraca, žena i djece. Svjedočenje Milice Radović Počuče o tom i drugim ustaškim zločinima zapisao je Dane Lastavica u Kosinju 24. jula 1985. godine. Milica je ispričala: „Kada je bio opći pokolj Srba u Mlakvi 6. augusta 1941. godine neko je

Svijece_001.jpg

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području mjesta Brakusova draga u Lici

5. decembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA GORSKI KOTAR I LIKA BRAKUSOVA DRAGA Odlaskom Šeste ličke proleterske divizije „Nikola Tesla” krajem 1943. godine na borbeni zadatak u Bosnu, Crnu Goru, Sandžak, za oslobođenje Beograda i završne borbe za konačno oslobođenje zemlje, kao što su borbe na Sremskom frontu, pa sve do završnih bitaka za glavni grad Hrvatske, Zagreb, u njihovoj rodnoj Lici smanjena je borbena snaga partizanskih jedinica. Taj period njenog odsustva, od 1943. 1945. godine, a naročito 1944., iskoristile su njemačke okupacione i ustaške kvislinške snage. One su ponovno zaposjele sve važnije komunikacije u otočkom

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području mjesta Šibuljina, Prokike i Brinje

4. decembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA GORSKI KOTAR I LIKA GOSPIĆ – JADOVNO – PAG Obračun ustaša sa svojim protivnicima Sredinom aprila 1941. godine, stanovnici Velebitskog Podgorja izbezumljeno su posmatrali pokrete italijanskih trupa kroz njihova sela. Škole su bile raspuštene. Niko nije radio u poljima. Napušteno blago tumaralo je po Velebitu. Ubrzo su počele stizati naročito nepovoljne vjesti o događajima unutar novoosnovane hrvatske države. Čitavo Podgorje duboko je potresala vijest o hapšenju istaknutog patriote Divka Budaka u Karlobagu. On je bio jedan od najstarijih organizovanih članova komunističke partije od 1921. godine. Tada je imao 44

Dr Đuro Zatezalo, istoričar iz Karlovca

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području Gornjih Dubrava u Gorskom Kotaru

2. decembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA GORSKI KOTAR I LIKA GORNjE DUBRAVE Vladimir Mrvoš, Ponikve, Gornje Dubrave U kandžama zvjeri  „27. januara 1945. godine, na sam dan Svetoga Save, hrvatske su ustaše izvršile nezapamćeni zločin nad srpskim stanovnicima moga sela Ponikve, nekadašnje općine Gornje Dubrave. Izmrcvarili su, iznakazili, poklali mnogu nemoćnu djecu, žene i starce. Tih kobnih januarskih dana snijeg je bio neobično velik i sve je pucalo od hladnoće. U selu se nalazio Karlovački partizanski odred na čelu sa Radom Ivkovićem Solarom, našim dobrim i hrabrim komšijama. Svi smo se s našom vojskom veselili,

Dragoslav Bokan: Formalno „srpska“ Anja iz Zagreba napada i na „stub srama“ pokušava da stavi iskreno srpskog Arno Gujona

2. decembar 2020.

NEOČEKIVANA I NEDOPUSTIVA IZDAJA SRPSKIH INTERESA I RETKIH, STVARNO DOKAZANIH BORACA ZA ODBRANU NAŠEG KOSOVA I METOHIJE, A OD STRANE JUGOSLOVENSKIH I LEVIČARSKIH, ZAGREBAČKIH „NOVOSTI“ (NA NAŠU SRAMOTU: ZVANIČNOG GLASILA SRBA U HRVATSKOJ). Izvesna Anja Kožul, stalna saradnica tobože srpskih „Novosti“ je, bez trunke stida i svesti o našim nacionalnim interesima, oštro iskritikovala (doslovno cinkarila) velikog srpskog prijatelja, humanitarnog aktivistu i, od skoro, visokog funkcionera našeg Ministarstva spoljnih poslova, gospodina Arno Gujona. Napisala je zlobni i klevetnički tekst o njemu, čak ironično pominjući ono iskreno poštovanje srpskog naroda, Crkve i države prema Gujonovim dugogodišnjim naporima u sakupljanju i dostavljanju pomoći najugroženijim Srbima iz okupiranih enklava Kosova i Metohije. Njena bezobzirnost

Miloš Ković: Naš cilj mora da bude oslobođenje i ujedinjenje srpskog naroda

2. decembar 2020.

Mi smo na silu rasparčani u procesu razbijanja Jugoslavije i mislim da bi naš cilj trebalo da bude ujedinjenje srpskog naroda, rekao prof. Ković. Miloš Ković (Foto: Sputnjik) Iako Džozef Bajden nije ni ušao u Belu kuću, iz SAD i sa zapada je lansirana ideja da bi Srbija i Balkan mogli da postanu deo EUgoslavije. Istoričar Miloš Ković smatra da su SAD imperija na zalasku koju ne treba potceniti, ali da bi priznanje nezavisnosti Kosova zarad liderske uloge na Balkanu značilo da sami sebi testerišemo granu na kojoj sedimo. S obzirom na naše najneposrednije iskustvo sa Bajdenom i njegovim saradnicima, uključujući i ljude iz administracije, njihov slogan povratak Amerike ne zvuči

klecka-jama.jpg

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području Gomirja i Drežnice

1. decembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA GORSKI KOTAR I LIKA GOMIRJE I DREŽNICA GOMIRJE – OGULIN Nektarije Dazgić, jeromonah, upravitelj manastira Gomirje Duhovski ponedjeljak 1941. godine u manastiru Gomirje. Mlađima koji dolaze za nama Na dan Duhovski ponedjeljak 1941. godine iznenada dođoše ustaše iz Ogulina u kamionu, opkoliše manastir gomirski, bratiju steraše u manastirske sobe, počeše ispitivati o novcu i ključevima manastirske kase. Od bratije u manastiru se nalazio namesnik manastira otac Nektarije Dazgić, rodom iz Graduse, otac Stefan Božičković star 73 godine, otac Teofan Kosanović (Upravitelj) je bio odsutan u Sloveniji na parohijskoj dužnosti.

Srpski kandidat za Oskara „Dara iz Jasenovca“

1. decembar 2020.

Film „Dara iz Jasenovca“ reditelja Predraga Antonijevića u trci je za Oskara u kategoriji najbolji međunarodni film, saopšteno je iz Filmskog centra Srbije /FCS/. O tome je odlučila komisija u kojoj su bili član Američke akademije Filmske umjetnosti i nauke, član komisije prema prijedlogu FCS-a Dobrivoje Tanasijević – Dan Tana, Miroslav Lekić ispred Udruženja filmskih umetnika Srbije, Ivana Kronja i Tanja Bošković prema prijedlogu Akademije filmske umetnosti i nauke Srbije, Sandra Perović ispred Upravnog odbora FCS-a, Dara Džokić ispred Udruženja filmskih glumaca Srbije i Dejan Lutkić prema prijedlogu FCS-a. U obrazloženju komisije je navedeno da je izabrani film emotivno snažna drama koja se bavi istorijskom traumom, nudeći prije svega poštovanje

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA